s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Nisu svi osiguranici u Mirovinskom zaposleni
Što je CRISPR-Cas9 sustav za prepravljanje genoma o kojem raspravlja cijeli znanstveni svijet

11. kolovoza 2017. / čita se 11 minuta

Marko Močibob

GENETSKI INŽENJERING - ETIČKE DILEME

Što je CRISPR-Cas9 sustav za prepravljanje genoma o kojem raspravlja cijeli znanstveni svijet

Otkrićem sustava CRISPR-Cas9 dobili smo oruđe koje omogućuje zahvate u genome živih bića dosad neviđenom preciznošću i lakoćom. Dok je korist CRISPR-Cas9 tehnologije za istraživačke svrhe nemjerljiva i neupitna, koliki će biti utjecaj na ljudsku svakodnevnicu, hoće li zaživjeti u kliničkoj primjeni i hoće otvoriti vrata prepravljanju ljudskog genoma i u konačnici ljudske vrste?

Kako je došlo do razgovora s Ivicom Todorićem, i druga objašnjenja

9. kolovoza 2017. / čita se 17 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (8)

Kako je došlo do razgovora s Ivicom Todorićem, i druga objašnjenja

Na članke o političkoj ekonomiji slučaja Agrokor prvo su reagirali pripadnici Radničke fronte Katarina Peović Vuković i Hrvoje Štefan, a sad i liberali Velimir Šonje i Darko Polšek. Očekivati je da se raspravljalo o političkoekonomskom sustavu koji je doveo do slučaja Agrokor, no čini se da je riječ o eskapizmu, zaobilaženju teze i konkretne političke odgovornosti. Podizanje demokratskih standarda, a ne odvajanje ekonomije i politike, smatram putem za prevladavanje ortačkog kapitalizma

Zaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

7. kolovoza 2017. / čita se 7 minuta

Matija Kroflin

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (1)

Zaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

Iako se broj zaposlenih na razini cijele EU vratio na pretkriznu razinu, oporavak je vrlo nejednak. U Njemačkoj je sredinom 2016. bilo 2,9 milijuna više, a u Španjolskoj 2,3 milijuna manje zaposlenih nego prije krize. U konačnici, nije važno samo raste li zaposlenost ili ne, važno je i kakvi su ti novi poslovi, u kojim su djelatnostima kreirani i koliko su plaćeni. Serijom članaka o trendovima na tržištu rada u EU pokušat će se razjasniti i produbiti i spoznaja o tome što se događa Hrvatskoj.

Todorić nije radio sam: dug je izraz pozicije u hijerarhiji društvene i političke moći

6. kolovoza 2017. / čita se 17 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (7)

Todorić nije radio sam: dug je izraz pozicije u hijerarhiji društvene i političke moći

Agrokor je s državom razvijao zajedničke projekte, priskakao u pomoć utjecajnim prijateljima kad bi zapali u teškoće ili pokretali poslove. Imao je i ekonomsko-političku misiju. Zaduživao se u utrci s konkurencijom koju je teško mogao dobiti no očito je računao na pomoć države i onih koje je sam zadužio. Iako Plenković uočava da se u slučaju Agrokor radi o "reviziji hrvatske ekonomske tranzicije" čini se da ne vidi da je riječ o problemu političkoekonomskog sustava koji se ne može riješiti samo regulatornim nego i političkim promjenama

Analiza: Gradonačelnici u Saboru ne promoviraju interese svojih gradova

3. kolovoza 2017. / čita se 7 minuta

Matej Sever

Politika i demokracija

Analiza: Gradonačelnici u Saboru ne promoviraju interese svojih gradova

Zastupnici Hrvatskog sabora postavili su – od parlamentarnih izbora 2003. pa do parlamentarnih izbora 2015. godine – 2162 usmena zastupnička pitanja. Od toga 17,06% otpada na usmena zastupnička pitanja lokalnog karaktera, a u skupini tih pitanja 10,29% – odnosno, njih 38 – postavili su zastupnici koji su u tom trenutku obnašali izvršnu vlast na lokalnoj razini, tj. bili su gradonačelnici

Pod kojim će se uvjetima u svijetu egoista pojaviti suradnja, a bez središnjeg autoriteta

3. kolovoza 2017. / čita se 6 minuta

Zvonimir Šikić

LJETNI TEČAJ SURADNJE (2)

Pod kojim će se uvjetima u svijetu egoista pojaviti suradnja, a bez središnjeg autoriteta

Politolog Axelrod organizirao je turnire računalnih programa u igranju zatvorenikove dileme i njihovim strategijama dao psilološke karakteristike. Ustanovio je da su „dobri“ i „praštajući“ programi uspješniji. U drugom turniru te su se karakteristike pojavljivale u 14 od prvih 15 programa. Uspješni programi imali su još tri psihološke karakteristike: „osvetoljubivost“, „reaktivnost“ i „transparentnost“

Što je presudilo: zavjera radi preuzimanja, pogrešna poslovna odluka ili optužbe o namještanju rezultata

28. srpnja 2017. / čita se 12 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (6)

Što je presudilo: zavjera radi preuzimanja, pogrešna poslovna odluka ili optužbe o namještanju rezultata

