21. rujna 2017. / Članci
Neiskorišteni rad uključuje i osobe koje mogu i žele raditi, ali ne traže posao (obeshrabreni), one koji rade, ali manji broj radnih sati od željenog (podzaposleni), te neaktivne osobe koje imaju želju za radom. U odnosu na vrijeme prije krize broj obeshrabrenih je u Hrvatskoj u 2015. bio veći 54 posto
Matija Kroflin
19. rujna 2017. / Članci
Termin "gen" započeo svoj život kao potpuno apstraktan pojam, otprilike kao pojam atoma u starogrčkoj filozofiji. Danas, oko 70 godina od otkrića strukture molekule DNA i shvaćanja da su geni njezini dijelovi, prepoznati gene i dalje nije trivijalan zadatak. Jedna je karakteristika gena da predstavljaju očuvane dijelove unutar genoma različitih organizama (npr. čovjek – miš) što omogućuje da s većom sigurnošću prepoznamo gen u oba genoma. Koje trikove koriste računalni algoritmi da bi ispravno prepoznali gene?
Marko Močibob
15. rujna 2017. / Članci
Objava da je Splitsko sveučilište na jednoj listi preteklo Zagrebačko ponovo je privukla pažnju na rangiranje sveučilišta. Neke rang-liste stavljaju naglasak na znanstvenu djelatnost, neke na ocjene poslodavaca i zapošljavanje bivših studenata u korporacijama. Druge pažnju posvećuju citatima u časopisima. Nijedna ne uzima u obzir mišljenja studenata, socijalnu dimenziju sveučilišta ili pitanje školarina
Nikola Baketa
15. rujna 2017. / Članci
U Hrvatskoj nedostaje podataka na temelju kojih bi se moglo detaljno analizirati gornji rep raspodjele dohodaka ili imovine. Slično je i s plaćama. No na temelju podataka o plaćama koji postoje moguće je pretpostaviti neke karakteristike gornjeg repa i usporediti raspodjelu s raspodjelom u drugim zemljama. U toj usporedbi Hrvatska bi, po svemu sudeći, bila u doljnjem dijelu tablice, među manjim nejednakostima
Ivo Bićanić
14. rujna 2017. / Članci
Skandal s krivotvorenjem vrijednosti ispušnih plinova pokrenuo je rasplitanje odnosa između političara i industrije, udruga i industrije, udruga i političara, a sve je začinjeno pravosudnom praksom. Iako zagađuju, bez automobila je teško do posla; mladi su još fascinirani automobilima, ali nemaju novca za njih ... razrješenje problema zagađenja ne ide bez promjene načina života, ako je moguća
Anđelko Šubić
5. rujna 2017. / Članci
Nakon što se stručnjake suoči s (ne)točnošću njihovih prognoza, vjerovat će kako su "zamalo pogodili" i tvrditi da su ishod predvidjeli s većim stupnjem vjerojatnosti nego što zaista jesu. Kada bi bili u pravu, točnost prognoze bi objašnjavali svojim dubokim razumijevanjem teme, dok bi u slučaju pogrešne prognoze vrlo rijetko priznali duboko nerazumijevanje
Andrijana Mušura Gabor
2. rujna 2017. / Članci
Veoma česte fraze političara koje tvrde kako terorizam „neće proći“ posve su pogrešne. Zbog strukture terorističkoga djelovanja ono, u pravilu, uspijeva. “Veliki teror” francuske revolucije svojevremeno je posve promijenio političku i socijalnu sliku Francuske za čitava desetljeća. Terorizam je u šezdesetima i sedamdesetima radikalno izmijenio sigurnosne uvjete svakidašnjega života milijuna ljudi
Žarko Puhovski
1. rujna 2017. / Članci
U posljednjem članku o suradnji, teorija igara, posebno zatvorenikova dilema, pomaže da razumijemo ulogu zakona u zajednici. Centralno mjesto u analizi čini Nashov ekvilibrij, onaj ishod odabira prema kojem bi svaki akter prošao lošije ako bi izabrao nešto drugo. Ključno je za zakone da usmjere aktere na taj izbor. Ali što ako Nashovih ekvilibrija ima više?
Zvonimir Šikić
29. kolovoza 2017. / Članci
Brodovi su odličan primjer proizvoda su-kreiranog između kupca i proizvođača. Kupci najčešće nisu skloni rizicima inovacija. No kad iskazivanjem sklonosti i davanjem preporuka sudjeluju u kreiranju proizvoda onda znaju polagati pravo na intelektualno vlasništvo u rješenjima. I hrvatske se tvrtke dakle suočavaju s pitanjima odnosa prema inovativnosti i intelektualnom vlasništvu, nije to privilegij samo razvijenih zemalja
Nina Antičić
28. kolovoza 2017. / Članci
U prvom se članku o velikim plaćama objašnjava teorija Simona Kuznetsa prema kojoj u zemljama u razvoju nejednakosti rastu, a u razvijenima se smanjuju. Međutim, najnoviji podatci govore da se nejednakosti povećavaju i u razvijenim zemljama, i to zbog odvajanja najvećih plaća. Sličan se proces uočava i u Hrvatskoj
Ivo Bićanić