Perspektive

9. studenoga 2019. / Perspektive U fokusu

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Pad Berlinskog zida, kraj ili – početak povijesti? Tri krize liberalizma

Godinu 1989. možemo vidjeti kao djelomično poništenje rezultata Drugog svjetskog rata, piše Karlo Jurak. Strah konzervativaca krio se u pretpostavljenim suicidalnim sklonostima liberalne demokracije – da ona postupno, kroz zakonske prakse, omogućava ulazak u socijalizam. Mnogi zahtjevi iz Manifesta komunističke partije ostvareni su upravo u liberalno-demokratskim porecima poput ukidanja dječjeg rada, centralizacije kreditnog sistema, progresivnih poreza itd.

Karlo Jurak

31. listopada 2019. / Perspektive U fokusu

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Protestantska etika i duh socijalizma. Fizika i arheologija Zida. Na koga je pao

U prvom dijelu članka Žarko Puhovski postavlja pitanje epohalnosti pada Berlinskog zida, navodi neke zanemarene posljedice tog događaja i podsjeća na tendenciju harmonizirajućih interpretacija u različitim ideološkim diskursima. Upozorava na posljedice na Zapadu. U drugom dijelu diskutira pojam "željezna zavjesa", te podsjeća koje su organizacije u Hrvatskoj inicirale promjene potkraj osamdesetih

Žarko Puhovski

29. listopada 2019. / Perspektive U fokusu

30 godina pada berlinskog zida

Zapadni Nijemci Istočnima: Morate biti takvi kakvi vjerujemo da smo mi sami. Superiorni. Preodgoj nazvan “prilagodba”

Ujedinjenje Njemačke naravno nije bio čin kolonijalizma. Ali je zanimljiv taj osjećaj nadmoći Zapada. Propašću komunizma se Zapad osjećao toliko snažnim da je vjerovao kako je njegova misija sada oblikovati po svom liku sve ostale - ili barem istočnu Njemačku i istočnu Europu", citira u povodu 30. obljetnice pada Zida Anđelko Šubić povjesničara Kowalzcuka, autora knjige o ujedinjenju Njemačke

Anđelko Šubić

26. listopada 2019. / Perspektive U fokusu

psihologija

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

Kognitivna inteligencija je daleko precijenjena ljudska osobina, zaključuje Andrijana Mušura Gabor u članku u kojem prikazuje istraživanja o predodžbi umjetne inteligencije na radnom mjestu, koja otkrivaju ponešto i o predodžbi o tome što je čovjek. Kao da je umjetna inteligencija potaknula čovjeka da emocijama prizna drukčiji status od dosadašnjeg

Andrijana Mušura Gabor

23. listopada 2019. / Perspektive

Nobelova nagrada za kemiju 2019

Svijet na punjenje. Desetljeća usavršavanja litij-ionskih baterija, bez kojih bi suvremeni način života bio nemoguć.

Naslovi poput: „Njemačka za sunčanog i vjetrovitog dana proizvela 100% svoje potrebe za energijom iz obnovljivih izvora“ su bezrazložno dramatični ako se ta energija ne može nekako pohraniti, piše Igor Rončević u članku u kojem objašnjava kroz koje su faze ovogodišnji nobelovci za kemiju razvijali litij-ionske baterije koje pohranjuju energiju i omogućavaju suvremeni način života

Igor Rončević

22. listopada 2019. / Perspektive

Nobelova nagrada za ekonomiku 2019

Zašto se u Hrvatskoj neće ništa naučiti od ovogodišnjih ekonomskih nobelovaca

Abhijit Banerjee, Esther Duflo i Michael Kremer dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za ekonomiku. Ivo Bićanić objašnjava njihov doprinos znanosti, ali i zašto njihova saznanja neće pomoći Hrvatskoj. Za početak, potrebno je prihvatiti politiku malih koraka a ne grandioznih sveobuhvatnih rješenja, da za rezultate treba vremena te ispuniti još neke preduvjete

Ivo Bićanić

19. listopada 2019. / Perspektive

socijalizam u americi

Kakve su šanse demokrata koji propagiraju socijalizam u Americi. U štrajku 50.000 radnika General Motorsa, a nitko se i ne osvrće

U SAD o socijalizmu najviše govore oni koji ga mrze. Možda mu treba promijeniti ime i naprosto ga zvati – pravednije društvo. Kako je štrajk zaposlenika General Motorsa stigao do načelnog sporazuma, tako je sindikat najavio da će iste zahtjeve postaviti Chrysleru i Fordu, a drugog jutra u štrajk su stupili školski učitelji u Chicagu. Pritisak postoji, piše Ivo Škorić

Ivo Škorić

18. listopada 2019. / Perspektive

pojmovna analiza

Metastaziranje političke neodgovornosti. Uništavanje čitavih disciplina i profesija. Doza osobne etike i ponešto hrabrosti

Uvodno Žarko Puhovski odgovornost razmatra u komunikacijskom, moralnom, pravnom, političkom kontekstu. Zatim raspravlja o odgovornosti i sukobu interesa, te o profesionalnoj odgovornosti. Posebnu pažnju posvećuje problemu realizacije političke volje u obliku pravne norme. Navodi primjere nekih apsurdnih hrvatskih "rješenja" tog problema. Zaključuje konstatacijom da je do autonomnog djelovanja institucija dug put sve dok njihove zakonske osnove formuliraju oni koji su bespogovorno i protivno načelima struke slušali različite dosadašnje vođe.

Žarko Puhovski

14. listopada 2019. / Perspektive

brexit

Tjedan u kojem se raspliće Brexit: Kraljičin govor, EU summit. Opcije i varijante opcija. Što planiraju Škoti i Irci?

Boris Johnson, olako ignorirajući posljedice, tjednima govori o “izdaji”, “predaji”, “kukavičluku”, “vazalstvu". Usporedo sa zasjedanjem Parlamenta očekuju se i veliki prosvjedi. U travnju je šef londonske policije upozorio i političare i aktiviste da paze kako ne bi dodatno potpalili atmosferu. Šanse da mu se želja ispuni, bojim se, ravne su nuli, završava Nataša Magdalenić Bantić svoj iscrpni članak o opcijama raspleta Brexita i atmosferi u Velikoj Britaniji.

Nataša Magdalenić Bantić

11. listopada 2019. / Perspektive U fokusu

Nobelova nagrada za fiziku 2019.

Priznanja znanstvenim romantičarima. Priče o postanku svijeta prerasle u znanost. Drugi svjetovi postali su stvarnost.

Ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku dodijeljene su znanstvenicima koji se bave kozmologijom, koja sve donedavno nije smatrana pravom znanošću, te onima koji se bave otkrićima drugih svjetova, izvan Sunčeva sustava. Piše Dario Hrupec i sam stručnjak za astronomiju

Dario Hrupec