s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Zašto je u mladim demokracijama nužna kodifikacija sukoba interesa, iako njegova razumljivost proistječe iz načela prirodnog prava
N. Čačinovič o mogućnosti razgovora sa Ž. Markić: argumenti, sumnja i sklonost priklanjanju većini

2. lipnja 2018. / čita se 5 minuta

Nadežda Čačinovič

mogućnosti razgovora

N. Čačinovič o mogućnosti razgovora sa Ž. Markić: argumenti, sumnja i sklonost priklanjanju većini

Većinski stavovi nereflektirane vrste, ili jednostavno rečeno zablude, predrasude i gluposti, nisu uklesani u kamen i mogu se i promijeniti, piše autorica. Ali, kakve učinke mogu imati ove rečenice kada toliki ljudi potpisuju referendumski zahtjev koji je nejasan, neizvediv i protuustavan a u kojemu se može razabrati tek da je nekako protiv Srba a onda i protiv onih koji nisu (više) naši, nisu za narod. Što će mi u mojemu protivljenju pomoći sve ono što znam o argumentiranju i komuniciranju i o logičkim pogreškama?

Kvantna neodređenost i kvantno šarlatanstvo: iza moćnih koncepata skrivaju se i prodavači magle

31. svibnja 2018. / čita se 9 minuta

Dario Hrupec

fizika i ljudi

Kvantna neodređenost i kvantno šarlatanstvo: iza moćnih koncepata skrivaju se i prodavači magle

Kako laik o kvantnoj fizici ne zna praktički ništa a Feynman, Bohr, ljudi koji su gradili kvantnu teoriju kažu da to nitko ne može razumjeti, ne treba čuditi da su šarlatani prepoznali zlatni rudnik. Pridjev kvantno modernom obmanjivaču garantira uspjeh. Dario Hrupec objašnjava da relacija neodređenosti međutim ne znači da je sve neodređeno kao što ni teorija relativnosti ne tvrdi da je sve relativno

Jagode i krv. Ili, predstavlja li politika vrhunac ljudske kreativnosti? 

26. svibnja 2018. / čita se 14 minuta

Žarko Puhovski

politika i struka

Jagode i krv. Ili, predstavlja li politika vrhunac ljudske kreativnosti? 

Politika je gotovo općeprihvaćena kao (moralni, ali i intelektualni) negativum, kao oznaka supstancijalne ugroze slobode i dobrote, jednakosti i osobnosti, piše Žarko Puhovski. Jedan od političkih "krimena" je tzv. ignoriranje struke. Političko polje je, međutim, ograničeno tek "stvarima koje ljudi ne mogu sami mijenjati". Ignoriranje pak tog principa sužava političko polje, odnosno širi prostor autoritarnosti

Izbor premijera kao spoj nespojivog. Koliko su predizborna obećanja iznevjerena i dokle se može ići

26. svibnja 2018. / čita se 15 minuta

Aleksandra Šućur

nova talijanska vlada

Izbor premijera kao spoj nespojivog. Koliko su predizborna obećanja iznevjerena i dokle se može ići

Stvaranje i ove vlade prilično je u skladu s talijanskom tradicijom koja iznalazi kompromis između gotovo nespojivih elemenata: diskontinuiteta i tradicije, populističkih novotarija s gerontokracijom, meritokracijom, diplomacijom, europeizma s euroskepticizmom, kreativnosti s konzervacijom, pravnika koji pišu ugovore koji ne poštuju formu ugovora, akademije i „zdravoseljačkog“, nema čega nema

Ideologija ortačkog kapitalizma: Izvanredne okolnosti, prijeteći kolaps, izostanak alternative, prioritet struke pred participacijom javnosti

20. svibnja 2018. / čita se 12 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (11)

Ideologija ortačkog kapitalizma: Izvanredne okolnosti, prijeteći kolaps, izostanak alternative, prioritet struke pred participacijom javnosti

U prethodnim su člancima o slučaju Agrokor prikazani obrasci ortačkog kapitalizma koji su omogućili Ivici Todoriću da razvije svoj koncern, služeći se privilegiranim položajem, a koji se, na žalost, prepoznaju i u vladinoj intervenciji. U ovom se članku analizira retorika kojom vlada legitimira svoju akciju i putem koje nastoji steći povjerenje javnosti a da istodobno sebi prisvaja izvanredne prerogative. Izostanak participacije javnosti jedan je od jačih razloga hrvatskog zaostajanja

Kakva je potražnja za visokoobrazovanima u gospodarstvu koje zaostaje? Želi li Hrvatska biti europska gostionica?

18. svibnja 2018. / čita se 7 minuta

Ozana Nadoveza

Tržište rada i obrazovna politika (1)

Kakva je potražnja za visokoobrazovanima u gospodarstvu koje zaostaje? Želi li Hrvatska biti europska gostionica?

