Članci

10. listopada 2017. / Članci

Velike plaće (3)

Tko dobiva najviše plaće i s kojim opravdanjem

U završnom, trećem opsežnom članku detaljno se raspravlja niz objašnjenja zašto su neke plaće opravdano ili neopravdano velike: (i) poslovna hijerarhija i opseg kontrole, (ii) turnirska selekcija, (iii) korporativno upravljanje i (iv) status. Na kraju se komentiraju dva pogleda na pitanje odnosa velikih plaća i nejednakosti u Hrvatskoj

Ivo Bićanić

10. listopada 2017. / Članci

Nobelova nagrada za ekonomiju 2017

Istražujući naše “anomalije” Richard Thaler učinio je ekonomiju ljudskijom

Otkriće da je poštenje važno: Jedan od sudionika dobije novac te predlaže raspodjelu. Ako drugi sudionik odbije - nitko ne dobiva ništa. Racionalno bi bilo da prihvati raspodjelu u svakom slučaju: bilo kakva dobit je bolja od nikakve! Ali nalazi pokazuju kako sudionici kažnjavaju one (i posljedično sebe) koji nude nepoštenu raspodjelu (najčešće ispod 20%-80%). U izračun uzimaju održavanje normi poštenja i reciprociteta

Kosta Bovan

6. listopada 2017. / Članci

Nobelova nagrada za kemiju 2017

Renesansa elektronske mikroskopije, ili kako starog psa naučiti nove trikove

Nobelovu nagradu iz kemije za 2017. godinu dobili su Jacques Dubochet, Joachim Frank i Richard Henderson za razvoj krioelektronske mikroskopije visoke rezolucije, čime je otvorena mogućnost uvidu u strukture bioloških makromolekula ili čestica čija struktura do sada nije bila dostupna modernoj znanosti

Marko Močibob

4. listopada 2017. / Članci

Nobelova nagrada za fiziku 2017

Einstein je mislio da postoje, ali ih nikad nećemo detektirati. Kako su ulovljeni gravitacijski valovi

Detektor u Livingstonu je 14. rujna 2015. godine u 11:51 sati primijetio pomak jednog od ogledala, kroz promjenu zbroja laserskog signala iz oba okomita kraka 4 kilometra dugih tunela. To i ne bi bilo tako neobično da se isti uzorak nije pojavio točno 6,9 milisekundi kasnije u detektoru u Hanfordu. Dvije godine poslije, 3. listopada 2017. Rainer Weiss, Kip Thorne i Barry Barish su dobili Nobela za fiziku

Ivica Puljak

3. listopada 2017. / Članci

Nobelova nagrada 2017

Sve je počelo s unutarnjim satom vinske mušice. Imaju li s time veze jet lag i noćni i jutarnji tipovi

Priličan je broj naših gena pod kontrolom unutrašnjeg biološkog sata koji podešava ritam spavanja i hranjenja, profil lučenja pojedinih hormona tijekom dana i noći, ili primjerice oscilacije u tlaku i tjelesnoj temperaturi ovisno o dobu dana. Učinak nekih lijekova ovisan je o dobu dana u kojem ih uzimamo

Tamara Čačev

28. rujna 2017. / Članci

Inicijative

22 hrvatska veća poduzeća potpisat će Povelju o raznolikosti. Zašto?!

Davne 2004. godine skupina francuskih kompanija kreirala je zajedničku deklaraciju koja je dobila naziv Povelja o raznolikosti. Do danas je te povelje potpisalo 7100 organizacija s preko 14 milijuna zaposlenika u 16 zemalja Europe. Što time dobivaju tvrtke a što zaposlenici

Mirjana Matešić

27. rujna 2017. / Članci

Njemačka poslije parlamentarnih izbora

Liberali i Zeleni nezadovoljni: osuđeni na vladanje

Velike koalicije, zbog velike mandatne nadmoći, ostavljaju sužen prostor opoziciji te izazivaju političko nezadovoljstvo i protest. Šezdesetih je izazvala nezadovoljstvo uglavnom na ljevici. Velika koalicija iskušana je ponovno dvaput dvijetisućitih godina (2005.-2009. i 2013.-2017.). Ponovno je dovela do nezadovoljstva i protesta, ovaj put prije svega na desnici

Nenad Zakošek

22. rujna 2017. / Članci

Prošlost i nacionalizam

Povijesna samoposluga, ili: poteškoće s političkom naplatom transgeneracijskih dugova

Imaju li doista današnji predstavnici/e pojedinih etnija (povijesno, ili čak: moralno) pravo penjati se na leđa prošlih naraštaja. Ne vodi li to, svim frazama unatoč, nijekanju prava onih koji žive danas i ovdje?

Žarko Puhovski

21. rujna 2017. / Članci

Trendovi na tržištu rada u EU i RH (3)

Nezaposlenost manja, ali neiskorišteni rad čak 24 posto: golem rast broja obeshrabrenih

Neiskorišteni rad uključuje i osobe koje mogu i žele raditi, ali ne traže posao (obeshrabreni), one koji rade, ali manji broj radnih sati od željenog (podzaposleni), te neaktivne osobe koje imaju želju za radom. U odnosu na vrijeme prije krize broj obeshrabrenih je u Hrvatskoj u 2015. bio veći 54 posto

Matija Kroflin

19. rujna 2017. / Članci

Biologija

Još uvijek ne znamo prepoznati gene. Zašto?

Termin "gen" započeo svoj život kao potpuno apstraktan pojam, otprilike kao pojam atoma u starogrčkoj filozofiji. Danas, oko 70 godina od otkrića strukture molekule DNA i shvaćanja da su geni njezini dijelovi, prepoznati gene i dalje nije trivijalan zadatak. Jedna je karakteristika gena da predstavljaju očuvane dijelove unutar genoma različitih organizama (npr. čovjek – miš) što omogućuje da s većom sigurnošću prepoznamo gen u oba genoma. Koje trikove koriste računalni algoritmi da bi ispravno prepoznali gene?

Marko Močibob