s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Od tima do nacije: pitanje identiteta i vjerovanja u pravedan svijet
Kao Brecht u kazalištu, kao Joyce u prozi, tvorac forme koja misli, nove gramatike filma

20. rujna 2018. / čita se 10 minuta

Ljiljana Mikulčić

Zašto je Godard dobio nagradu u Cannesu

Kao Brecht u kazalištu, kao Joyce u prozi, tvorac forme koja misli, nove gramatike filma

Na Filmskom festivalu u Cannesu 2018. Special Palme d’Or (Specijalna Zlatna palma) dodijeljena je 87-godišnjem Jean-Luc Godardu za film Le Livre d’Images (2018) (engleski naslov: The Image Book, hrvatski bi bio - Bilježnica slika). Ljiljana Mikulčić piše o prvom Godardovom igranom dugometražnom filmu Do posljednjeg daha, o cjelovitosti u kojoj razumije fragment, o tvorcu nove filmske gramatike i što dijeli sa svojim umjetničkim uzorima

Hoće li se dogoditi nemoguće, da CSU mora u koaliciju u Bavarskoj? Kako bi to utjecalo na ukupnu njemačku politiku?

17. rujna 2018. / čita se 8 minuta

Anđelko Šubić

njemačka

Hoće li se dogoditi nemoguće, da CSU mora u koaliciju u Bavarskoj? Kako bi to utjecalo na ukupnu njemačku politiku?

Bavarski parlamentarni izbori održat će se 14. listopada. Moglo bi se dogoditi nakon više od pola stoljeća da Kršćansko-socijalna unija ne može samostalno vladati, a prema anketama jedini partner s kojim bi osigurali matematičku većinu bili bi Zeleni, stranka s kojom CSU vodi niz ratova, među ostalim i oko tretmana izbjeglica, glavnog kamena smutnje u njemačkoj i europskoj politici. Zašto je Bavarska toliko važna u Njemačkoj?

Pobjeći, ignorirati nevolju ili ostati s njom i pokušati je riješiti iznutra

14. rujna 2018. / čita se 9 minuta

Marija Brajdić-Vuković

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE: (2)

Pobjeći, ignorirati nevolju ili ostati s njom i pokušati je riješiti iznutra

Marija Brajdić Vuković ispituje kako su na neka mjerljiva poboljšanja u znanosti i visokom obrazovanju utjecali poticaji izvana, a na koji bi se način institucije u tom području mogle poboljšati iznutra. Uz ostalo, kao mogućnost navodi da institucija sama sebi zada ciljeve i mjere njihova ispunjavanja, a u krajnjem slučaju da sama donese i kriterije napredovanja. Kako stvar stoji s financiranjem?

Polemika Stiglitz – Summers oko sekularne stagnacije: Može li se ekonomijom upravljati ili se ona razvija sama od sebe

14. rujna 2018. / čita se 10 minuta

Priredio Karlo Vajdić

Deset godina financijske krize

Polemika Stiglitz – Summers oko sekularne stagnacije: Može li se ekonomijom upravljati ili se ona razvija sama od sebe

Dok se pripremamo za novu krizu, piše Stiglitz, treba voditi računa da je slabašno upravljanje oporavkom od Velike recesije favoriziralo banke i bogate, da su trebale godine da drugi dođu do daha. Teorija sekularne stagnacije, koju je reafirmirao Summers, služila je da opravda tu politiku. Summers pak tvrdi da je američka vlada u Obamino vrijeme, kad je on bio ekonomski savjetnik, izdašno poticala ekonomiju

Financijska kriza iz 2008. stvorila je novi financijski poredak: ovisnost svijeta o američkoj administraciji je porasla

11. rujna 2018. / čita se 9 minuta

Priredio Karlo Vajdić

deset godina od pada banke lehman brothers

Financijska kriza iz 2008. stvorila je novi financijski poredak: ovisnost svijeta o američkoj administraciji je porasla

