3. listopada 2017. / Članci
Priličan je broj naših gena pod kontrolom unutrašnjeg biološkog sata koji podešava ritam spavanja i hranjenja, profil lučenja pojedinih hormona tijekom dana i noći, ili primjerice oscilacije u tlaku i tjelesnoj temperaturi ovisno o dobu dana. Učinak nekih lijekova ovisan je o dobu dana u kojem ih uzimamo
Tamara Čačev
28. rujna 2017. / Članci
Davne 2004. godine skupina francuskih kompanija kreirala je zajedničku deklaraciju koja je dobila naziv Povelja o raznolikosti. Do danas je te povelje potpisalo 7100 organizacija s preko 14 milijuna zaposlenika u 16 zemalja Europe. Što time dobivaju tvrtke a što zaposlenici
Mirjana Matešić
27. rujna 2017. / Članci
Velike koalicije, zbog velike mandatne nadmoći, ostavljaju sužen prostor opoziciji te izazivaju političko nezadovoljstvo i protest. Šezdesetih je izazvala nezadovoljstvo uglavnom na ljevici. Velika koalicija iskušana je ponovno dvaput dvijetisućitih godina (2005.-2009. i 2013.-2017.). Ponovno je dovela do nezadovoljstva i protesta, ovaj put prije svega na desnici
Nenad Zakošek
22. rujna 2017. / Članci
Imaju li doista današnji predstavnici/e pojedinih etnija (povijesno, ili čak: moralno) pravo penjati se na leđa prošlih naraštaja. Ne vodi li to, svim frazama unatoč, nijekanju prava onih koji žive danas i ovdje?
Žarko Puhovski
21. rujna 2017. / Članci
Neiskorišteni rad uključuje i osobe koje mogu i žele raditi, ali ne traže posao (obeshrabreni), one koji rade, ali manji broj radnih sati od željenog (podzaposleni), te neaktivne osobe koje imaju želju za radom. U odnosu na vrijeme prije krize broj obeshrabrenih je u Hrvatskoj u 2015. bio veći 54 posto
Matija Kroflin
19. rujna 2017. / Članci
Termin "gen" započeo svoj život kao potpuno apstraktan pojam, otprilike kao pojam atoma u starogrčkoj filozofiji. Danas, oko 70 godina od otkrića strukture molekule DNA i shvaćanja da su geni njezini dijelovi, prepoznati gene i dalje nije trivijalan zadatak. Jedna je karakteristika gena da predstavljaju očuvane dijelove unutar genoma različitih organizama (npr. čovjek – miš) što omogućuje da s većom sigurnošću prepoznamo gen u oba genoma. Koje trikove koriste računalni algoritmi da bi ispravno prepoznali gene?
Marko Močibob
15. rujna 2017. / Članci
Objava da je Splitsko sveučilište na jednoj listi preteklo Zagrebačko ponovo je privukla pažnju na rangiranje sveučilišta. Neke rang-liste stavljaju naglasak na znanstvenu djelatnost, neke na ocjene poslodavaca i zapošljavanje bivših studenata u korporacijama. Druge pažnju posvećuju citatima u časopisima. Nijedna ne uzima u obzir mišljenja studenata, socijalnu dimenziju sveučilišta ili pitanje školarina
Nikola Baketa
15. rujna 2017. / Članci
U Hrvatskoj nedostaje podataka na temelju kojih bi se moglo detaljno analizirati gornji rep raspodjele dohodaka ili imovine. Slično je i s plaćama. No na temelju podataka o plaćama koji postoje moguće je pretpostaviti neke karakteristike gornjeg repa i usporediti raspodjelu s raspodjelom u drugim zemljama. U toj usporedbi Hrvatska bi, po svemu sudeći, bila u doljnjem dijelu tablice, među manjim nejednakostima
Ivo Bićanić
14. rujna 2017. / Članci
Skandal s krivotvorenjem vrijednosti ispušnih plinova pokrenuo je rasplitanje odnosa između političara i industrije, udruga i industrije, udruga i političara, a sve je začinjeno pravosudnom praksom. Iako zagađuju, bez automobila je teško do posla; mladi su još fascinirani automobilima, ali nemaju novca za njih ... razrješenje problema zagađenja ne ide bez promjene načina života, ako je moguća
Anđelko Šubić
5. rujna 2017. / Članci
Nakon što se stručnjake suoči s (ne)točnošću njihovih prognoza, vjerovat će kako su "zamalo pogodili" i tvrditi da su ishod predvidjeli s većim stupnjem vjerojatnosti nego što zaista jesu. Kada bi bili u pravu, točnost prognoze bi objašnjavali svojim dubokim razumijevanjem teme, dok bi u slučaju pogrešne prognoze vrlo rijetko priznali duboko nerazumijevanje
Andrijana Mušura Gabor