Perspektive

12. travnja 2018. / Perspektive

Zašto Hrvatska zaostaje (3)

Mogu li se slabiji ekonomski rezultati objasniti činjenicom da Hrvatska nije liberalna nego je izborna (iliberalna) demokracija

U uvodnom izlaganju prve rasprave na temu Zašto Hrvatska zaostaje, održane 3. travnja, Velibor Mačkić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu objasnio je razliku između liberalnih i izbornih (iliberalnih) demokracija, zatim diktature proletarijata i liberalne autokracije, te postavio pitanje je li hrvatsko zaostajanje posljedica političkog sustava. U drugom dijelu izlaganja govori koliki je (pozitivni) doprinos ortačkog kapitalizma na gospodarski rast

Ideje.hr

7. travnja 2018. / Perspektive

Sukob interesa (1)

Zašto je u mladim demokracijama nužna kodifikacija sukoba interesa, iako njegova razumljivost proistječe iz načela prirodnog prava

Dalija Orešković, donedavna predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u ovom prvom članku za Ideje.hr objašnjava što se i kako štiti načelom o sprečavanju sukoba interesa, kakva je razlika između sukoba interesa i korupcije, te pojašnjava da sukob interesa nije ograničen samo na nositelje javne vlasti. Kako se sukob interesa sprečava u zemljama u kojima je politička kultura uspostavila minimum standarda dobre prakse?

Dalija Orešković

5. travnja 2018. / Perspektive

Politika i religija

Pripada li islam u Njemačku? Pitanje je potaknuto valom imigracije iz 2015., ali se prelilo i na rođene u Njemačkoj

Njemačka je definitivno postala doseljenička zemlja: 18,6 milijuna od ukupno 82,8 milijuna građana su stranog porijekla. Naivna je bila predodžba da će gastarbajteri sagraditi kuću i vratiti se. Najvažnije je, međutim, zapažanje da je problem integracije veći kod druge i treće generacije

Anđelko Šubić

31. ožujka 2018. / Perspektive

genetika

Genomski portret jedne nacije. Što je postignuto osnivanjem nacionalne biobanke i kako su to prihvatili građani

Korištenjem nacionalne biobanke otkriveno je više od desetak gena koji su povezani sa sklonošću obolijevanju od bolesti poput moždanog udara, dijabetesa tipa 2 ili shizofrenije. Jedno od značajnijih otkrića bilo je i detektiranje mutacije koja ima protektivni učinak vezano uz Alzheimerovu bolest. Farmaceutska kompanija Hoffman-La Roche uložila je 200 milijuna dolara u istraživanje 12 čestih bolesti sa kompleksnom genetičkom etiologijom, no to nije polučilo nikakav značajniji rezultat

Tamara Čačev

28. ožujka 2018. / Perspektive

zaštita okoliša

Šteta od plastike u okolišu nadmašuje profit svjetske industrije plastike: Je li Europska komisija našla rješenje?

Europska komisija je pozvala poduzeća da do 3. lipnja daju svoje samo-obvezujuće izjave o vrsti i načinu doprinosa povećanju udjela reciklirane plastike. Ako se dobrovoljni doprinosi ne približe ciljanoj razini od 10 milijuna tona reciklirane plastike u novim proizvodima na EU tržištu do 2025. godine, EK će posegnuti za uvođenjem obvezujućih mjera

Mirjana Matešić

27. ožujka 2018. / Perspektive

Što je prekarijat

‘Novi društveni ugovor’ ne sklapa se između rada i kapitala; oni su se transformirali. Čeka se da se stvore predstavnici novih klasa

Hrvatsko sociološko društvo organiziralo je raspravu o mogućnosti da rad i kapital u Hrvatskoj sklope novi društveni ugovor. Taj naslov društvene odnose svodi na ekonomske, iz vida ispušta da su se kapitalizam, rad i kapital - transformirali, a rad i kapital djelomično i pretopili. Neupitni rast nejednakosti ipak zahtijeva da se afirmiraju prava novih društvenih slojeva (klasa), no ne samo ekonomska, nego i građanska, socijalna i politička prava, pa i kulturna

Željko Ivanković

24. ožujka 2018. / Perspektive

fizika i paradoksi

Blizanci i istovremenost: Ako se jedan blizanac udaljava od drugog, a drugi od prvog, kako na kraju ipak jedan brže stari

Koncepcije posebne i opće teorije relativnosti daleko su od svakodnevnog iskustva, stoga i daleko od zdravog razuma. Potpuno razumijevanje relativnosti, naročito opće teorije, ipak traži netrivijalna matematička znanja. No, i bez matematike o teoriji relativnosti ima smisla govoriti. Zato što je ta teorija jedan od temeljnih stupova današnje fizike pa poznavanje njezinih polaznih postavki i nekih njezinih posljedica nije samo stvar elementarne znanstvene pismenosti nego i stvar opće kulture

Dario Hrupec

21. ožujka 2018. / Perspektive

Krleža u Francuskoj (1)

Povijesni događaj za hrvatsku kulturu: prvo francusko izdanje Krležine drame Golgota

Upravo je nevjerojatan entuzijazam i prevodilački opus Nicolasa Raljevića. Uz svoja 42 prijevoda na francuski, u nas slabo poznati virtuoz uz recentnu Krležinu Golgotu upravo okončava i prijevod Dunda Maroja, što je prvi francuski prijevod originalne verzije Držićeve komedije. Povod je to Snježani Banović, koja je napisala predgovor pariškom izdanju Golgote, da načini pregled francusko-hrvatskih kulturnih veza (a da u sljedećem članku prikaže "golgotu" Krležine Golgote)

Snježana Banović

21. ožujka 2018. / Perspektive

Krleža u Francuskoj (2)

Golgota, rekvijem za društvenu pravdu: Krležin umjetnički obračun sa samim sobom – ideologom i političarem

U povodu povijesnog recentnog prijevoda Golgote u Francuskoj, Snježana Banović opisuje razdoblje u kojem je drama nastala, kako povezuje zbivanja u radničkom pokretu i biblijske motive, "golgotu" kroz koju je predstava prolazila, svjetsko priznanje koje je ipak stekla ali i značenje koje ima u povijesti domaće drame i kazališta. Karte su bile rasprodane mjesecima unaprijed, a u kazalištu se okupio sav intelektualni Zagreb

Snježana Banović

20. ožujka 2018. / Perspektive

Istanbulska konvencija

Bilo kuda, rod je svuda… od Biblije na dalje

Zašto se današnji vjernici i njihovi prišipetlje toliko energično protive „rodnoj ideologiji“, kada je upravo njihov nauk izvorište poimanja roda kao radikalno odvojenoga od biologijske/pȕtene spolnosti, piše Žarko Puhovski. Biblijski pisac posve jednoznačno optira za rodnu poziciju

Žarko Puhovski