Današnja struktura gospodarstva nije sukladna cilju podizanja opće obrazovanosti stanovništva jer su deficitarna zanimanja u najvećem dijelu povezana s nižim razinama obrazovanja, piše Ozana Nadoveza. Struktura potražnje za radom ostavlja dojam viška visokokvalificirane radne snage. S druge strane, u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU28, Hrvatska solidno zaostaje po udjelu visokoobrazovanog stanovništva u stanovništvu od 30-34 godine

Teorije svega – pokušaji da se svijet opiše SMS porukom

13. svibnja 2018. / čita se 8 minuta

Ivica Smolić

fizika

Teorije svega – pokušaji da se svijet opiše SMS porukom

Etiketa kandidata za teoriju svega obično se lijepi na model koji je univerzalan (u smislu da ujedinjuje ranije partikularne modele i opisuje sve fenomene na najmanjim skalama) i matematički elegantan. Ivica Smolić piše o pokušajima da se opis cijele prirode svede na par osnovnih jednadžbi: Prelazimo li iz „ere redukcionizma“ u „eru izranjajućih fenomena“? Dolazi li atribut „fundamentalan“ u pitanje? Bi li bez redukcionizma naša slika svijeta ipak bila nepotpuna

Revolucija se nije dogodila. Permanentna aktualnost mislioca na temelju neuspjeha nosive intencije njegova djela

5. svibnja 2018. / čita se 19 minuta

Žarko Puhovski

Karl Marx, o dvjestogodišnjici rođenja

Revolucija se nije dogodila. Permanentna aktualnost mislioca na temelju neuspjeha nosive intencije njegova djela

Ostavivši politiku i etiku izvan fokusa Marx je olakšao autoritarnim režimima da se na njega pozivaju, piše Žarko Puhovski. Koristio je formulaciju „sila je babica svakoga starog društva koje je trudno s novim“, a da nije smatrao potrebnim nešto reći o tomu kako bi tu silu trebalo kontrolirati. Marx je stoga u osnovi bio politički idiot. Veliki mislilac, a teorijsko-politički idiot

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

4. svibnja 2018. / čita se 11 minuta

Marija Brajdić Vuković

Istraživanje među mladim znanstvenicima

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

Duga dominacija negativnih pojedinaca može ostaviti trajne posljedice na lokalnu disciplinu, odsjek, zavod ili cijelu instituciju, piše Marija Brajdić Vuković u osvrtu na vrijednosni sustav u hrvatskim znanstvenim i visokoškolskim institucijama koji je - prema autorici - glavna prepreka njihovom usavršavanju. Posebno analizira zašto se znanstvenici s time mire

Umjetnici s okom liječnika i znanstvenika: bolesti na slikama majstora

26. travnja 2018. / čita se 6 minuta

Tamara Čačev

umjetnost i bolest

Umjetnici s okom liječnika i znanstvenika: bolesti na slikama majstora

Velázquezovi patuljci su bolovali od ahondroplazije uzrokovanje najvjerojatnije mutacijom gena FGFR3; Cezaneov prijatelj Achille Emperaire od bolesti koju najčešće uzrokuju mutacije gena COL2A1; a Andrea Mantegna je prikazao sluškinju za koju se danas pretpostavlja da je bolovala od neurofibromatoze tipa 1. Čak je i Van Gogh prikazao suncokrete čije su glavice cvijeta bogate laticama nastale kao rezultat mutacije u genomu suncokreta

Uz neodgovornost građana prema zdravlju i mala izdvajanja za zdravstvo Hrvatska ima rezultate iznad očekivanih. Kako?

24. travnja 2018. / čita se 6 minuta

Šime Smolić

zdravstvo i politika

Uz neodgovornost građana prema zdravlju i mala izdvajanja za zdravstvo Hrvatska ima rezultate iznad očekivanih. Kako?

U publikaciji State of Health in the EU Europska je komisija predstavila glavna obilježja, izazove i probleme zdravstvenih sustava u zemljama članicama. Radi se o poredbenoj analizi zdravstvenih sustava prema nekoliko ključnih obilježja: zdravlje, čimbenici rizika, zdravstveni sustav te rad zdravstvenog sustava. Nije iznenađenje da prema većini pokazatelja spadamo među lošije zdravstvene sustave u EU. Međutim, Šime Smolić dodatno je pojasnio situaciju vlastitim izračunima postotka ljudi starijih od pedeset koji piju po pet lijekova dnevno ili su u posljednjih 12 mjeseci bile hospitalizirane te drugim pokazateljima

Maja Đurinović, autorica plesnog dijela izložbe o šezdesetima: Kako smo izišli iz geta

23. travnja 2018. / čita se 15 minuta

Ljiljana Mikulčić

UZ IZLOŽBU MIT I STVARNOST Šezdesetih U MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT od 26. 04 do 30. 09. 2018.

