Članci

27. siječnja 2020. / Članci

Svijet i novac

Gospodarska kretanja u 2020. Centralne banke promijenile su smjer. Više ne prijeti opasnost od duboke ekonomske krize

Američki je Fed najprije vodio restriktivnu monetarnu politiku, a zatim je, nakon kraće stanke, skrenuo na put ekspanzivne politike, dok je Europska središnja banka prvo povukla neke stimulativne mjere, a potom ih je počela ponovno provoditi. Zahvaljujući tome, gospodarstva zapadnih zemalja zacijelo neće zahvatiti ozbiljna recesija.

Darko Oračić

25. siječnja 2020. / Članci

Stogodišnjica rođenja Isaaca Asimova

Kako se Dario Hrupec odljubio od zvijezde razreda i zaljubio u Pisca s velikim P, autora 500 knjiga

Kao i kod božjih zapovjedi, ideja je održati postojeći poredak. Čovjek gore, robot dolje, objašnjava Dario Hrupec zakone robotike velikog Isaaca Asimova i podsjeća da bi umjetna inteligencija, ustvari umjetna svijest mogla s virtualne police dohvatiti Pustolovine Huckleberry Finna i ... kao u Atlasu oblaka, kao u Životinjskoj farmi, sve je to jedna ista priča o poretku i pobuni

Dario Hrupec

21. siječnja 2020. / Članci

knjige

Dodirne točke slikovnice Kralj koji je zabranio mrak s Izvorima totalitarizma Hannah Arendt

Snaga je totalitarne propagande u sposobnosti da izolira mase od stvarnog svijeta i ponaša se kao da je nova stvarnost istina – da je normalizira. Marija Ott Franolić poziva se na Hannah Arendt tumačeći slikovnicu za djecu i odrasle nagrađivane engleske spisateljice i ilustratorice Emily Haworth Booth.

Marija Ott Franolić

18. siječnja 2020. / Članci

Knjige

Šetači pasa i programeri. Automatizacija zahtijeva vrlo visoke ili nikakve vještine. Što je dobra a što loša ekonomija

Ne postoje čvrsti zakoni ekonomije koji nas sprječavaju da izgradimo humaniji svijet, nego slijepa vjera, osobni interes ili obično nerazumijevanje ekonomije navodi mnoge ljude da to tvrde, pišu nobelovci za ekonomiju Abhijit V. Banerjee i Esther Duflo u knjizi o razlici dobre i loše ekonomike koju ovdje prikazuje Goran Mihelčić

Goran Mihelčić

12. siječnja 2020. / Članci

izbori, rekapitulacija

Je li Milanovićeva pobjeda opovrgnula da je Hrvatska većinski desno orijentirana? Ili je nemoguće zbrojiti koliko ima desničara i ljevičara

Ljudi koji su lijevo orijentirani posljednjih godina nastupaju s a priori 'manjinske' pozicije: „nas prosvijećenih i civiliziranih je manje, većina je zatucana, zalupana, primitivna itd.“ Tu se, naravno, onda otvara i pitanje demokracije koja po definiciji radi u korist 'zatucane većine'. Može li se Milanovićeva pobjeda tumačiti kao usporavanje desnog populizma, piše Karlo Jurak

Karlo Jurak

10. siječnja 2020. / Članci

predsjednički izbori

Ako svi uvijek glasaju za svoje, a glasaju, kako je Milanović ipak pobijedio? Tajna je – split ticket!

Medijalni birač iz američke politologije je mit. Birač koji bi na jednim izborima glasao za HDZ, a na drugima za SDP ne postoji. Na njemu se ne može temeljiti izborna strategija, piše Marko Grdešić i otkriva kako je ipak Milanović pobijedio (premda je Josipović izgubio)

Marko Grdešić

6. siječnja 2020. / Aktualno Članci

rat i mir

Ubojstvo Sulejmanija i zajednička vojna vježba Irana, Rusije i Kine. Ima li veze među tim događajima?

Nema dvojbe da Amerika može ubiti koga god poželi. Ali tim ubilačkim pohodima Amerika ne postiže političke ciljeve, piše Božo Kovačević u članku u kojem ubojstvo iranskog generala Sulejmanija kontekstualizira u trenutačne odnose na Bliskom Istoku te u američku vojnu i međunarodnu politiku nakon Drugog svjetskog rata

Božo Kovačević

4. siječnja 2020. / Članci

film

Klasik kojeg se ne smije ostaviti zaboravu. Da se ne zaboravi sloboda. Altman i narativ u igranom filmu

Prema Ljiljani Mikulčić najbolji film Roberta Altmana je Gosford Park, no radi prikaza načina njegova rada prvo detaljno opisuje film Kratki rezovi a zatim upućuje na nezaboravna djela u kojima ispituje granice žanrova, Nashville, Kockar i bludnica, The Company itd. Kako je Altman radio s glumcima i - najvažnije - što njegovi filmovi govore o ljudima, a kakav dojam ostavljaju na gledatelje

Ljiljana Mikulčić

28. prosinca 2019. / Članci

industrija dugovječnosti

Dva tipa starenja: životni vijek duži; manje uspjeha s produženjem kvalitete života. Eliksiri mladosti, prodavači magle

U prvom dijelu članka Tamara Čačev opisuje dva tipa starenja te zašto su neke zajednice dugovječnije. U drugom dijelu opisuje suvremena nastojanja da se uspori starenje a da se pri tome ne živi u bolesti

Tamara Čačev

27. prosinca 2019. / Članci

pravo i pravosuđe

Koliko koštaju boli, koliko strah? Koliko dijelovi tijela, smrt? Što kažu suci, a što odvjetnici

Za smrt ili naročito teški invaliditet bračnog ili izvanbračnog druga i djeteta odšteta iznosi 220.000 kuna. Za jake bolove, po danu se dosuđuje 370 kuna, za srednje bolove 220 kuna, za slabe 70,00 kuna, a za pretrpljeni strah između 2200 i 30.000 kuna. Iznosi su utvrđeni prije 17 godina otkad je prosječna plaća, koju Vrhovni sud uopće nije uvrstio u orijentacijske kriterije, porasla 74 posto. Odvjetnici su osnovali radnu skupinu

Biljana Bašić