Članci

1. prosinca 2017. / Članci

Održivi razvoj

Najveće je sveučilište elaborat spremilo u ladicu, ali studij održivog razvoja je pokrenut! Kako?

Ima li u ljudima koji vode obrazovne ustanove i uređuju sustave obrazovanja u Hrvatskoj barem malo društvene odgovornosti? Zar zaista zbog partikularnih interesa, lijenosti službenika na doživotnim funkcijama, nedostatka informiranosti o trendovima koji preuzimaju primat u međunarodnim i nacionalnim razvojnim strategijama, oduzimamo šansu mladima da se obrazuju za budućnost?

Mirjana Matešić

1. prosinca 2017. / Članci

Očima ekonomske teorije

Četiri objašnjenja: Hayek, Minsky, North i Williamson o Agrokoru

U ponedjeljak 11. prosinca Ideje.hr organiziraju raspravu o crony kapitalizmu u Hrvatskoj. Slučaj Agrokor to je pitanje aktualizirao. U ovom članku o teorijskim objašnjenjima sloma najveće hrvatske kompanije zapaženo je mjesto dano upravo kronističkom obrascu. Posebno je analizirano pitanje rješava li akcija države ijedan od pretpostavljenih uzroka rasta i sloma Agrokora. Odgovor je očekivan - ne!

Ivo Bićanić

25. studenoga 2017. / Članci

Biohacking - molekularna biologija za građane

Sve je izgledalo bezazleno dok mladić iz Washingtona nije sam sebi ubrizgao gen N6

Biohackeri zagovaraju potpunu dostupnost znanstvenih otkrića i tehnologija, svima, a ne samo eliti i industriji, no sad je jasno da stvar može biti itekako opasna. Američka agencija za hranu i lijekove izdala je i posebno priopćenje o samoliječenju genima

Tamara Čačev

23. studenoga 2017. / Članci

Brexit

Početak kraja ili kraj početka: Vlada Velike Britanije odlučila koliko će platiti razvod

U slučaju da Velika Britanija odbije platiti izlazak iz EU, slijedio bi ozbiljan trgovinski rat. Ipak, nekolicina pretendenata na poziciju premijera zauzima se upravo za taj pristup. Pozicija premijerke Therese May ovisi o tome kako će, s jedne strane, ispregovarati uvjete izlaska unutar svoje vlade, a potom u to uvjeriti EU. Padne li, u prvom su koraku tri mogućnosti, jedna kompliciranija od druge

Tin Radovani

23. studenoga 2017. / Članci

Njemačka nakon izbora

Najdublja politička kriza u poratnoj Njemačkoj. Nije upitna samo vlada, radi se i o sudbini velikih stranaka

Prekid koalicijskih pregovora o sastavljanju nove vlade razotkrio je niz propusta: da se vode na pogrešan način, da su sklapani mutni kompromisi samo da se bilo što potpiše, da se manje stranke bore za očuvanje identiteta a velike su postale dio države. Ali iscrpni prikaz Anđelka Šubića razotkriva da je i Njemačku zahvatio trend koji je već ojačao u drugim zemljama, a dovodi u pitanje dosadašnji način političkog života: građani žele odlučivati

Anđelko Šubić

17. studenoga 2017. / Članci

Uz donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Zdravstveni pokazatelji, nezadovoljstvo zdravstvom, ishodi važnih liječenja, među najlošijima su u Europi. Kamo smjera novi zakon?

Prije svega potrebno je utvrditi pokazatelje prema kojima će se pratiti hoće li novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti osigurati "moderan i financijski održiv sustav ie građanima pružati kvalitetnu i svima dostupnu zdravstvenu zaštitu", piše Ana Bobinac. Zatim navodi niz pokazatelja prema kojima zdravstveni sustav u Hrvatskoj značajno zaostaje, prikazuje ishode liječenja a dotiče i pitanje izvora sredstava za poboljšanje zdravstvene zaštite

Ana Bobinac

16. studenoga 2017. / Članci

Razgovor s dr. Leonardom P. Freedmanom, direktorom američkog Instituta za biološke standarde (GBSI)

Terapije koje mogu spasiti živote kasne jer je tržište znanstvenih članaka zasićeno rezultatima koji se ne mogu potvrditi

Riječima dr. Leonarda P. Freedmana, stavovi i mišljenja o problemu neponovljivosti rezultata u pretkliničkim ispitivanjima mogu se razlikovati, no nepobitna je činjenica da je cijena koju društvo plaća zbog manjka ponovljivosti znanstvenih rezultata – previsoka. Samo se u SAD-u ulaže 28 milijarda dolara na godinu u istraživanja čiji se rezultati ne mogu ponoviti

Branka Bernard

15. studenoga 2017. / Članci

Pola milenija teologijskoga neuspjeha koji je stvorio političku Evropu

9,5 teza o neželjenim, a spektakularnim postignućima Luthera (i onih koje je potaknuo)

Protestantski je pokret – od prevođenja Biblija na dalje – enormno zaslužan za formiranje evropskih nacija, pa i pluralističke Evrope kakva je danas znana, piše Žarko Puhovski u članku koji se ističe širinom izvora na koje se oslanja i preciznom analizom. Autor se pita može li se smatrati svojevrsnom (ne)pravilnošću to što Lutherov naum, kao i drugi slični, zapravo nije uspio, sa stajališta nosive ambicije, ali je postigao mnogo neželjenoga, a povijesno neprijeporno značajnoga. Je li tomu nužno tako?

Žarko Puhovski

12. studenoga 2017. / Članci

Europa

O karakteru Macronovog europskog heroizma. I ljevici

Macron ne oblikuje europsku viziju, nego Europu više brzina, piše Danijela Dolenec. Novi predsjednik Francuske kojeg mnogi karakteriziraju kao vizionara, raspadajućoj Europi nudi „more of the same“

Danijela Dolenec

10. studenoga 2017. / Članci

Inovacije

Kako radi kvantno računalo i zašto je toliko mahnito brže? (Hint – jer je lukavo!)

Obećava se nova velika revolucija u računalstvu. Riječ je o tzv kvantnim računalima, koje usavršavaju najveće tvrtke, i najveće države a IBM je svoje računalo čak otvorio korisnicima. U ovom vam članku pokušavamo objasniti o čemu je riječ, pri čemu će laicima okvir pri početku članka pomoći da steknu predodžbu kako kvantna računala rješavaju problem brute force (to jest da računalo ispituje svaku mogućnost pojedinačno) a oni već donekle upućeni u nastavku će se članka moći informirati o pojedinostima o kojima dosad nisu vodili računa

Igor Rončević