s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Istraživanje: Ne iseljava se zbog osnovnih potreba, nego ljudi žele i misle da mogu i zaslužuju bolje
Pitanje etičkih načela: Što o imenovanju članova obitelji, bratića, sestrića, kumova misli javnost a što sudovi

20. travnja 2018. / čita se 11 minuta

Dalija Orešković

sukob interesa (2)

Pitanje etičkih načela: Što o imenovanju članova obitelji, bratića, sestrića, kumova misli javnost a što sudovi

U ovom članku Dalija Orešković opisuje kako je Ustavni sud dimenzionirao rad i ovlasti Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, detaljnije objašnjava potencijalni sukob interesa i obaveze dužnosnika kad se nađe u toj situaciji (a koje dužnosnici uglavnom zanemaruju). Također prikazuje kako je slučaj u kojem je gradonačelnik svojem bratiću poverio zastupanje grada ocijenilo Povjerenstvo a kako upravni sud. Što je gradonačelnik mogao, a nije učinio

Kultura se sve više oprirođuje, umjetnost više ne živi od klasične artificijelnosti, ipak – sektor se, čak i sindikalno, nastoji održati

13. travnja 2018. / čita se 15 minuta

Žarko Puhovski

Kultura, civilizacija i priroda

Kultura se sve više oprirođuje, umjetnost više ne živi od klasične artificijelnosti, ipak – sektor se, čak i sindikalno, nastoji održati

Suvremena svijest o ugroženosti čovjeka koja je neraskidivo vezana uz ugroženost „okoliša“, naime prirode, umnogome dokrajčuje posebnost kulturne „sfere“, piše Puhovski. No, oni kojima je do kulture odista stalo ne trebaju odveć brinuti - tradicija socijalne proizvodnje smisla će biti nastavljena. Kultura će, poput legendarne ruže, proizvoditi isti miris (ili smrad) čak i ne bude li se tako zvala

Mogu li se slabiji ekonomski rezultati objasniti činjenicom da Hrvatska nije liberalna nego je izborna (iliberalna) demokracija

12. travnja 2018. / čita se 8 minuta

Ideje.hr

Zašto Hrvatska zaostaje (3)

Mogu li se slabiji ekonomski rezultati objasniti činjenicom da Hrvatska nije liberalna nego je izborna (iliberalna) demokracija

U uvodnom izlaganju prve rasprave na temu Zašto Hrvatska zaostaje, održane 3. travnja, Velibor Mačkić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu objasnio je razliku između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postavio pitanje je li hrvatsko zaostajanje posljedica političkog sustava. U drugom dijelu izlaganja govori koliki je (pozitivni) doprinos ortačkog kapitalizma na gospodarski rast

Zašto je u mladim demokracijama nužna kodifikacija sukoba interesa, iako njegova razumljivost proistječe iz načela prirodnog prava

7. travnja 2018. / čita se 6 minuta

Dalija Orešković

Sukob interesa (1)

Zašto je u mladim demokracijama nužna kodifikacija sukoba interesa, iako njegova razumljivost proistječe iz načela prirodnog prava

Dalija Orešković, donedavna predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u ovom prvom članku za Ideje.hr objašnjava što se i kako štiti načelom o sprečavanju sukoba interesa, kakva je razlika između sukoba interesa i korupcije, te pojašnjava da sukob interesa nije ograničen samo na nositelje javne vlasti. Kako se sukob interesa sprečava u zemljama u kojima je politička kultura uspostavila minimum standarda dobre prakse?

Genomski portret jedne nacije. Što je postignuto osnivanjem nacionalne biobanke i kako su to prihvatili građani

31. ožujka 2018. / čita se 6 minuta

Tamara Čačev

genetika

Genomski portret jedne nacije. Što je postignuto osnivanjem nacionalne biobanke i kako su to prihvatili građani

Korištenjem nacionalne biobanke otkriveno je više od desetak gena koji su povezani sa sklonošću obolijevanju od bolesti poput moždanog udara, dijabetesa tipa 2 ili shizofrenije. Jedno od značajnijih otkrića bilo je i detektiranje mutacije koja ima protektivni učinak vezano uz Alzheimerovu bolest. Farmaceutska kompanija Hoffman-La Roche uložila je 200 milijuna dolara u istraživanje 12 čestih bolesti sa kompleksnom genetičkom etiologijom, no to nije polučilo nikakav značajniji rezultat

Šteta od plastike u okolišu nadmašuje profit svjetske industrije plastike: Je li Europska komisija našla rješenje?

28. ožujka 2018. / čita se 7 minuta

Mirjana Matešić

zaštita okoliša

Šteta od plastike u okolišu nadmašuje profit svjetske industrije plastike: Je li Europska komisija našla rješenje?

