Članci

2. veljače 2018. / Članci

Vjerovanje u pravedan svijet (2)

Kako su povezani (anonimno) donatorstvo, odgoda zadovoljstva i vjera u božju pravednost

Je li vjera u pravedan svijet fundamentalna obmana koja je korisna za mentalno zdravlje ili je učinkovit alat (kontrole) koji omogućava funkcioniranje društva? Pronađena je njezina poveznica s autoritarnosti i konzervativizmom. Ali, kad vjera u pravedan svijet ne bi postojala, ljudi bi se teško posvetili ispunjavanju ciljeva, od dugoročnih kao što je obrazovanje do poštivanja prometnih pravila. Ta vjera omogućava da su kotačići društva podmazani

Andrijana Mušura Gabor

25. siječnja 2018. / Članci

Disruptivni modeli u industriji genetičkih testova

Kome pripadaju podaci o našoj DNA, nama ili stručnjacima koji ih pročitaju?

U SAD postoje tvrtke koje vam omogućuju da na jednostavan način saznate podatke o vašem genetskom porijeklu ali i potencijalnim nasljednim bolestima. Baze tih podataka one prodaju farmaceutskim kompanijama.

Tamara Čačev

24. siječnja 2018. / Članci

ekonomska politika

U Kini nakon godine psa slijedi godina svinje. Što slijedi u Hrvatskoj nakon godine reformi, ne zna nitko

Reforme stvaraju neizvjesnost, nesigurnost i nestabilnost. To im je svrha jer se bez narušene ravnoteže ne može iz lošeg prijeći u bolje. Budemo li imali sreće, u ovoj će se godini reformi na jelovniku u najboljem slučaju naći "r"eforme ad hoc. U suprotnom, Hrvatska će imati peh i krenut će se s nekakvim sveobuhvatnim "R"eformama koje će biti loše pripremljene, neće naići na prihvaćanje i po putu će se razvodniti

Ivo Bićanić

21. siječnja 2018. / Članci

Polemika

U diskusiji o obrazovnoj reformi Sesardić čini logičku pogrešku: raspravlja o temi tako da je izbjegava

Kad jednom zaključite da niste zadovoljni trenutnim stanjem u sektoru obrazovanja, ostaje pitanje: što, koliko, kako i gdje treba načiniti da bismo unaprijedili sustav? Debatu o reformi obrazovanja želimo voditi (valjda) s tog aspekta, a ne kroz filozofski diskurs o nemogućnosti učinkovite reforme obrazovanja

Andrija Raguž

19. siječnja 2018. / Članci

Rasprave

Fokusom na siromaštvo umjesto na nejednakost stvaramo građane višeg i nižeg reda, ljude dijelimo i stigmatiziramo

Dok bogate želi osloboditi toga da ih gledamo kao moralno suspektne Velimir Šonje upravo na taj način pristupa siromašnima, piše Marko Grdešić. Siromašni su siromašni jer su – sugerira se – donijeli mnogo krivih odluka koje su ih dovele u tu situaciju, a skupinu bogatih čine poduzetnici koji su zaslužili svoje visoke prihode

Marko Grdešić

17. siječnja 2018. / Članci

OBLJETNICE

Petina Nobelovih nagrada za fiziku u četvrt je stoljeća otišla astrofizičarima. Zašto?

Potkraj prošle godine proslavljeno je četvrt stoljeća Hrvatskog astronomskog društva. Što se u tom razdoblju dogodilo u znanosti, a što kod nas? Zašto djecu oduševljava astronomija, piše Vladis Vujnović

Vladis Vujnović

13. siječnja 2018. / Članci

Moralna forenzika u reinterpretaciji povijesti

I dobro i zlo!? Nasuprot moraliziranju razlomcima i rušenju jednih radi postavljanja novih idola

Može li, u vrednovanju osoba ili političkih tvorbi, zločin zasjeniti dobro djelo, odnosno može li dobro djelo prekriti zločin. Postoji li negativni maksimum čije dostizanje – ili nadilaženje – ukida i samu mogućnost pozitivnoga vrednovanja razmatranoga fenomena? I jedno i drugo, preplavljivanje zla dobrim, ili potonuće dobra u zlo, kao okosnica vrednovanja predstavlja puki moralni idiotizam

Žarko Puhovski

12. siječnja 2018. / Članci

Vjerovanje u pravedan svijet (1)

Svijet nije pravedan! Zašto u to ipak vjerujete (i još ga pogoršavate)? Razlika Europe i Amerike

Događaji su u većoj mjeri rezultat slučajnosti, nego što si priznajemo. Zašto ljudi krive žrtve? Bez vjerovanja u pravedan svijet, da su ishodi rezultat zasluženog nastojanja, narušava se osjećaj stabilnosti, predvidljivosti i kontrole. S druge strane, vjerovanje u pravedan svijet potiče mirenje sa situacijom, kao u slučajevima kad tvrdimo da imamo vlast kakvu zaslužujemo, da su si žrtve same krive i sl. Istraživanja otkrivaju psihološki i socijalni, pa i politički aspekt sveprisutne predrasude

Andrijana Mušura Gabor

12. siječnja 2018. / Članci

klimatske promjene

Planet Zemlja protiv Trumpa i sve malobrojnijih saveznika; Hrvatska ne može reći – to nije naša stvar

Na Pariškom su sastanku usprkos izostanku predstavnika Federalne američke vlade, bili prisutni predstavnici američkog poslovnog sektora i saveznih država kao što je guverner Kalfornije Jerry Brown. Ukupno je preko tisuću guvernera, gradonačelnika i predsjednika uprava u Sjedinjenim Državama potpisalo nastavak provođenja obveza preuzetih Pariškim sporazumom

Mirjana Matešić

7. siječnja 2018. / Članci

Politika i religija

Njemački svećenici: “protiv” kapitalizma i protiv naci-ludila

U Njemačkoj zapravo ne postoji podjela crkve od države. Crkva je jasno i nedvosmisleno podređena državi, ne samo sporazumom o konkordatu iz 1933. nego i prije toga su svi viši crkveni dužnosnici bili i jesu dužni položiti zakletvu vjernosti i poštivanju zakona ove zemlje. Bonus pitanje za znatiželjne: Koje institucije i koja zanimanja u Njemačkoj uživaju najviše povjerenje i kako su rangirani svećenici i crkve? Zašto?

Anđelko Šubić