Perspektive

18. siječnja 2020. / Perspektive

Knjige

Šetači pasa i programeri. Automatizacija zahtijeva vrlo visoke ili nikakve vještine. Što je dobra a što loša ekonomija

Ne postoje čvrsti zakoni ekonomije koji nas sprječavaju da izgradimo humaniji svijet, nego slijepa vjera, osobni interes ili obično nerazumijevanje ekonomije navodi mnoge ljude da to tvrde, pišu nobelovci za ekonomiju Abhijit V. Banerjee i Esther Duflo u knjizi o razlici dobre i loše ekonomike koju ovdje prikazuje Goran Mihelčić

Goran Mihelčić

12. siječnja 2020. / Perspektive

izbori, rekapitulacija

Je li Milanovićeva pobjeda opovrgnula da je Hrvatska većinski desno orijentirana? Ili je nemoguće zbrojiti koliko ima desničara i ljevičara

Ljudi koji su lijevo orijentirani posljednjih godina nastupaju s a priori 'manjinske' pozicije: „nas prosvijećenih i civiliziranih je manje, većina je zatucana, zalupana, primitivna itd.“ Tu se, naravno, onda otvara i pitanje demokracije koja po definiciji radi u korist 'zatucane većine'. Može li se Milanovićeva pobjeda tumačiti kao usporavanje desnog populizma, piše Karlo Jurak

Karlo Jurak

10. siječnja 2020. / Perspektive

predsjednički izbori

Ako svi uvijek glasaju za svoje, a glasaju, kako je Milanović ipak pobijedio? Tajna je – split ticket!

Medijalni birač iz američke politologije je mit. Birač koji bi na jednim izborima glasao za HDZ, a na drugima za SDP ne postoji. Na njemu se ne može temeljiti izborna strategija, piše Marko Grdešić i otkriva kako je ipak Milanović pobijedio (premda je Josipović izgubio)

Marko Grdešić

6. siječnja 2020. / Perspektive U fokusu

rat i mir

Ubojstvo Sulejmanija i zajednička vojna vježba Irana, Rusije i Kine. Ima li veze među tim događajima?

Nema dvojbe da Amerika može ubiti koga god poželi. Ali tim ubilačkim pohodima Amerika ne postiže političke ciljeve, piše Božo Kovačević u članku u kojem ubojstvo iranskog generala Sulejmanija kontekstualizira u trenutačne odnose na Bliskom Istoku te u američku vojnu i međunarodnu politiku nakon Drugog svjetskog rata

Božo Kovačević

4. siječnja 2020. / Perspektive

film

Klasik kojeg se ne smije ostaviti zaboravu. Da se ne zaboravi sloboda. Altman i narativ u igranom filmu

Prema Ljiljani Mikulčić najbolji film Roberta Altmana je Gosford Park, no radi prikaza načina njegova rada prvo detaljno opisuje film Kratki rezovi a zatim upućuje na nezaboravna djela u kojima ispituje granice žanrova, Nashville, Kockar i bludnica, The Company itd. Kako je Altman radio s glumcima i - najvažnije - što njegovi filmovi govore o ljudima, a kakav dojam ostavljaju na gledatelje

Ljiljana Mikulčić

28. prosinca 2019. / Perspektive

industrija dugovječnosti

Dva tipa starenja: životni vijek duži; manje uspjeha s produženjem kvalitete života. Eliksiri mladosti, prodavači magle

U prvom dijelu članka Tamara Čačev opisuje dva tipa starenja te zašto su neke zajednice dugovječnije. U drugom dijelu opisuje suvremena nastojanja da se uspori starenje a da se pri tome ne živi u bolesti

Tamara Čačev

27. prosinca 2019. / Perspektive

pravo i pravosuđe

Koliko koštaju boli, koliko strah? Koliko dijelovi tijela, smrt? Što kažu suci, a što odvjetnici

Za smrt ili naročito teški invaliditet bračnog ili izvanbračnog druga i djeteta odšteta iznosi 220.000 kuna. Za jake bolove, po danu se dosuđuje 370 kuna, za srednje bolove 220 kuna, za slabe 70,00 kuna, a za pretrpljeni strah između 2200 i 30.000 kuna. Iznosi su utvrđeni prije 17 godina otkad je prosječna plaća, koju Vrhovni sud uopće nije uvrstio u orijentacijske kriterije, porasla 74 posto. Odvjetnici su osnovali radnu skupinu

Biljana Bašić

24. prosinca 2019. / Perspektive

demografija i demokracija

Rješavanje problema broja stanovnika i rješavanje problema broja ‘nas’ dva su potpuno različita problema

Demografski kompleks, krivo postavljen, sekundaran je i ustvari minoran, piše Ivo Bićanić. Riješit će se kad se riješe primarni problemi. Koji?

Ivo Bićanić

24. prosinca 2019. / Perspektive

kina i hrvatska

Hrvatska na kineskom Putu

Kina sustavno u Europi iskorištava razvojne teškoće zemalja poput Grčke i Italije, da se i ne govori o zaostalijim zemljama istočne i jugoistočne periferije, preko kojih prodire i u Unijine zemlje jezgre. Kinezi su u posljednje vrijeme pokupovali udjele u nekolicini mediteranskih i drugih europskih luka, a nedavno su počele i operacije iz Luke Rijeka prema Budimpešti i Beogradu. Kakve su reakcije

Ratko Bošković

18. prosinca 2019. / Perspektive

što se događa u čileu

Pobuna u Čileu iz prve ruke, zašto je izbila, što je u njoj jedinstveno za latinskoameričkog jaguara, a što slično drugim prosvjedima

Trideset je godina zemlja, barem na prvi pogled, izgledala u redu, piše Alejandra Mancilla. Čile se 2010. godine kao prva latinskoamerička država pridružio OECD-u. Od gotovo 18 milijuna stanovnika manje od 10 posto je 2013. živjelo u siromaštvu, nasuprot 38 posto 1990. godine. No kad su izbile pobune otkriveni su i drugi podaci te da sustav i Ustav ne služe građanima, osobito ne većinskoj 'polu-rasi' Mješanaca

Alejandra Mancilla Drpic