Članci

26. svibnja 2018. / Članci

politika i struka

Jagode i krv. Ili, predstavlja li politika vrhunac ljudske kreativnosti? 

Politika je gotovo općeprihvaćena kao (moralni, ali i intelektualni) negativum, kao oznaka supstancijalne ugroze slobode i dobrote, jednakosti i osobnosti, piše Žarko Puhovski. Jedan od političkih "krimena" je tzv. ignoriranje struke. Političko polje je, međutim, ograničeno tek "stvarima koje ljudi ne mogu sami mijenjati". Ignoriranje pak tog principa sužava političko polje, odnosno širi prostor autoritarnosti

Žarko Puhovski

26. svibnja 2018. / Članci

nova talijanska vlada

Izbor premijera kao spoj nespojivog. Koliko su predizborna obećanja iznevjerena i dokle se može ići

Stvaranje i ove vlade prilično je u skladu s talijanskom tradicijom koja iznalazi kompromis između gotovo nespojivih elemenata: diskontinuiteta i tradicije, populističkih novotarija s gerontokracijom, meritokracijom, diplomacijom, europeizma s euroskepticizmom, kreativnosti s konzervacijom, pravnika koji pišu ugovore koji ne poštuju formu ugovora, akademije i „zdravoseljačkog“, nema čega nema

Aleksandra Šućur

24. svibnja 2018. / Članci

FILM I POEZIJA

Godard je rekao: Film je započeo s Griffithom, a završava s Kiarostamijem. Abbas Kiarostami – vizualiziranje tišine

Posljednji film slavnog iranskog redatelja Abbasa Kiarostamija 24 Frames gledalo je u Kinu Tuškanac u sklopu Subversive film festivala samo tridesetak gledatelja. Ljiljana Mikulčić piše da je riječ o jednom od najvažnijih redatelja u povijesti filma

Ljiljana Mikulčić

20. svibnja 2018. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (11)

Ideologija ortačkog kapitalizma: Izvanredne okolnosti, prijeteći kolaps, izostanak alternative, prioritet struke pred participacijom javnosti

U prethodnim su člancima o slučaju Agrokor prikazani obrasci ortačkog kapitalizma koji su omogućili Ivici Todoriću da razvije svoj koncern, služeći se privilegiranim položajem, a koji se, na žalost, prepoznaju i u vladinoj intervenciji. U ovom se članku analizira retorika kojom vlada legitimira svoju akciju i putem koje nastoji steći povjerenje javnosti a da istodobno sebi prisvaja izvanredne prerogative. Izostanak participacije javnosti jedan je od jačih razloga hrvatskog zaostajanja

Željko Ivanković

18. svibnja 2018. / Članci

Tržište rada i obrazovna politika (1)

Kakva je potražnja za visokoobrazovanima u gospodarstvu koje zaostaje? Želi li Hrvatska biti europska gostionica?

Današnja struktura gospodarstva nije sukladna cilju podizanja opće obrazovanosti stanovništva jer su deficitarna zanimanja u najvećem dijelu povezana s nižim razinama obrazovanja, piše Ozana Nadoveza. Struktura potražnje za radom ostavlja dojam viška visokokvalificirane radne snage. S druge strane, u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU28, Hrvatska solidno zaostaje po udjelu visokoobrazovanog stanovništva u stanovništvu od 30-34 godine

Ozana Nadoveza

13. svibnja 2018. / Članci

fizika

Teorije svega – pokušaji da se svijet opiše SMS porukom

Etiketa kandidata za teoriju svega obično se lijepi na model koji je univerzalan (u smislu da ujedinjuje ranije partikularne modele i opisuje sve fenomene na najmanjim skalama) i matematički elegantan. Ivica Smolić piše o pokušajima da se opis cijele prirode svede na par osnovnih jednadžbi: Prelazimo li iz „ere redukcionizma“ u „eru izranjajućih fenomena“? Dolazi li atribut „fundamentalan“ u pitanje? Bi li bez redukcionizma naša slika svijeta ipak bila nepotpuna

Ivica Smolić

5. svibnja 2018. / Aktualno Članci

Karl Marx, o dvjestogodišnjici rođenja

Revolucija se nije dogodila. Permanentna aktualnost mislioca na temelju neuspjeha nosive intencije njegova djela

Ostavivši politiku i etiku izvan fokusa Marx je olakšao autoritarnim režimima da se na njega pozivaju, piše Žarko Puhovski. Koristio je formulaciju „sila je babica svakoga starog društva koje je trudno s novim“, a da nije smatrao potrebnim nešto reći o tomu kako bi tu silu trebalo kontrolirati. Marx je stoga u osnovi bio politički idiot. Veliki mislilac, a teorijsko-politički idiot

Žarko Puhovski

4. svibnja 2018. / Aktualno Članci

njemačka

Andrea Nahles, nova predsjednica SPD-a: Bučna, spremna za kavgu, žena, vjernica, što joj je od toga najvažnije

Ljevica već dugo ne pronalazi ni smjer ni ideologiju. Njemački SPD izabrao je novu predsjednicu stranke Andreu Nahles, s povijesno niskim postotkom glasova. Čak su je i stalni glasači dočekali na nož. No ona ne odustaje. Anđelko Šubić analizira nudi li išta novoga

Anđelko Šubić

4. svibnja 2018. / Članci

Istraživanje među mladim znanstvenicima

Detaljan prikaz narušenog sustava vrijednosti u znanosti i visokom obrazovanju. Zašto se mladi s time mire

Duga dominacija negativnih pojedinaca može ostaviti trajne posljedice na lokalnu disciplinu, odsjek, zavod ili cijelu instituciju, piše Marija Brajdić Vuković u osvrtu na vrijednosni sustav u hrvatskim znanstvenim i visokoškolskim institucijama koji je - prema autorici - glavna prepreka njihovom usavršavanju. Posebno analizira zašto se znanstvenici s time mire

Marija Brajdić Vuković

26. travnja 2018. / Članci

umjetnost i bolest

Umjetnici s okom liječnika i znanstvenika: bolesti na slikama majstora

Velázquezovi patuljci su bolovali od ahondroplazije uzrokovanje najvjerojatnije mutacijom gena FGFR3; Cezaneov prijatelj Achille Emperaire od bolesti koju najčešće uzrokuju mutacije gena COL2A1; a Andrea Mantegna je prikazao sluškinju za koju se danas pretpostavlja da je bolovala od neurofibromatoze tipa 1. Čak je i Van Gogh prikazao suncokrete čije su glavice cvijeta bogate laticama nastale kao rezultat mutacije u genomu suncokreta

Tamara Čačev