Članci

6. kolovoza 2017. / Članci

Politika i obrana

Kupnja borbenih zrakoplova nema smisla ni obrambeno, ni fiskalno, ni nacionalno

Kao što je potpisao ugovore s 34 hrvatske tvrtke o isporuci naoružanja, odjeće, obuće i hrane, ministar Krstičević trebao bi sa znanstvenim institucijama potpisivati ugovore o projektima za povećanje obrambenih sposobnosti u onim aspektima koji su za Hrvatsku osobito bitni

Božo Kovačević

6. kolovoza 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (7)

Todorić nije radio sam: dug je izraz pozicije u hijerarhiji društvene i političke moći

Agrokor je s državom razvijao zajedničke projekte, priskakao u pomoć utjecajnim prijateljima kad bi zapali u teškoće ili pokretali poslove. Imao je i ekonomsko-političku misiju. Zaduživao se u utrci s konkurencijom koju je teško mogao dobiti no očito je računao na pomoć države i onih koje je sam zadužio. Iako Plenković uočava da se u slučaju Agrokor radi o "reviziji hrvatske ekonomske tranzicije" čini se da ne vidi da je riječ o problemu političkoekonomskog sustava koji se ne može riješiti samo regulatornim nego i političkim promjenama

Željko Ivanković

3. kolovoza 2017. / Članci

Politika i demokracija

Analiza: Gradonačelnici u Saboru ne promoviraju interese svojih gradova

Zastupnici Hrvatskog sabora postavili su – od parlamentarnih izbora 2003. pa do parlamentarnih izbora 2015. godine – 2162 usmena zastupnička pitanja. Od toga 17,06% otpada na usmena zastupnička pitanja lokalnog karaktera, a u skupini tih pitanja 10,29% – odnosno, njih 38 – postavili su zastupnici koji su u tom trenutku obnašali izvršnu vlast na lokalnoj razini, tj. bili su gradonačelnici

Matej Sever

3. kolovoza 2017. / Članci

LJETNI TEČAJ SURADNJE (2)

Pod kojim će se uvjetima u svijetu egoista pojaviti suradnja, a bez središnjeg autoriteta

Politolog Axelrod organizirao je turnire računalnih programa u igranju zatvorenikove dileme i njihovim strategijama dao psilološke karakteristike. Ustanovio je da su „dobri“ i „praštajući“ programi uspješniji. U drugom turniru te su se karakteristike pojavljivale u 14 od prvih 15 programa. Uspješni programi imali su još tri psihološke karakteristike: „osvetoljubivost“, „reaktivnost“ i „transparentnost“

Zvonimir Šikić

28. srpnja 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (6)

Što je presudilo: zavjera radi preuzimanja, pogrešna poslovna odluka ili optužbe o namještanju rezultata

Ovaj članak objavljen je prije dva mjeseca. U njemu je najavljen sadržaj bloga s kojim je Ivica Todorić sad izišao u javnost. Tada smo naglasili da je "između Vlade i Agrokora održano u posljednjim mjesecima prije aktiviranja zakona više dramatičnih sastanaka. Intenzivno se sastančilo i u Londonu, već od prošle godine. Formira li se neka nova politička ekonomija bit će jasnije tek nakon revizorskih izviješća." Želimo sad naglasiti da je u članku koji smo objavili nakon ovoga rekonstruiran Agrokorov političkoekonomski modus operandi. Vjerujemo da će razvoj situacije iznijeti na vidjelo i taj obrazac

Željko Ivanković

27. srpnja 2017. / Članci

Kome koristi sadašnji hrvatski gospodarski rast (3)

Ni raspodjela profita i plaća, ni teorija konja i vrapca ne signaliziraju da je trenutačni rast inkluzivan

Najavljene strukturne reforme mogu čak i negativno utjecati na jači zamah rasta, jer smanjuju inkluzivnost time što veći dio i to slabije stojećeg stanovništva izlažu većoj neizvjesnosti. Rast ne mogu iznijeti samo članovi HUP-a i HUB-a

Ivo Bićanić

27. srpnja 2017. / Članci

Politika i prirodne katastrofe

Što se političarima više isplati: ulagati u prevenciju od katastrofe ili poslije dijeliti pomoć?

Građani na izborima više nagrađuju političare ako im nakon prirodne katastrofe nadoknade štetu nego ako ulažu u prevenciju. Aktualno nezadovoljstvo građana politikom koja se pokazala u požarima u Dalmaciji političari mogu anulirati novčanim naknadama

Kosta Bovan

23. srpnja 2017. / Članci

Kome koristi gospodarski rast (2)

Rast omjera prosječne i medijalne plaće ukazuje na skoro siguran daljnji rast nejednakosti

Rast prosječne realne plaće, uz opisane vjerojatne promjene nejednakosti, upućuje da neki zaposleni imaju koristi, ali da od rasta ne vide koristi svi zaposleni. To nije indikacija inkluzivnog rasta

Ivo Bićanić

21. srpnja 2017. / Članci

Politička ekonomija slučaja Agrokor (5)

Je li Agrokor bio sistemski rizik? Koje vrste? Planira li Vlada ipak sačuvati koncern kao cjelinu

U dva sam navrata, ukupno pet sati, razgovarao s Ivicom Todorićem, o situaciji u kojoj se zatekao, kako ju je planirao svladati te zašto je Vladi ipak prepustio upravljanje Agrokorom čiji je još uvijek nominalni vlasnik. Njegov pogled i informacije koje sam prikupio iz drugih izvora temelj su za daljnju analizu slučaja s kojim se Hrvatska susreće prvi put u svojoj povijesti. Što se događalo u dva dramatična mjeseca između dodjele kredita Agrokoru i preuzimanja upravljanja? Je li bilo alternative vladinoj intervenciji i kako ćemo mjeriti njen rezultat

Željko Ivanković

17. srpnja 2017. / Članci

Emigracija

Ubi bene, ibi patria – ili o patriotizmu u oskudnome vremenu

Počevši od (kolektivne) analize straha od praznog prostora i s time povezane ideologije patriotizma, u članku se problem emigracije, koja se ulaskom u Europsku uniju ustvari zagovarala, svodi na pitanje - tko određuje sreću pojedinca. Kakve su u tom pogledu pozicije ideologija, liberalizma i komunitarizma, te ideologa, Bozanića i Kardelja

Žarko Puhovski