Za kraj rujna Ideje.hr planiraju raspravu o deset godina od početka Velike recesije. Karlo Vajdić prikazuje članak koji je u tom povodu britanski ekonomist Adam Tooze objavio u časopisu Foreign Affairs, a čija knjiga Crashed upravo postaje bestseler. Tooze opisuje kako je američka centralna banka pumpala dolare širom svijeta, kako su ovisne o njoj postale izabrane centralne banke drugih zemalja, te kakav je svjetski financijski poredak kreirala Velika recesija

Četiri desetljeća stagnacije. Preslikavanje tuđih terapija nije lijek za domaću patologiju

7. rujna 2018. / čita se 11 minuta

Josip Tica

U globalnom okruženju (1)

Četiri desetljeća stagnacije. Preslikavanje tuđih terapija nije lijek za domaću patologiju

Udio našeg gospodarstva u svjetskom rapidno opada skoro pola stoljeća, prosječne plaće su imale veću kupovnu moć 1978. godine, a produktivnost kapitala i rada je više manje ista kao i sedamdesetih, piše Josip Tica u prvom članku u kojem predstavlja globalna kretanja, a zatim Hrvatsku s njezinim bolestima. Koristi od "outsourcinga" industrija sa zapada na istok Europe uglavnom su zaobišle Hrvatsku. Kako zbog naše "Nizozemske bolesti" (turizma), tako i zbog tipa kapitalizma koji ovdje prevladava

Povijest se ponavlja. Zbog rasterećenja proračuna, kazališta 1953. postaju – privredne ustanove! S minimalnim dotacijama

4. rujna 2018. / čita se 9 minuta

Snježana Banović

kako je u kazališta uvedeno samoupravljanje (2)

Povijest se ponavlja. Zbog rasterećenja proračuna, kazališta 1953. postaju – privredne ustanove! S minimalnim dotacijama

Grandiozno zamišljeno gostovanje HNK u Londonu u siječnju 1955, bilo je izravni nastavak Titova posjeta Velikoj Britaniji u ožujku 1953. (samo deset dana nakon Staljinove smrti), piše Snježana Banović u drugom članku o kazalištu nakon Drugog svjetskog rata, u kojem opisuje oslobađanje individualne inicijative, odmak od socrealizma ali i nadzor Partije da se ne skrene u "buržoaska prenemaganja". Posebna je tema - financiranje

Koliko je opasna turska kriza? Jesu li na udaru skupljeg novca i zemlje koje su vodile sličnu ekonomsku politiku

25. kolovoza 2018. / čita se 8 minuta

Ratko Bošković

međunarodne financije i međunarodna politika

Koliko je opasna turska kriza? Jesu li na udaru skupljeg novca i zemlje koje su vodile sličnu ekonomsku politiku

Dok jedni komentatori procjenjuju da bi „Turska mogla proizvesti krizu veću no što ju je proizvela Grčka“ i da će „bankrot Turske biti najveći u financijskoj povijesti“, javljaju se i analitičari kojima „računica govori“ da Turska ne može bankrotirati, piše Ratko Bošković u članku u kojem prikazuje koje su banke i zemlje najizloženije prema Turskoj te koje su vodile sličnu ekonomsku politiku u razdoblju jeftinog novca

Zbog ideološke slabosti partijske nomenklature, zadatak idejnog zaokreta od staljinizma pripao je kulturi. Što je govorio Krleža

24. kolovoza 2018. / čita se 13 minuta

Snježana Banović

kako je u kazališta uvedeno samoupravljanje (1)

Zbog ideološke slabosti partijske nomenklature, zadatak idejnog zaokreta od staljinizma pripao je kulturi. Što je govorio Krleža

Na temelju podataka prikupljenih za svoju novu knjigu Kazalište za narod, Snježana Banović napisala je za Ideje.hr u dva nastavka članak o uvođenju samoupravljanja u kazališni sustav početkom pedesetih godina prošlog stoljeća. Iako je kulturi dodijeljen zadatak prekida sa staljinizmom, kazalištarcima nova organizacija nije odmah baš legla. U sljedećem će nastavku biti prikazano financiranje u novom sustavu

