Ivo Škorić prikazuje knjigu "Poverty, by America" sociologa Matthewa Desmonda sa Sveučilišta Princeton prema kojoj su pomoć bogatima i izrabljivanje siromašnih ugrađeni u američko društvo i kulturu.
Slavni Stanfordski zatvorski eksperiment Philipa Zimbardoa u brojnim je udžbenicima psihologije, snažno je utjecao na javnost i popularnu kulturu, a mediji njegove kritike većinom ignoriraju, piše Goran Mihelčić u pregledu rada psihologa koji su dublje istraživali ovaj znanstveni rad. Ispostavlja se kako ne samo da je kršio etička pravila i znanstvene standarde, već se temeljio i na nizu lažnih tvrdnji svojeg autora.
Postoji koncepcija koja povezuje sva tri nosiva stupa današnje fizike - relativnost, kvantnu teoriju i termodinamiku: to je informacija, piše Dario Hrupec u pregledu knjige Jima Al-Khalilija. Iransko-britanski fizičar na sažet način predstavlja status današnje fizike, njezine glavne ideje i mogući razvoj, a završava vrijednostima koje smatra da bi trebali prigrliti svi koji se njome bave.
Masovno nasilje posljedica je otrovne mješavine politički-ideoloških diskursa koji sugeriraju paranoidna objašnjenja kriza i problema, piše Anna Leszczynska-Koenen. Iza diskursa koji dovodi do nasilja redovito stoje intelektualci, dok je crkva u svakom povijesnom primjeru zakazala u svojoj funkciji moralnog autoriteta.
Lamarckova ideja naslijeđivanja, po kojoj potomci nasljeđuju osobine koje su njihovi roditelji stekli za života, danas je gotovo u potpunosti zasjenjena Darwinovom idejom o prirodnoj selekciji iza koje stoji planina znanstvenih dokaza, piše Tamara Čačev. No, krajem prošlog stoljeća postalo je jasno da postoje i nasljedni elementi iznad genetičke osnove, što je ponovno na površinu izbacilo Lamarckova promišljanja.
Ako asistiranu smrt ograničimo samo na one koji su nepokretni ili pred neizbježnim krajem svog života, ignoriramo važan element - smanjenje patnje za sve one koji teško pate i svakodnevno proživljavaju agoniju, piše Duje Kovačević u svojem zadnjem tekstu o asistiranoj smrti. Niti jedan teški slučaj ne bi trebalo odbiti u startu, i svaki zaslužuje specifičan pristup.
Grad kojeg su po carskom nalogu osnovali legionari postao je "drugi Rim" preseljenjem Augusta i njegove obitelji, a danas je, za razliku od većine sličnih središta iz vremena antike, pogotovu ako su tih ogromnih dimenzija - oaza mira i tišine tek dvadesetak kilometara od masovnog turizma i industrijskog središta. Slađana Bukovac fotografijama i tekstom zabilježila je čudesnu atmosferu Akvileje.
Film Argentina, 1985. već je treći argentinski film koji bi također mogao dobiti Oscara za bavljenje istom temom - građansko-vojnom diktaturom sedamdesetih i osamdesetih godina. Suđenje iz filma Nikolina Židek opisuje u puno širem kontekstu u kojem su borba majki i baka za desetke tisuća nestale djece i unuka, civilne udruge koje nisu odustajale od zahtjeva za osudom zločina vojske ali i kompanija i ljudi iz institucija i medija koji su hunti pomagali. Priča s puno divnih i hrabrih likova
Kako i zašto su europski osvjači bili tako nadmoćni i tako samouvjereni da im pripada tuđa zemlja i životi? Kako su opravdavali svoja zvjerstva i zločine? Jandranka Pintarić odgovore traži u knjigama posvećenim temama kolonijalizma i imperijalizma, i nalazi da su mnogi od uzroka - i posljedica - prisutni i danas.
Bilo bi to praktično dostignuće ako bi se svi složili da je Peti Euklidov postulat istinit, iznenađujuće zaključuje Justin Clarke-Doane, s obzirom na pretpostavku da su matematičke istine neovisne o nama. Čemu se onda o njima usuglašavati? Knjigu o odnosu matematike i morala, a ustvari o odnosu teorije i prakse, Željko Ivanković nastojao je ovdje predstaviti što jasnije