s
f i y S

Horizonti

Knjige     Ogledi

Todorić nije radio sam: dug je izraz pozicije u hijerarhiji društvene i političke moći
Hrvatska sveučilišta na svjetskim listama: Ili ih nema, ili su iza 500. mjesta, ponekad i oko 1000. Zašto?

15. rujna 2017. / čita se 12 minuta

Nikola Baketa

rangiranje sveučilišta

Hrvatska sveučilišta na svjetskim listama: Ili ih nema, ili su iza 500. mjesta, ponekad i oko 1000. Zašto?

Objava da je Splitsko sveučilište na jednoj listi preteklo Zagrebačko ponovo je privukla pažnju na rangiranje sveučilišta. Neke rang-liste stavljaju naglasak na znanstvenu djelatnost, neke na ocjene poslodavaca i zapošljavanje bivših studenata u korporacijama. Druge pažnju posvećuju citatima u časopisima. Nijedna ne uzima u obzir mišljenja studenata, socijalnu dimenziju sveučilišta ili pitanje školarina

Koliko je velik gornji rep plaća u Hrvatskoj

15. rujna 2017. / čita se 7 minuta

Ivo Bićanić

Velike plaće (2)

Koliko je velik gornji rep plaća u Hrvatskoj

U Hrvatskoj nedostaje podataka na temelju kojih bi se moglo detaljno analizirati gornji rep raspodjele dohodaka ili imovine. Slično je i s plaćama. No na temelju podataka o plaćama koji postoje moguće je pretpostaviti neke karakteristike gornjeg repa i usporediti raspodjelu s raspodjelom u drugim zemljama. U toj usporedbi Hrvatska bi, po svemu sudeći, bila u doljnjem dijelu tablice, među manjim nejednakostima

Što se u Njemačkoj mora promijeniti da se do 2030. riješi klasičnih automobila

14. rujna 2017. / čita se 14 minuta

Anđelko Šubić

S nafte na struju

Što se u Njemačkoj mora promijeniti da se do 2030. riješi klasičnih automobila

Skandal s krivotvorenjem vrijednosti ispušnih plinova pokrenuo je rasplitanje odnosa između političara i industrije, udruga i industrije, udruga i političara, a sve je začinjeno pravosudnom praksom. Iako zagađuju, bez automobila je teško do posla; mladi su još fascinirani automobilima, ali nemaju novca za njih ... razrješenje problema zagađenja ne ide bez promjene načina života, ako je moguća

Stručnjaci u predviđanju imaju neznatno bolji rezultat od slučajnog pogađanja, 50-55 posto. Neki su i lošiji. Koji?

5. rujna 2017. / čita se 10 minuta

Andrijana Mušura Gabor

psihologija

Stručnjaci u predviđanju imaju neznatno bolji rezultat od slučajnog pogađanja, 50-55 posto. Neki su i lošiji. Koji?

Nakon što se stručnjake suoči s (ne)točnošću njihovih prognoza, vjerovat će kako su "zamalo pogodili" i tvrditi da su ishod predvidjeli s većim stupnjem vjerojatnosti nego što zaista jesu. Kada bi bili u pravu, točnost prognoze bi objašnjavali svojim dubokim razumijevanjem teme, dok bi u slučaju pogrešne prognoze vrlo rijetko priznali duboko nerazumijevanje

Negiranje straha – politički i moralni idiotizam

2. rujna 2017. / čita se 14 minuta

Žarko Puhovski

Teror i terorizam

Negiranje straha – politički i moralni idiotizam

Veoma česte fraze političara koje tvrde kako terorizam „neće proći“ posve su pogrešne. Zbog strukture terorističkoga djelovanja ono, u pravilu, uspijeva. “Veliki teror” francuske revolucije svojevremeno je posve promijenio političku i socijalnu sliku Francuske za čitava desetljeća. Terorizam je u šezdesetima i sedamdesetima radikalno izmijenio sigurnosne uvjete svakidašnjega života milijuna ljudi

Neki zakoni uspijevaju, drugi ne uspijevaju, a neki djeluju i kad su ukinuti

1. rujna 2017. / čita se 11 minuta

Zvonimir Šikić

ljetni tečaj suradnje (5)

Neki zakoni uspijevaju, drugi ne uspijevaju, a neki djeluju i kad su ukinuti

U posljednjem članku o suradnji, teorija igara, posebno zatvorenikova dilema, pomaže da razumijemo ulogu zakona u zajednici. Centralno mjesto u analizi čini Nashov ekvilibrij, onaj ishod odabira prema kojem bi svaki akter prošao lošije ako bi izabrao nešto drugo. Ključno je za zakone da usmjere aktere na taj izbor. Ali što ako Nashovih ekvilibrija ima više?

