16. prosinca 2017. / Perspektive
Problem Sjeverne Irske je nerješiv, piše Tin Radovani o razvoju pregovora o izlasku Velike Britanije iz Europske Unije. Ipak, to je znak inteligencije funkcionirati s dvije kontradiktorne ideje u glavi, unatoč tome što je rasplet neminovan. Kako mutež pomaže May da opstane, a Corbynu odmaže da se domogne mjesta premijera
Tin Radovani
12. prosinca 2017. / Perspektive
U drugom članku o kvantnim računalima govori se o njihovoj konkretnoj primjeni, prikazuje se kolika ubrzanja nude i kakve bi posljedice komercijalno dostupna kvantna računala imala na sigurnost na Internetu i kriptovalute, dizajn novih lijekova i materijala, te modeliranje klime, prometa ili ekonomije. Američke velike tvrtke i Ruski kvantni centar grade podjednako velika računala
Igor Rončević
8. prosinca 2017. / Perspektive
Čovjeka se može promatrati kao superorganizam u kojem se stanice čovjeka nalaze u kontinuiranoj interakciji sa mikroorganizmima. Istraživanja sugeriraju da jedemo određenu vrstu hrane koju preferiraju bakterije u našim crijevima ili da čak utječu na naše raspoloženje. Prisutnost ili odsutnost nekih mikoroorganizama u zdravih osoba u odnosu na oboljele od primjerice šećerne bolesti, metaboličkog sindroma ili upalnih bolesti crijeva, neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova ili Alzheimerova bolest, krije potencijalnu poveznicu između nastanka i napredovanja bolesti
Tamara Čačev
7. prosinca 2017. / Perspektive
Boris Vujčić nedavno je govorio o fleksibilnosti hrvatskog tržišta rada koje je na krizu snažno reagiralo smanjenjem zaposlenosti i plaća. Ovaj članak, nevezano za Vujčića, sasvim teorijski postulira mogućnost da je tako snažna prilagodba uzrokovala da je oporavak u hrvatskom gospodarstvu došao kasnije i sporiji je nego u usporedivim zemljama. Makroekonomske posljedice kretanja na hrvatskom tržištu rada slabo su proučavane
Karlo Vujeva
2. prosinca 2017. / Perspektive
U povodu 100. obljetnice Oktobarske revolucije Žarko Puhovski analizira političku taktiku revolucionara, ideologiju, realizaciju, kontroverze i efekte komunističkog pokreta koji je u bitnome obilježio 20. stoljeće. Odgovornost za žrtve je nedvojbena. Ostaju, međutim, pitanja o komunističkom utjecaju na kapitalizam te o načinu na koji današnji svijet mogu promijeniti oni koji su njime nezadovoljni
Žarko Puhovski
1. prosinca 2017. / Perspektive
Ima li u ljudima koji vode obrazovne ustanove i uređuju sustave obrazovanja u Hrvatskoj barem malo društvene odgovornosti? Zar zaista zbog partikularnih interesa, lijenosti službenika na doživotnim funkcijama, nedostatka informiranosti o trendovima koji preuzimaju primat u međunarodnim i nacionalnim razvojnim strategijama, oduzimamo šansu mladima da se obrazuju za budućnost?
Mirjana Matešić
1. prosinca 2017. / Perspektive
U ponedjeljak 11. prosinca Ideje.hr organiziraju raspravu o crony kapitalizmu u Hrvatskoj. Slučaj Agrokor to je pitanje aktualizirao. U ovom članku o teorijskim objašnjenjima sloma najveće hrvatske kompanije zapaženo je mjesto dano upravo kronističkom obrascu. Posebno je analizirano pitanje rješava li akcija države ijedan od pretpostavljenih uzroka rasta i sloma Agrokora. Odgovor je očekivan - ne!
Ivo Bićanić
25. studenoga 2017. / Perspektive
Biohackeri zagovaraju potpunu dostupnost znanstvenih otkrića i tehnologija, svima, a ne samo eliti i industriji, no sad je jasno da stvar može biti itekako opasna. Američka agencija za hranu i lijekove izdala je i posebno priopćenje o samoliječenju genima
Tamara Čačev
23. studenoga 2017. / Perspektive
U slučaju da Velika Britanija odbije platiti izlazak iz EU, slijedio bi ozbiljan trgovinski rat. Ipak, nekolicina pretendenata na poziciju premijera zauzima se upravo za taj pristup. Pozicija premijerke Therese May ovisi o tome kako će, s jedne strane, ispregovarati uvjete izlaska unutar svoje vlade, a potom u to uvjeriti EU. Padne li, u prvom su koraku tri mogućnosti, jedna kompliciranija od druge
Tin Radovani
23. studenoga 2017. / Perspektive
Prekid koalicijskih pregovora o sastavljanju nove vlade razotkrio je niz propusta: da se vode na pogrešan način, da su sklapani mutni kompromisi samo da se bilo što potpiše, da se manje stranke bore za očuvanje identiteta a velike su postale dio države. Ali iscrpni prikaz Anđelka Šubića razotkriva da je i Njemačku zahvatio trend koji je već ojačao u drugim zemljama, a dovodi u pitanje dosadašnji način političkog života: građani žele odlučivati
Anđelko Šubić