Maja Đurinović, autorica plesnog dijela izložbe o šezdesetima: Kako smo izišli iz geta

Na izložbi o Šezdesetima, koja se uskoro otvara u Zagrebu, dio je posvećen - plesu, a autorica je plesačica i povjesničarka plesa Maja Đurinović. Ljiljana Mikulčić s njom razgovara ne samo o izložbi i razdoblju koje obuhvaća, nego i o povijesti plesa u Hrvatskoj te o odnosu prema toj umjetnosti

Promet na pravcu Zagreb-Beograd i Beograd-Zagreb nakon Drugog svjetskog rata. Kako je (i zašto) obnovljen kazališni život

20. travnja 2018. / čita se 25 minuta

Snježana Banović

kazalište i politika

Promet na pravcu Zagreb-Beograd i Beograd-Zagreb nakon Drugog svjetskog rata. Kako je (i zašto) obnovljen kazališni život

U pet nas slika teatrologinja Snježana Banović podsjeća na 70 godina rada Jugoslavenskog dramskog pozorišta u Beogradu, s naglaskom na ulogu hrvatskih glumaca, redatelja i drugih kazališnih poslenika u pokretanju i afirmaciji tog kazališta osnovanog dekretom, s ciljem i misijom. Tko je u Beograd otišao samovoljno, tko se udomaćio, a tko nikako nije mogao svladati jezik

Pitanje etičkih načela: Što o imenovanju članova obitelji, bratića, sestrića, kumova misli javnost a što sudovi

20. travnja 2018. / čita se 11 minuta

Dalija Orešković

sukob interesa (2)

Pitanje etičkih načela: Što o imenovanju članova obitelji, bratića, sestrića, kumova misli javnost a što sudovi

U ovom članku Dalija Orešković opisuje kako je Ustavni sud dimenzionirao rad i ovlasti Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, detaljnije objašnjava potencijalni sukob interesa i obaveze dužnosnika kad se nađe u toj situaciji (a koje dužnosnici uglavnom zanemaruju). Također prikazuje kako je slučaj u kojem je gradonačelnik svojem bratiću poverio zastupanje grada ocijenilo Povjerenstvo a kako upravni sud. Što je gradonačelnik mogao, a nije učinio

Kultura se sve više oprirođuje, umjetnost više ne živi od klasične artificijelnosti, ipak – sektor se, čak i sindikalno, nastoji održati

13. travnja 2018. / čita se 15 minuta

Žarko Puhovski

Kultura, civilizacija i priroda

Kultura se sve više oprirođuje, umjetnost više ne živi od klasične artificijelnosti, ipak – sektor se, čak i sindikalno, nastoji održati

Suvremena svijest o ugroženosti čovjeka koja je neraskidivo vezana uz ugroženost „okoliša“, naime prirode, umnogome dokrajčuje posebnost kulturne „sfere“, piše Puhovski. No, oni kojima je do kulture odista stalo ne trebaju odveć brinuti - tradicija socijalne proizvodnje smisla će biti nastavljena. Kultura će, poput legendarne ruže, proizvoditi isti miris (ili smrad) čak i ne bude li se tako zvala

Mogu li se slabiji ekonomski rezultati objasniti činjenicom da Hrvatska nije liberalna nego je izborna (iliberalna) demokracija

12. travnja 2018. / čita se 8 minuta

Ideje.hr

Zašto Hrvatska zaostaje (3)

Mogu li se slabiji ekonomski rezultati objasniti činjenicom da Hrvatska nije liberalna nego je izborna (iliberalna) demokracija

U uvodnom izlaganju prve rasprave na temu Zašto Hrvatska zaostaje, održane 3. travnja, Velibor Mačkić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu objasnio je razliku između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postavio pitanje je li hrvatsko zaostajanje posljedica političkog sustava. U drugom dijelu izlaganja govori koliki je (pozitivni) doprinos ortačkog kapitalizma na gospodarski rast

Zašto je u mladim demokracijama nužna kodifikacija sukoba interesa, iako njegova razumljivost proistječe iz načela prirodnog prava

7. travnja 2018. / čita se 6 minuta

Dalija Orešković

Sukob interesa (1)

Zašto je u mladim demokracijama nužna kodifikacija sukoba interesa, iako njegova razumljivost proistječe iz načela prirodnog prava

Dalija Orešković, donedavna predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u ovom prvom članku za Ideje.hr objašnjava što se i kako štiti načelom o sprečavanju sukoba interesa, kakva je razlika između sukoba interesa i korupcije, te pojašnjava da sukob interesa nije ograničen samo na nositelje javne vlasti. Kako se sukob interesa sprečava u zemljama u kojima je politička kultura uspostavila minimum standarda dobre prakse?

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 38
  6. 39
  7. 40
  8. 41
  9. 42
  10. 43
  11. 44
  12. ...
  13. 49