Kupac inovativnog proizvoda tražio da prava intelektualnog vlasništva pripadnu njemu

29. kolovoza 2017. / čita se 6 minuta

Nina Antičić

Inovacije

Kupac inovativnog proizvoda tražio da prava intelektualnog vlasništva pripadnu njemu

Brodovi su odličan primjer proizvoda su-kreiranog između kupca i proizvođača. Kupci najčešće nisu skloni rizicima inovacija. No kad iskazivanjem sklonosti i davanjem preporuka sudjeluju u kreiranju proizvoda onda znaju polagati pravo na intelektualno vlasništvo u rješenjima. I hrvatske se tvrtke dakle suočavaju s pitanjima odnosa prema inovativnosti i intelektualnom vlasništvu, nije to privilegij samo razvijenih zemalja

Zašto su neke plaće velike, neke još veće, a neke goleme

28. kolovoza 2017. / čita se 9 minuta

Ivo Bićanić

Velike plaće (1)

Zašto su neke plaće velike, neke još veće, a neke goleme

U prvom se članku o velikim plaćama objašnjava teorija Simona Kuznetsa prema kojoj u zemljama u razvoju nejednakosti rastu, a u razvijenima se smanjuju. Međutim, najnoviji podatci govore da se nejednakosti povećavaju i u razvijenim zemljama, i to zbog odvajanja najvećih plaća. Sličan se proces uočava i u Hrvatskoj

Reputacija, sramota i krivnja: Nevjerojatno je kako malo treba (računalima) za evoluciju morala

24. kolovoza 2017. / čita se 15 minuta

Zvonimir Šikić

ljetni tečaj suradnje (4)

Reputacija, sramota i krivnja: Nevjerojatno je kako malo treba (računalima) za evoluciju morala

Pod kojim se uvjetima zajednicom može širiti altruizam? Prema samo jednom od rezultata računalnih simulacija evolucije morala opisanih u ovom članku, mogućnost da u zajednici prevlada empatija ovisi o tome je li omjer štete (onog koji pomaže) i koristi (onom koji prima pomoć) manji od vjerojatnosti da se o tom događaju zna. Iako izgleda komplicirano, svijet računalnog morala je ustvari jednostavan

Prava pretvorba i tranzicija: U desetak godina do 80.000 “niskougljičnih” radnih mjesta

23. kolovoza 2017. / čita se 8 minuta

Mirjana Matešić

strategija niskougljičnog razvitka (2)

Prava pretvorba i tranzicija: U desetak godina do 80.000 “niskougljičnih” radnih mjesta

Republika Hrvatska nema ekonomsko-politički cilj koji je okuplja i mobilizira. Političari zanemaruju Strategiju niskougljičnog razvitka, o kojoj je javna rasprava upravo završena, iako scenariji opisani u njoj nude mogućnost angažmana, modernizacije i poboljšanja kvalitete života. Što dakle omogućava realizacija Niskougljičnog scenarija 1 i 2 za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu u prometu, kućanstvima, poljoprivredi, energetici

Najveći rast zaposlenosti u skupini loše plaćenih poslova

19. kolovoza 2017. / čita se 8 minuta

Matija Kroflin

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (2)

Najveći rast zaposlenosti u skupini loše plaćenih poslova

Unapređenje tržišta rada bi trebalo voditi linearnom poboljšanju strukture zaposlenosti od najslabije prema najbolje plaćenim poslovima. U slučaju polarizacije najviše raste zaposlenost na najslabije i najbolje plaćenim poslovima, a manje u srednje plaćenim poslovima. Kakvi poslovi, dobro ili loše plaćeni, generiraju rast zaposlenih u EU i Hrvatskoj?

