s
f i y S

Autorski članci: Matija Kroflin

Koji su relevantni podaci o plaćama? Makroekonomski ili podaci koje gledaju oni koji emigriraju? Masa plaća više skriva nego što otkriva

27. listopada 2019. / čita se 13 minuta

Matija Kroflin

plaće u javnim službama

Koji su relevantni podaci o plaćama? Makroekonomski ili podaci koje gledaju oni koji emigriraju? Masa plaća više skriva nego što otkriva

U prvom dijelu novog članka o plaćama Matija Kroflin iznosi podatke važne zaposlenima a koje javnost zanemarje pod utjecajem onih koji se apriori suprotstavljaju rastu plaća u javnim službama. U komentaru objašnjava što sve ulazi u masu plaća na razini opće države, raspravlja (nepostojeći) mandat i (ne)mogućnost sindikata da utječe na ta kretanja, te izbor pred kojim se nalazi Vlada

Zašto neki misle da su u javnim službama plaće – visoke? Detaljna analiza

8. prosinca 2018. / čita se 11 minuta

Matija Kroflin

Politika plaća ili stihija

Zašto neki misle da su u javnim službama plaće – visoke? Detaljna analiza

Matija Kroflin pojašnjava pregovore sindikata javnih službi s Vladom, tvrdi kako plaće u javnim službama rastu sporije nego u privredi, kako je VSS u Hrvatskoj najmanje plaćen upravo u obrazovanju, kako su plaće u javnim službama - kada se se uspoređuje usporedivo - manje nego u privredi. Vlada izbjegava voditi transparentnu politiku plaća. Odgovara li joj više - stihija

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

20. listopada 2018. / čita se 6 minuta

Matija Kroflin

Nobelovci za ekonomiju

Dva lica tehnologije: kojim putevima ideje i zagađenje utječu na globalni rast?

Oba laureata bavila su se nesavršenostima tržišta, odnosno negativnim i pozitivnim eksternalijama koje onečišćenje okoliša ili tehnološki progres mogu uzrokovati. Rezultat njihova rada je nedvosmislena potreba državne intervencije u tržišne mehanizme koji nisu u stanju na adekvatan način adresirati klimatske probleme niti dovesti do održivog i stabilnog rasta. U trenutnim političkim okolnostima te trendovima protekcionizma i negiranja klimatskih promjena u svijetu koje diktiraju SAD, dodjela nagrade Nordhausu i Romeru ima i značenje koje prelazi sam njihov utjecaj na ekonomsku znanost.

Najveći rast zaposlenosti u skupini loše plaćenih poslova

19. kolovoza 2017. / čita se 8 minuta

Matija Kroflin

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (2)

Najveći rast zaposlenosti u skupini loše plaćenih poslova

Unapređenje tržišta rada bi trebalo voditi linearnom poboljšanju strukture zaposlenosti od najslabije prema najbolje plaćenim poslovima. U slučaju polarizacije najviše raste zaposlenost na najslabije i najbolje plaćenim poslovima, a manje u srednje plaćenim poslovima. Kakvi poslovi, dobro ili loše plaćeni, generiraju rast zaposlenih u EU i Hrvatskoj?

Zaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

7. kolovoza 2017. / čita se 7 minuta

Matija Kroflin

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (1)

Zaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

Iako se broj zaposlenih na razini cijele EU vratio na pretkriznu razinu, oporavak je vrlo nejednak. U Njemačkoj je sredinom 2016. bilo 2,9 milijuna više, a u Španjolskoj 2,3 milijuna manje zaposlenih nego prije krize. U konačnici, nije važno samo raste li zaposlenost ili ne, važno je i kakvi su ti novi poslovi, u kojim su djelatnostima kreirani i koliko su plaćeni. Serijom članaka o trendovima na tržištu rada u EU pokušat će se razjasniti i produbiti i spoznaja o tome što se događa Hrvatskoj.

Nisu svi osiguranici u Mirovinskom zaposleni

6. srpnja 2017. / čita se 7 minuta

Matija Kroflin

Svi govore o rastu zaposlenosti, a zaposlenost opada (2)

Nisu svi osiguranici u Mirovinskom zaposleni

U prvih 5 mjeseci 2017. je broj zaposlenih s burze manji za 7.637 osoba (7,8%) nego u istom periodu 2016, ali je istovremeno još brže pao broj osoba koje su dolazile na burzu iz radnog odnosa. Tržište rada nije lako pratiti i interpretirati, a donošenje odluka i izvođenje nepreciznih zaključaka na površnim i dvojbenim podacima može biti vrlo štetno i pogubno za velik broj ljudi

Nije svuda isto. Većina zemalja u Europi ima pozitivan prirodni prirast stanovništva. Ne i Hrvatska

9. lipnja 2017. / čita se 7 minuta

Matija Kroflin

Demografija

Nije svuda isto. Većina zemalja u Europi ima pozitivan prirodni prirast stanovništva. Ne i Hrvatska

Od tranzicijskih zemalja nižu stopu fertiliteta od Hrvatske imala je 2015. samo Poljska. Osim baltičkih zemalja tranzicijske zemlje bilježe zadnjih godina bolje trendove kretanja stanovništva od Hrvatske, u kojoj je od 1991. broj umrlih veći od broja rođenih, iz koje se od 2009. više iseljava nego useljava, a od ulaska u EU gubitak je 85.000 stanovnika

Svi govore o rastu zaposlenosti, a zaposlenost – opada!

2. lipnja 2017. / čita se 6 minuta

Matija Kroflin

Statistika

Svi govore o rastu zaposlenosti, a zaposlenost – opada!

Iako prema Statistici zaposlenost opada, politika, mediji, ali i struka, govore o rastu. Pozivaju se na Mirovinski zavod koji ne bilježi one s ugovorom o radu nego osiguranike, u koje uračunava volontere, nezaposlene s pravom na mirovinsko, osobe na stručnom osposobljavanju ... Marić je uveo i obavezu uplate osiguranja za autorske honorare. Tako se "povećava" zaposlenost a nezaposlenost se smanjuje iseljavanjem

Rangiranje talenata i mladih: Gdje je Hrvatska?

7. svibnja 2017.

Matija Kroflin

Indeksi

Rangiranje talenata i mladih: Gdje je Hrvatska?

Prevladavajuća je percepcija da iz Hrvatske, u kojoj se smanjuje i broj stanovnika i osobito radno aktivnih, odlaze mladi. Što o Hrvatskoj kažu indeksi koji prate kakav je tretman mladih, a kakav darovitih, jer to nije isto