Europska komisija je pozvala poduzeća da do 3. lipnja daju svoje samo-obvezujuće izjave o vrsti i načinu doprinosa povećanju udjela reciklirane plastike. Ako se dobrovoljni doprinosi ne približe ciljanoj razini od 10 milijuna tona reciklirane plastike u novim proizvodima na EU tržištu do 2025. godine, EK će posegnuti za uvođenjem obvezujućih mjera

‘Novi društveni ugovor’ ne sklapa se između rada i kapitala; oni su se transformirali. Čeka se da se stvore predstavnici novih klasa

27. ožujka 2018. / čita se 8 minuta

Željko Ivanković

Što je prekarijat

‘Novi društveni ugovor’ ne sklapa se između rada i kapitala; oni su se transformirali. Čeka se da se stvore predstavnici novih klasa

Hrvatsko sociološko društvo organiziralo je raspravu o mogućnosti da rad i kapital u Hrvatskoj sklope novi društveni ugovor. Taj naslov društvene odnose svodi na ekonomske, iz vida ispušta da su se kapitalizam, rad i kapital - transformirali, a rad i kapital djelomično i pretopili. Neupitni rast nejednakosti ipak zahtijeva da se afirmiraju prava novih društvenih slojeva (klasa), no ne samo ekonomska, nego i građanska, socijalna i politička prava, pa i kulturna

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

24. ožujka 2018. / čita se 14 minuta

Dario Hrupec

fizika i paradoksi

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

Koncepcije posebne i opće teorije relativnosti daleko su od svakodnevnog iskustva, stoga i daleko od zdravog razuma. Potpuno razumijevanje relativnosti, naročito opće teorije, ipak traži netrivijalna matematička znanja. No, i bez matematike o teoriji relativnosti ima smisla govoriti. Zato što je ta teorija jedan od temeljnih stupova današnje fizike pa poznavanje njezinih polaznih postavki i nekih njezinih posljedica nije samo stvar elementarne znanstvene pismenosti nego i stvar opće kulture

Povijesni događaj za hrvatsku kulturu: prvo francusko izdanje Krležine drame Golgota

21. ožujka 2018. / čita se 9 minuta

Snježana Banović

Krleža u Francuskoj (1)

Povijesni događaj za hrvatsku kulturu: prvo francusko izdanje Krležine drame Golgota

Upravo je nevjerojatan entuzijazam i prevodilački opus Nicolasa Raljevića. Uz svoja 42 prijevoda na francuski, u nas slabo poznati virtuoz uz recentnu Krležinu Golgotu upravo okončava i prijevod Dunda Maroja, što je prvi francuski prijevod originalne verzije Držićeve komedije. Povod je to Snježani Banović, koja je napisala predgovor pariškom izdanju Golgote, da načini pregled francusko-hrvatskih kulturnih veza (a da u sljedećem članku prikaže "golgotu" Krležine Golgote)

Golgota, rekvijem za društvenu pravdu: Krležin umjetnički obračun sa samim sobom – ideologom i političarem

21. ožujka 2018. / čita se 17 minuta

Snježana Banović

Krleža u Francuskoj (2)

Golgota, rekvijem za društvenu pravdu: Krležin umjetnički obračun sa samim sobom – ideologom i političarem

U povodu povijesnog recentnog prijevoda Golgote u Francuskoj, Snježana Banović opisuje razdoblje u kojem je drama nastala, kako povezuje zbivanja u radničkom pokretu i biblijske motive, "golgotu" kroz koju je predstava prolazila, svjetsko priznanje koje je ipak stekla ali i značenje koje ima u povijesti domaće drame i kazališta. Karte su bile rasprodane mjesecima unaprijed, a u kazalištu se okupio sav intelektualni Zagreb

Bilo kuda, rod je svuda… od Biblije na dalje

20. ožujka 2018. / čita se 14 minuta

Žarko Puhovski

Istanbulska konvencija

Bilo kuda, rod je svuda… od Biblije na dalje

Zašto se današnji vjernici i njihovi prišipetlje toliko energično protive „rodnoj ideologiji“, kada je upravo njihov nauk izvorište poimanja roda kao radikalno odvojenoga od biologijske/pȕtene spolnosti, piše Žarko Puhovski. Biblijski pisac posve jednoznačno optira za rodnu poziciju

Slučaj Fiat: po stvarnim tržišnim uvjetima porezna osnovica bi bila i do 20 puta viša

16. ožujka 2018. / čita se 4 minute

Nevia Čičin-Šain

izbjegavanje poreza (3)

Slučaj Fiat: po stvarnim tržišnim uvjetima porezna osnovica bi bila i do 20 puta viša

U posljednjem nastavku o zakonitim utajama poreza prikazano je zašto je EU naložila Luksemburgu da naplati porez od Fiata. Na kraju je uputa na knjigu autorice koja analizira "postojeće stanje hrvatskog sustava mjera za suzbijanje zakonitog izbjegavanja poreza na dobit, koristeći se metodom komparacije sa drugim pravnim porecima"

Apple je imao dobit u desetcima milijardi dolara, porez plaćao samo na milijune, prema efektivnoj stopi od 0,005 posto

14. ožujka 2018. / čita se 6 minuta

Nevia Čičin-Šain

izbjegavanje poreza (2)

Apple je imao dobit u desetcima milijardi dolara, porez plaćao samo na milijune, prema efektivnoj stopi od 0,005 posto