Tko dakle drugi nego Angela Merkel

11. kolovoza 2017. / čita se 16 minuta

Anđelko Šubić

Njemački izbori 24. rujna

Tko dakle drugi nego Angela Merkel

U jesen i Nijemci izlaze na parlamentarne izbore. Članak prikazuje političke okolnosti, gospodarstvo, socijalna pitanja u Njemačkoj pred izbore, kao i protukandidate. Započinje uvidom da je dugotrajna politička učmalost izazvala Brexit i dovela Trumpa. Ipak, prethodni europski izbori pogoduju Merkel

Što je CRISPR-Cas9 sustav za prepravljanje genoma o kojem raspravlja cijeli znanstveni svijet

11. kolovoza 2017. / čita se 11 minuta

Marko Močibob

GENETSKI INŽENJERING - ETIČKE DILEME

Što je CRISPR-Cas9 sustav za prepravljanje genoma o kojem raspravlja cijeli znanstveni svijet

Otkrićem sustava CRISPR-Cas9 dobili smo oruđe koje omogućuje zahvate u genome živih bića dosad neviđenom preciznošću i lakoćom. Dok je korist CRISPR-Cas9 tehnologije za istraživačke svrhe nemjerljiva i neupitna, koliki će biti utjecaj na ljudsku svakodnevnicu, hoće li zaživjeti u kliničkoj primjeni i hoće otvoriti vrata prepravljanju ljudskog genoma i u konačnici ljudske vrste?

Kako je došlo do razgovora s Ivicom Todorićem, i druga objašnjenja

9. kolovoza 2017. / čita se 17 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (8)

Kako je došlo do razgovora s Ivicom Todorićem, i druga objašnjenja

Na članke o političkoj ekonomiji slučaja Agrokor prvo su reagirali pripadnici Radničke fronte Katarina Peović Vuković i Hrvoje Štefan, a sad i liberali Velimir Šonje i Darko Polšek. Očekivati je da se raspravljalo o političkoekonomskom sustavu koji je doveo do slučaja Agrokor, no čini se da je riječ o eskapizmu, zaobilaženju teze i konkretne političke odgovornosti. Podizanje demokratskih standarda, a ne odvajanje ekonomije i politike, smatram putem za prevladavanje ortačkog kapitalizma

Zaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

7. kolovoza 2017. / čita se 7 minuta

Matija Kroflin

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (1)

Zaposlenost u EU raste – od juga prema sjeveru

Iako se broj zaposlenih na razini cijele EU vratio na pretkriznu razinu, oporavak je vrlo nejednak. U Njemačkoj je sredinom 2016. bilo 2,9 milijuna više, a u Španjolskoj 2,3 milijuna manje zaposlenih nego prije krize. U konačnici, nije važno samo raste li zaposlenost ili ne, važno je i kakvi su ti novi poslovi, u kojim su djelatnostima kreirani i koliko su plaćeni. Serijom članaka o trendovima na tržištu rada u EU pokušat će se razjasniti i produbiti i spoznaja o tome što se događa Hrvatskoj.

Todorić nije radio sam: dug je izraz pozicije u hijerarhiji društvene i političke moći

6. kolovoza 2017. / čita se 17 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (7)

Todorić nije radio sam: dug je izraz pozicije u hijerarhiji društvene i političke moći

Agrokor je s državom razvijao zajedničke projekte, priskakao u pomoć utjecajnim prijateljima kad bi zapali u teškoće ili pokretali poslove. Imao je i ekonomsko-političku misiju. Zaduživao se u utrci s konkurencijom koju je teško mogao dobiti no očito je računao na pomoć države i onih koje je sam zadužio. Iako Plenković uočava da se u slučaju Agrokor radi o "reviziji hrvatske ekonomske tranzicije" čini se da ne vidi da je riječ o problemu političkoekonomskog sustava koji se ne može riješiti samo regulatornim nego i političkim promjenama

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 42
  6. 43
  7. 44
  8. 45
  9. 46
  10. 47
  11. 48
  12. 49