Članci

13. travnja 2017. / Članci

Brodarski institut

Nesposobnost i neodgovornost su zastrašujuće moćni

Povijest Brodarskog instituta povijest je rizičnih odluka koje su devastirale njegov identitet, znanstvenu i istraživačku djelatnost. Kome je država maćeha, a kome majka

Nina Antičić

13. travnja 2017. / Članci

Prikaz knjige

Pokušaj da društvene znanosti ožive Europu

Europska se unija u očima građana doživljava kao supranacionalna organizacija koja promovira globalizaciju, liberalizaciju i kozmopolitizam, a ne kao organizacija koja štiti sve svoje građane, objašnjava Milan Deskar Škrbić jedan od političkih problema koji je u pozadini europske krize

Milan Deskar Škrbić

11. travnja 2017. / Članci

Ekonomija &td

Politička ekonomija slučaja Agrokor: Standstill aranžman

Zbog neprihvaćanja činjenice da je slučaj Agrokor posljedica istrošene političke i ekonomske ideologije, ishod velikog potresa po svemu je sudeći samo preslagivanje oligarhijske strukture na nižoj razini

Željko Ivanković

11. travnja 2017. / Članci

Slučaj Agrokor, slučaj Parmalat

Usporedni skandali, usporedni zakoni, usporedni tajkuni

Lex Agrokor često se opravdavao pozivanjem na slične zakone u drugim zemljama, posebno na slučaj Parmalat. Ideje.hr donose usporedbu svrhe, postupaka i drugih karakteristika dvaju zakona

Aleksandra Šućur

3. travnja 2017. / Članci

Ekonomisti i nejednakosti (1)

Kako su ekonomisti potiskivali pitanje nejednakosti

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja pokrenuo je istraživanje o nejednakosti plaća, čiji su autori profesor Ivo Bićanić, Željko Ivanković i Matija Kroflin. U tri će članka, koji su dio projekta, biti prikazano kako je tema nejednakosti napokon ušla u maticu ekonomske analize. U ovom prvom članku prikazuju se teorije koje su isključivale pitanje nejednakosti iz ekonomije

Ivo Bićanić

29. ožujka 2017. / Članci

Znanstvene kontroverze

I znanstvenici su ljudi: pouke psihologije znanosti

Danas znamo da arogantan i neprijateljski radni stil povećava izglede za postizanje znanstvene eminencije, a psihologija znanosti također je ustvrdila da kasnije rođeni znanstvenici imaju veće šanse prihvaćati nove, revolucionarne znanstvene teorije nego li prvorođeni znanstvenici

Boris Kožnjak

24. ožujka 2017. / Članci

Sveučilište u Zagrebu

Najbolja sveučilišta imaju manje od 20.000 studenata, najveća loše rangirana; Zagreb se uklapa

Je li Zagrebačko sveučilište preveliko, treba li ga podijeliti? Jesu li manja sveučilišta uspješnija? Iako manji broj studenata nije jamac kvalitetnijeg i bolje rangiranog sveučilišta, pet najbolje rangiranih europskih sveučilišta ima manje od dvadeset tisuća studenata, a Zagreb blizu sedamdeset tisuća. Zašto usporedba s Bečom nije adekvatna

Nikola Baketa

20. ožujka 2017. / Članci

Obrazovanje

Korisna znanja

Nadežda Čačinović u diskusiji o tome kakva treba biti škola analizira koja su znanja korisna na primjeru prekida trudnoće i početka života

Nadežda Čačinovič

19. ožujka 2017. / Članci

Uvodnik

Ideja iza stranice Ideje.hr

Riječ je o postupnom i skromnom pokušaju da se hrvatski akademski i intelektualni potencijal, koji je trenutačno raspršen u rukavcima i zapleten na preprekama, aktivira u javnom prostoru i racionalnoj javnoj diskusiji. Pozivamo na suradnju. Uspjeh najviše ovisi o tome koliko ćemo u njoj uživati. Zabavljajmo se!

Željko Ivanković