U drugom članku o tome kako multinacionalke izbjegavaju porez, autorica objašnjava da je irska porezna uprava izdala perfektno legalna rješenja koja međutim nisu odražavala ekonomsku stvarnost, zbog čega je Europska komisija naložila da Apple naknadno plati 13 milijardi eura poreza uvećano za kamate

Pljačka stoljeća, a sve po zakonu i uz pisanu dozvolu vlasti

13. ožujka 2018. / čita se 8 minuta

Nevia Čičin-Šain

izbjegavanje poreza (1)

Pljačka stoljeća, a sve po zakonu i uz pisanu dozvolu vlasti

Zakonitim izbjegavanjem poreza mahom se koriste multinacionalke, na štetu manjih trgovačkih društava i građana, koji plaćaju više. Iako je na prvi pogled riječ o kontradikciji, zakonito izbjegavanje poreza ipak je zabranjeno u razvijenim zakonodavstvima a i u hrvatskom. U prvom članku u seriji prikazuje se veza državnih potpora i izbjegavanja poreza te podsjeća da već nekoliko godina Europska komisija provodi istragu poreznih mišljenja koje izdaju zemlje članice a na temelju kojih trgovačka društva izbjegavaju poreze

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

11. ožujka 2018. / čita se 10 minuta

Višeslav Raos

Freedom House o demokraciji u novoj Europi

Rješavamo li sekundarni problem? Zaostaje li ekonomija zato što su hrvatski demokratski standardi uvjerljivo najlošiji

U gotovo svim zemljama nove Europe od početka globalne ekonomske krize do danas došlo je do nazadovanja demokratskih standarda. To govori o opadanju transformacijske moći Europske unije i zaustavljanju procesa europeizacije kao demokratizacije. Rezultati za Hrvatsku su posebno porazni i svrstavaju nas u skupinu polukonsolidiranih demokracija. Ovaj je članak uvod u prvu u seriji javnih diskusija u kojima će Ideje.hr sudjelovati a pod radnim naslovom Zašto (zaista) zaostajemo (budući da dosadašnje dijagnoze očito nisu pomogle)

Italija nikad nije bila ovako podijeljena : Najmanje je vjerojatno da Vladu formiraju Lega (Sjever) i Pet zvjezdica (jug)

10. ožujka 2018. / čita se 15 minuta

Aleksandra Šućur

Talijanski izbori

Italija nikad nije bila ovako podijeljena : Najmanje je vjerojatno da Vladu formiraju Lega (Sjever) i Pet zvjezdica (jug)

Iako je najveći broj zastupničkih i senatorskih mjesta osvojila koalicija centra-desnice, a unutar te koalicije – Lega - prvi relativni pobjednik izbora je pokret Pet zvjezdica, s ukupno 221 osvojenim mjestom u Domu zastupnika i 112 u Senatu, piše Aleksandra Šućur u članku u kojem u 7 točaka argumentira da se birači nisu ponašali nimalo iracionalno, nego jasno biraju koga će kazniti (na parlamentarnoj razini), a na koga se osloniti (na regionalnoj razini). Također komentira teze o antisistemskom i antiesablishmentskom glasanju (kao netočne), unatoč antieuropskoj retorici pobjednika. Napokon, analizira (slabe) mogućnosti za sastavljanje vlade

Kako je moguće da zaključci o dugovječnosti udaljenih organizama vrijede za ljude? Koliko utječe prehrana

3. ožujka 2018. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

Genetika i starenje

Kako je moguće da zaključci o dugovječnosti udaljenih organizama vrijede za ljude? Koliko utječe prehrana

Osobe koje danas imaju 100 godina žive gotovo dvostruko duže nego osobe koje su se rodile istovremeno jer je prosječna očekivana dob tada bila 55-60 godina. Kako? Smatra se da genetika na naš ukupni životni vijek utječe otprilike 20-30%. Onih koji uspiju doživjeti stotu je otprilike tek 1 na 5000, dok onih koji su doživjeli više od 110 godina ima otprilke 1 na 5 milijuna

Istraživanje: Ne iseljava se zbog osnovnih potreba, nego ljudi žele i misle da mogu i zaslužuju bolje

3. ožujka 2018. / čita se 7 minuta

Andrijana Mušura Gabor

Psihologija materijalizma

Istraživanje: Ne iseljava se zbog osnovnih potreba, nego ljudi žele i misle da mogu i zaslužuju bolje

Ovaj je članak samo kratka refleksija o psihološkim aspektima potrošnje i materijalizma kao vrijednosti, piše Mušura Gabor. Ističe da materijalizam izaziva češći osjećaj negativnih emocija (strah, ljutnja, tuga) a da su pozitivni osjećaji (sreća, veselje, vitalnost) manje učestali. Prikazuje zaključke istraživanja o materijalizmu kao vrijednosti u Hrvatskoj te kakva je njegova povezanost s iseljavanjem

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 39
  6. 40
  7. 41
  8. 42
  9. 43
  10. 44
  11. 45
  12. 46
  13. 47
  14. 48
  15. 49