Autorski članci: Dario Hrupec

17. veljače 2021. / Članci

entropija i strijela vremena

Kako vrijeme teče to je nered veći. Zašto krhotine spontano ne formiraju ponovo cijelu čašu?

Kad u nekom društvu netko prirodoslovne ili tehničke struke pokaže da ne zna tko je William Shakespeare, to je strašno i neoprostivo. No, kad u istom društvu netko društvene ili humanističke struke pokaže da ne zna za drugi zakon termodinamike, nikome ništa, pojeo vuk magare. A trebalo bi biti jednako strašno. Drugi zakon termodinamike jedan je od temeljnih zakona prirode, trebao bi biti dio opće kulture, no većini ljudi je špansko selo, piše Dario Hrupec.

21. studenoga 2020. / Rasprave

Klub Batina, četvrti razgovor

Razgovor o Knjizi za klikeraše Zvonimira Šikića. Matematika i ekonomija. Je li matematika stvarna?

U četvrtak, 26. studenoga od 14:00 u Klubu Batina, koji su pokrenule Ideje.hr, bit će predstavljena Knjiga za klikeraše Zvonimira Šikića. O ekonomiji i matematici, uopće o matematici i stvarnosti, diskutirat će Sonja Radas i Ivan Žilić sa Ekonomskog instituta u Zagrebu, zatim Dario Hrupec, čije čitanje knjige ovdje objavljujemo kao mamac te autor Zvonimir Šikić i pisac predgovora Željko Ivanković. Zainteresirani će razgovoru moći pristupiti putem Zooma jave li se prethodno na adresu ideje@ideje.hr. Izravni prijenos razgovora bit će dostupan na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja na kojem će kasnije biti dostupna i snimka.

5. studenoga 2020. / Članci

uz nobelovu nagradu za fiziku

Astronomi više ne bulje u nebo. Zrake koje putuju milijardama godina ipak opaze. Podatke ponekad oboje lažnim bojama.

Ako crna rupa po definiciji ne zrači, kako je opažena crna rupa za čije su otkriće Reinhard Genzel i Andrea Ghez, zajedno s Rogerom Penroseom, dobili ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku. Dario Hrupec, iz vlastitog iskustva u svjetskim opservatorijima objašnjava kako rade suvremeni astronomi i zašto rade to što rade

22. kolovoza 2020. / Članci

doba kvantne prepletenosti

Fizičari nikad ne shvate novu teoriju nego se na nju naviknu. Fascinantni eksperimenti

Rezultati fascinantnih eksperimenata vezanih uz kvantnu prepletenost, objavljeni 2015. i 2017. širom su otvorili vrata kvantnim informacijskim tehnologijama: od kvantne kriptografije, kvantnih računala, kvantnog interneta do kvante teleportacije (informacija). Prema eksperimentima, informacija između udaljenih objekata kao da se prenijela trenutačno, brže od brzine svjetlosti

9. srpnja 2020. / Članci

knjige

Čarolija matematike: postoji li neovisno o nama ili je proizvod ljudskog uma, je li matematika otkrivena ili stvorena?

Pet sjajnih knjiga imaju isti cilj: poticanje entuzijazma za matematiku. Sve osim jedne imaju domaće autore. Sve osim jedne nisu biografije. Sve osim jedne nisu udžbenici. Sve osim jedne ne premašuju 1000 stranica pa nisu morale biti tiskane u dva sveska. Sve su ih, bez izuzetka, napisali matematičari, piše Dario Hrupec i tvrdi - matematika nije prirodna znanost

7. svibnja 2020. / Članci

osvrt

Sloboda nakon 28 godina zatočeništva. Fizičar pročitao knjigu Jeziku je svejedno i sad se pita – gdje mi je bila pamet?

Knjiga Jeziku je svejedno ima u području humanističkih znanosti onu ulogu koju u području prirodnih znanosti imaju primjerice knjige Svijet progonjen demonima: znanost kao svijeća u tami Carla Sagana ili Čarolija stvarnosti: kako znamo što je doista istinito Richarda Dawkinsa, tvrdi Dario Hrupec. Ta je uloga razlučivanje znanosti od pseudoznanosti, uzvikivanje "car je gol". Kome je i zašto ushićeni Hrupec u posljednjoj rečenici članka poručio - Odjebite!

25. siječnja 2020. / Članci

Stogodišnjica rođenja Isaaca Asimova

Kako se Dario Hrupec odljubio od zvijezde razreda i zaljubio u Pisca s velikim P, autora 500 knjiga

Kao i kod božjih zapovjedi, ideja je održati postojeći poredak. Čovjek gore, robot dolje, objašnjava Dario Hrupec zakone robotike velikog Isaaca Asimova i podsjeća da bi umjetna inteligencija, ustvari umjetna svijest mogla s virtualne police dohvatiti Pustolovine Huckleberry Finna i ... kao u Atlasu oblaka, kao u Životinjskoj farmi, sve je to jedna ista priča o poretku i pobuni

11. listopada 2019. / Aktualno Članci

Nobelova nagrada za fiziku 2019.

