U povodu nedavno obilježene i proslavljene 100. obljetnice osnutka Kineske komunističke partije, Božo Kovačević opisuje iskušenja s kojima se suočila u prošlosti, postignuća koja su svrstala Kinu na drugo mjesto najvećih svjetskih ekonomija, a posebno izazove s kojima je danas suočava Zapad koji se nakon izbora predsjednika Bidena ponovo ujedinjuje pod američkim vodstvom.
Potkraj 2019. u Čileu su izbili prosvjedi koji su na koncu izazvali neposredne izbore za ustavotvornu skupštinu, ustvari redefiniciju odnosa unutar zajednice. Alejandra Mancilla Drpic opisuje kako su prošle dosad dominantne političke stranke, tko su nove političke snage, proceduru donošenja novog ustava i koja će se pitanja rješavati
Bezos, kao tzv. nova ljevica, nema vjere u radničku klasu, koja je kao lijena, glupa i podmukla i samo gleda kako uhvatiti krivinu, pa ih se mora nadzirati senzorima u rukavicama da bi bili učinkoviti, piše Ivo Škorić. Vjeruje u obrazovanu elitu, novu američku aristokraciju, koju The Atlantic zove "9,9%", nasljednu meritokraciju, koja si može platiti skupu diplomu, srednji sloj izmedju 0.1% ultrabogatih vlasnika svega što jest i što još nije, te 90% obezvlašćenog, raskućenog proletarijata
Svako veliko natjecanje ima barem jednu ekipu iznenađenja, piše Kristian Krkač. Koja bi to bila na ovom Europskom prvenstvu
Unatoč tehnološkim promjenama, trend pada proizvodnosti, u skladu sa Solowljevim paradoksom, traje već nekoliko desetljeća, zapaža Ivo Bićanić u članku u kojem se bavi naraslim hrvatskim tehnološkim optimizmom. Sljedeći je problem to što oni koji se bave 'cutting edge' tehnologijama čine toliko mali dio gospodarstva da ne mogu biti razvojna lokomotiva. Na kraju opisuje nužne karakteristike 'lokomotiva' i podsjeća na ekonomsku povijest u kojoj se nakon 'techno hypea' recept za vraćao na staromodnu formulu u kojoj prevladavaju investicije i akumulacija
Nema više tih 'lokomotiva' koje zaziva prof. Bićanić, piše Ivo Špigel u osvrtu na članak Ive Bićanića o hrvatskoj tehnološkoj utopiji. Budućnost hrvatskog gospodarstva nije ni u jednom specifičnom privrednom sektoru, ili gigantskim kompanijama koje u sprezi s državom 'drmaju ekonomijom', nego u rastu i razvoju otoka izvrsnosti, njihovom međusobnom povezivanju, suradnji i širenju
Profesor Ksenofont Ilakovac pitao nas je znamo li koja je zajednička karakteristika svih fizičara koje spominjemo, a koji su dali svoje doprinose razumijevanju osnova fizike. Nismo znali. Onda nam je on rekao: svi su radili pošteno, nisu varali. Nisam tada shvaćao zašto je to tako važno, piše Dario Hrupec
Premijer je u Hrvatsku usadio sramotnu pravnu, političku i moralnu akrobaciju o „dvostrukoj konotaciji“ ZDS-a, koja je rezultirala praktičnim legaliziranjem ustaškog pozdrava. Predsjednik će dvostruko konotirati ratne zločine - jedno su oni počinjeni nad Hrvatima, a nešto posve drugo oni koje su Hrvati skrivili. Jelena Lovrić uočava da su Milanović i Plenković slični, pristupom i po političkim stavovima
Odnosi Češke i Rusije obilježeni su aferama. Jedni to kontekstualiziraju u postupni ruski gubitak pozicije super-sile, drugi u češko nastojanje da postane međunarodno značajna, jedni vide problem u Rusiji, drugi u Putinu. Dakako, radi se i o velikim poslovima (dogradnja nuklearke), kao i o unutrašnjepolitičkim odnosima
Njemački Zeleni su pred pobjedom na parlamentarnim izborima koji će se održati 26. rujna i značajno utjecati na političku kartu EU. Anđelko Šubić opisuje razne vrste prigovora kojima se njihovi protivnici služe u političkoj borbi, od ideoloških, do teorija zavjere i analize političke tradicije iz koje barem dijelom potječu