Pola stoljeća od nasilnog slamanja Praškog proljeća. Kako je konačno iščezla Havelova, Kunderina i Formanova Češka

19. kolovoza 2018. / čita se 9 minuta

Sofija Kordić

Obljetnice

Pola stoljeća od nasilnog slamanja Praškog proljeća. Kako je konačno iščezla Havelova, Kunderina i Formanova Češka

Riječi humanizam, solidarnost, ljudska prava, građansko društvo koje su bile vodilja Baršunastoj revoluciji mnogi ismijavaju, a ljude koji zagovaraju te vrijednosti pogrdno nazivaju havloidi. Kako se transformirala zemlja s najnižom stopom nezaposlenosti u Europi, što joj danas znači riječ sloboda, kome su bliži današnji politički lideri

Osvajanje Zapada: Nisu samo elementi napretka i razne mode išli sa Zapada na Istok. Utjecaj je krenuo i u suprotnom pravcu

16. kolovoza 2018. / čita se 14 minuta

Žarko Puhovski

Kompletiranje postkomunizma

Osvajanje Zapada: Nisu samo elementi napretka i razne mode išli sa Zapada na Istok. Utjecaj je krenuo i u suprotnom pravcu

Da je netko prije desetak (pa i prije pet) godina ustvrdio kako je Orban ravnopravan Angeli Merkel kao lider evropskih pučana, bio bi ismijan; danas svakako više ne. Da je netko prije desetak godina ustvrdio kako države poput Mađarske i Poljske mogu otvoreno prkositi Evropskoj komisiji, bio bi ismijan. Kako se to dogodilo, i je li to dobro, piše Žarko Puhovski

Iznenađenje: Milanović je započeo i proveo najsnažniju fiskalnu konsolidaciju i stvorio prostor za porezno rasterećenje

15. kolovoza 2018. / čita se 12 minuta

Milan Deskar-Škrbić

Kako je stvoren fiskalni prostor za porezna rasterećenja

Iznenađenje: Milanović je započeo i proveo najsnažniju fiskalnu konsolidaciju i stvorio prostor za porezno rasterećenje

Milan Deskar-Škrbić detaljno analizira rezultate fiskalne politike vlada od Sanadera i Kosor do Plenkovića i objašnjava kako je Milanoviću uspjelo provesti najsnažniju konsolidaciju i omogućiti početak poreznog rasterećenja. Tko je u cijelom tom procesu gubio, a tko se provlačio i s kojom vladom?

Mendel je imao sreće s graškom. Afrička žaba i riba za identifikaciju čovjekovih gena imaju u istraživanjima poseban status. Čime ga zaslužuju

14. kolovoza 2018. / čita se 11 minuta

Tamara Čačev

modelni organizmi i eksperimentalne životinje

Mendel je imao sreće s graškom. Afrička žaba i riba za identifikaciju čovjekovih gena imaju u istraživanjima poseban status. Čime ga zaslužuju

Kada se čovjek u funkcionalnom smislu rastavi na najelementarnije biokemijske procese, poput razgradnje hranjivih tvari, stvaranja energije za rad stanica i slično, onda na toj razini nema puno razlike između spomenutih organizma i nas, piše Tamara Čačev. Jasno je da postoje etičke prepreke u eksperimentima na čovjeku, no što karakterizira izabrane organizme?

Zašto se izbjegava rasprava o restrukturiranju javnog duga? Ima li to veze s jačanjem političkog ekstremizma?

8. kolovoza 2018. / čita se 11 minuta

Boris Cota

Javne financije

Zašto se izbjegava rasprava o restrukturiranju javnog duga? Ima li to veze s jačanjem političkog ekstremizma?