Priznanja znanstvenim romantičarima. Priče o postanku svijeta prerasle u znanost. Drugi svjetovi postali su stvarnost.

Ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku dodijeljene su znanstvenicima koji se bave kozmologijom, koja sve donedavno nije smatrana pravom znanošću, te onima koji se bave otkrićima drugih svjetova, izvan Sunčeva sustava. Piše Dario Hrupec i sam stručnjak za astronomiju

20. srpnja 2019. / Aktualno

Pedeseta godišnjica prvog spuštanja čovjeka na Mjesec

Geopolitički pothvat s golemim znanstvenim rezultatima. Je li nas više uveo u digitalno nego u svemirsko doba

Na početku 21. stoljeća u svemirske programe počinju ulaziti privatnici, Bezos, Musk, piše Dario Hrupec uz 50. obljetnicu spuštanja čovjeka na Mjesec. Ima li smisla slanje ljudi na Mars? Ako je cilj razvijati tehnologiju za buduća putovanja ljudi u svemir, ima smisla. Ako je cilj samo znanstveno istraživanje, onda je bolje kao do sada – umjesto ljudi slati robote.

23. lipnja 2019. / Članci

Dolje škola, živjelo obrazovanje

Index librorum prohibitorum je dobar izbor. Savjeti onima koji ne mogu u Finsku ili na Harvard.

Radosti učenja u današnjim školama praktički nema. Tko ne vjeruje neka pita, ali ne ravnatelje nego učenike, piše Dario Hrupec na kraju školske sezone, u članku u kojem preporučuje knjige i metode samoobrazovanja, onima koje to zanima

20. ožujka 2019. / Članci

METROLOŠKA REVOLUCIJA

O tome su sanjale generacije fizičara. Sedam konstanti kojima će se od 20. svibnja mjeriti svijet

Dario Hrupec objašnjava radikalne promjene kojima je međunarodni sustav mjernih jedinica dobio eleganciju i univerzalnost, a mjeriteljska praksa nije nimalo poremećena. Ključna je promjena ta što je cijeli sustav mjernih jedinica sada utemeljen na sedam fiksnih vrijednosti prirodnih konstanti. Pridjev fiksni znači da su poznate sve, baš sve, decimale tih konstanti.

1. siječnja 2019. / Članci

Što je vrijeme?

Vaša je glava brže ušla u 2019. nego vaše noge, to brže što ste viši. Sadašnjost nema smisla

Razliku u ritmu protjecanja vremena na razini mora i na visini od 20 000 km iznad razine mora (što je tipična visina GPS-satelita) je takva da je svakako treba uzeti u obzir ako želimo postići preciznost navigacije na tlu od barem pet metara, piše Dario Hrupec

1. kolovoza 2018. / Članci

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

31. svibnja 2018. / Članci

fizika i ljudi

Kvantna neodređenost i kvantno šarlatanstvo: iza moćnih koncepata skrivaju se i prodavači magle

Kako laik o kvantnoj fizici ne zna praktički ništa a Feynman, Bohr, ljudi koji su gradili kvantnu teoriju kažu da to nitko ne može razumjeti, ne treba čuditi da su šarlatani prepoznali zlatni rudnik. Pridjev kvantno modernom obmanjivaču garantira uspjeh. Dario Hrupec objašnjava da relacija neodređenosti međutim ne znači da je sve neodređeno kao što ni teorija relativnosti ne tvrdi da je sve relativno

24. ožujka 2018. / Članci

fizika i paradoksi

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

Koncepcije posebne i opće teorije relativnosti daleko su od svakodnevnog iskustva, stoga i daleko od zdravog razuma. Potpuno razumijevanje relativnosti, naročito opće teorije, ipak traži netrivijalna matematička znanja. No, i bez matematike o teoriji relativnosti ima smisla govoriti. Zato što je ta teorija jedan od temeljnih stupova današnje fizike pa poznavanje njezinih polaznih postavki i nekih njezinih posljedica nije samo stvar elementarne znanstvene pismenosti nego i stvar opće kulture

11. veljače 2018. / Rasprave

rasprave: postoji li znanstveni svjetonazor (ideologija)?

Svijet je jedan. Priroda je sve što postoji. Nema ničega drugog.

U članku u kojem objašnjava da postoji i znanstveni svjetonazor i da se zove - naturalizam, Dario Hrupec ide i korak dalje: Mnogi se sukobi, od onih individualnih do sukoba društvenih skupina, mogu svesti na sukob svjetonazora. Takvi su sukobi oko kurikularne reforme i Istanbulske konvencije. Zadiranje u svjetonazor je zadiranje u našu osobu, piše Hrupec i na kraju pita: Mogu li se takvi sukobi izbjeći?