Ovaj članak objavljen je prije dva mjeseca. U njemu je najavljen sadržaj bloga s kojim je Ivica Todorić sad izišao u javnost. Tada smo naglasili da je "između Vlade i Agrokora održano u posljednjim mjesecima prije aktiviranja zakona više dramatičnih sastanaka. Intenzivno se sastančilo i u Londonu, već od prošle godine. Formira li se neka nova politička ekonomija bit će jasnije tek nakon revizorskih izviješća." Želimo sad naglasiti da je u članku koji smo objavili nakon ovoga rekonstruiran Agrokorov političkoekonomski modus operandi. Vjerujemo da će razvoj situacije iznijeti na vidjelo i taj obrazac

Je li Agrokor bio sistemski rizik? Koje vrste? Planira li Vlada ipak sačuvati koncern kao cjelinu

21. srpnja 2017. / čita se 13 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (5)

Je li Agrokor bio sistemski rizik? Koje vrste? Planira li Vlada ipak sačuvati koncern kao cjelinu

U dva sam navrata, ukupno pet sati, razgovarao s Ivicom Todorićem, o situaciji u kojoj se zatekao, kako ju je planirao svladati te zašto je Vladi ipak prepustio upravljanje Agrokorom čiji je još uvijek nominalni vlasnik. Njegov pogled i informacije koje sam prikupio iz drugih izvora temelj su za daljnju analizu slučaja s kojim se Hrvatska susreće prvi put u svojoj povijesti. Što se događalo u dva dramatična mjeseca između dodjele kredita Agrokoru i preuzimanja upravljanja? Je li bilo alternative vladinoj intervenciji i kako ćemo mjeriti njen rezultat

Ubi bene, ibi patria – ili o patriotizmu u oskudnome vremenu

17. srpnja 2017. / čita se 11 minuta

Žarko Puhovski

Emigracija

Ubi bene, ibi patria – ili o patriotizmu u oskudnome vremenu

Počevši od (kolektivne) analize straha od praznog prostora i s time povezane ideologije patriotizma, u članku se problem emigracije, koja se ulaskom u Europsku uniju ustvari zagovarala, svodi na pitanje - tko određuje sreću pojedinca. Kakve su u tom pogledu pozicije ideologija, liberalizma i komunitarizma, te ideologa, Bozanića i Kardelja

Za uspješan gospodarski rast potrebno je milijun pobuna

16. srpnja 2017. / čita se 8 minuta

Ivo Bićanić

Traženje svetog grala (1)

Za uspješan gospodarski rast potrebno je milijun pobuna

Kome odgovara sadašnji hrvatski gospodarski rast? Ne uključuje one koji su odlučili emigrirati, a ni blokirani od njega nemaju nikakve koristi. Oni koji imaju koristi su manjina vlasnika kapitala i dio managementa. Da bi bio dugoročno uspješan gospodarski rast mora biti inkluzivan

Nadigravanje sebičnjaka: Što je zajedničko operi Tosca i prodaji lažne robe za lažni novac

16. srpnja 2017. / čita se 11 minuta

Zvonimir Šikić

Ljetni tečaj suradnje

Nadigravanje sebičnjaka: Što je zajedničko operi Tosca i prodaji lažne robe za lažni novac

Matematičko modeliranje prikazuje mogući svijet, da je ono što je neočekivano ipak moguće. U seriji (ljetnih) članaka prikazat ćemo različite modele suradnje, pretpostavke, očekivanja i neočekivane ishode. Uvodni članak opisuje poznatu teoriju igara, slučajeve u kojima suradnja ima prednost pred ostvarenjem sebičnog interesa. Svijet suradnje je dakle moguć, no koliko je stvaran, time se model ne bavi

Treba li Hrvatska doista uvesti euro u što kraćem roku?

13. srpnja 2017. / čita se 6 minuta

Robert Brozd

Ekonomska i monetarna unija

Treba li Hrvatska doista uvesti euro u što kraćem roku?

U propagandnom naletu simpatizera ubrzanog hrvatskog pristupanja euru druga se mišljenja gotovo i ne čuju, međutim činjenica da eurozona još uvijek ne funkcionira kao optimalno valutno područje, kao i nedavna recesijska iskustva mediteranskih zemalja pozivaju na oprez

I studenti s malo novca mogu biti vrhunski znanstvenici: Quo vadis, chemia?

13. srpnja 2017. / čita se 10 minuta

Igor Rončević

Transformacija znanosti

I studenti s malo novca mogu biti vrhunski znanstvenici: Quo vadis, chemia?

Razvoj računala je omogućio kemiji da prestane biti znanost kojoj je mjesto isključivo u laboratoriju – danas, računalna kemija služi ne samo kao teorijska podloga eksperimentalnoj kemiji, već i preuzima dio njenih poslova. A uz nezaustavljiv rast računalne snage, igralište za in silico istraživanja ubrzano se širi.

Nisu svi osiguranici u Mirovinskom zaposleni

6. srpnja 2017. / čita se 7 minuta

Matija Kroflin

Svi govore o rastu zaposlenosti, a zaposlenost opada (2)

Nisu svi osiguranici u Mirovinskom zaposleni

U prvih 5 mjeseci 2017. je broj zaposlenih s burze manji za 7.637 osoba (7,8%) nego u istom periodu 2016, ali je istovremeno još brže pao broj osoba koje su dolazile na burzu iz radnog odnosa. Tržište rada nije lako pratiti i interpretirati, a donošenje odluka i izvođenje nepreciznih zaključaka na površnim i dvojbenim podacima može biti vrlo štetno i pogubno za velik broj ljudi

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 42
  6. 43
  7. 44
  8. 45
  9. 46
  10. 47
  11. 48
  12. 49