Krajem ove 2018. godine javni dug Hrvatske iznosio bi 73.7 % bruto domaćeg proizvoda, javni dug Grčke bio bi više nego dvostruko veći, 177.8 posto, piše: profesor Cota. Od 2012. godine kamata na javni dug Hrvatske je dvostruko veća nego kamata na javni dug Grčke, jer je Grčka provela restrukturiranje javnog duga. Jedini koji je suvislo iznio prijedlog o restrukturiranju javnog duga bio je bivši guverner HNB-a Rohatinski na okruglom stolu koji su organizirali Nezavisni sindikat znanosti i časopis Banka u travnju 2014. godine

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

1. kolovoza 2018. / čita se 11 minuta

Dario Hrupec

O ZNANSTVENOJ PISMENOSTI

Biti skeptik a ne upasti u besmislice. Rasprava o znanosti s Perom Kvesićem. I Yayom iz Jinxa. I Hipatijom iz Aleksandrije

Teško je shvatiti kakvi to demoni nagone ljude da danas, dva tisućljeća nakon Eratostena, zastupaju ideju ravne Zemlje, piše Dario Hrupec. Ne bih rekao da je to bezazlena pojava koja zaslužuje ismijavanje. Prije zaslužuje zabrinutost. Ona je naime indikator da nešto u svijetu jako ne štima. Jaz između ovisnosti o visokoj tehnologiji, koja je proizvod znanosti, i razumijevanja znanosti u javnosti raste iz dana u dan. Jedna od posljedica je i pojava ravnozemljaša.

Iz Hrvatske je u postupku dodjele nagrade još samo suradnica Ideja kao članica žirija. Što je napravilo Ministarstvo?

24. srpnja 2018. / čita se 6 minuta

Mirjana Matešić

Europska nagrada za okoliš za poduzetnike

Iz Hrvatske je u postupku dodjele nagrade još samo suradnica Ideja kao članica žirija. Što je napravilo Ministarstvo?

Kao članica stručnog žirija, bila sam oduševljena nevjerojatnim rješenjima, njihovom brojnošću te količinom energije i vremena koje stručnjaci, znanstvenici i poduzetnici diljem EU ulažu u razvoj tehnologija koje rješavaju okolišna pitanja, piše Mirjana Matešić. U Hrvatskoj ne nalazimo takvu energiju ili barem ne u inicijativama u pitanjima okoliša. Za pretpostaviti je da je razlika u uvjetima i sveopćoj klimi u kojoj posluje poduzetništvo Europske unije

Stope rasta od 4 posto (do čak i 7 posto) Hrvatskoj su još lako dostupne: Ali ovaj put bi sve moralo biti drukčije

19. srpnja 2018. / čita se 11 minuta

Ivo Bićanić

granice rasta

Stope rasta od 4 posto (do čak i 7 posto) Hrvatskoj su još lako dostupne: Ali ovaj put bi sve moralo biti drukčije

Hrvatska je u euforiji. Možda je pravi trenutak za objavu članaka napisanog prije četiri mjeseca (ispričavamo se autoru), u kojem Ivo Bićanić tvrdi da je posve krivi zaključak o otporu društva promjenama. Promjenama se protive oni koji imaju povlastice, oni koji su pobjednici prve transformacije kojom je u posljednjih četvrt stoljeća nastao kroni kapitalizam. Postoje dakle šanse i negativna iskustva, u članku detaljno razloženi

Od tima do nacije: pitanje identiteta i vjerovanja u pravedan svijet

15. srpnja 2018. / čita se 6 minuta

Andrijana Mušura Gabor

socijalna psihologija

Od tima do nacije: pitanje identiteta i vjerovanja u pravedan svijet

Nastup hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji vjerojatno će se, kad splasne euforija, detaljnije psihološki i sociološki analizirati. Andrijana Mušura Gabor u ovom članku nudi moguće odrednice budućih analiza: pitanje kako funkcionira tim (za razliku od grupe), što je vođa a što emotivna inteligencija, tu je i problem poistovjećivanja (socijalnog identiteta), kakav je odnos promatrača prema autsajderima (malim nacijama) i kakve sve to veze ima s vjerom u pravedan svijet

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 36
  6. 37
  7. 38
  8. 39
  9. 40
  10. 41
  11. 42
  12. ...
  13. 49