Članci

14. svibnja 2017. / Članci

Znanost i pseudoznanost (2)

Dok sasiječete jedan pseudoznanstveni prigovor, nastanu dva nova

Zašto je teško opovrgnuti pseudoznanost? Zato što je uvijek lakše smisliti prigovor nego odgovoriti na njega. Odgovori moraju zadovoljavati visoke kriterije, dok se prigovori mogu rangirati od ozbiljnih do besmislenih, odnosno zlonamjernih. Pseudoznanstvenici su ustvari dosta inventivni -:)

Igor Rončević

11. svibnja 2017. / Članci

DRŽAVA I EKONOMIJA (1)

Poduzetnička država Mariane Mazzucato: Do razvitka planski i bez poveza na očima

U prvom u seriji članaka o ulozi države u ekonomiji prikazuje se vrlo popularno i utjecajno, iako u Hrvatskoj zapostavljeno, istraživanje Mariane Mazzucato, prema kojem su u razvoju američke visokotehnološke industrije presudnu ulogu imali država i javni fondovi, kvantitetom i kvalitetom ulaganja. Raspravlja se teza da se američki pristup može oponašati

Toni Prug

8. svibnja 2017. / Članci

Vanjska politika

Macron: Zakašnjeli reformator Trećeg puta ili ujedinitelj ljevice i desnice

Političke stranke Pete republike izrazito su personalizirane i ovise o vođama. Snažni političari (Mitterand i Chirac), značili su i snažnu socijalističku odnosno degolističku stranku. Slabi vođe (Sarkozy ili Hollande), doveli su do slabljenja stranaka i unutarnjih frakcijskih borbi.

Nenad Zakošek

8. svibnja 2017. / Članci

KNJIGE

Inženjeri, gdje će vam duša :-)?

Istraživanje o odnosu prema klimatskim promjenama i antropocentričnom pogledu na svijet među mlađim hrvatskim znanstvenicima pokazalo je da se u tome značajno razlikuju. Koji je tome razlog?

Ideje.hr

5. svibnja 2017. / Članci

Znanost i pseudoznanost (1)

Prepoznavanje pseudoznanstvenih tvrdnji

U prvom članku o razlikama znanosti i pseudoznanosti ističe se da naglasak pseudoznanosti nije na ispitivanju i pokušaju opovrgavanja teorije nego na potvrđivanju. Taj važan obrazac vrlo je prepoznatljiv i u ideologiziranoj svakidašnjici

Igor Rončević

1. svibnja 2017. / Članci

EKONOMIJA &TD

Objektivna odgovornost igrača Marića, ministra financija

U skladu s tradicijom, Zdravko Marić, kao i drugi hrvatski političari, brani se od subjektivne odgovornosti, dok je pitanje zna li da nešto kao objektivna odgovornost uopće postoji. Klijentelizam sve svodi na izbjegavanje zakona. Plenković je dosad u svemu, pa i u tome, uglavnom čuvao stabilnost - zadržavao status quo

Željko Ivanković

27. travnja 2017. / Članci

EKONOMISTI I NEJEDNAKOSTI (3)

Utjecaj tehnologije, globalizacije i sindikata

Je li s rastom globalizacije Hrvatska doživjela povećanje nejednakosti? Pridonosi li i koliko tržište rada? Pogoduje li uvezena tehnologija nekim kvalifikacijama i strukama i tako povećava ili smanjuje nejednakosti? Treći članak o nejednakosti završava porukom: Neznanje je stvar izbora!

Ivo Bićanić

27. travnja 2017. / Članci

Akademska zajednica

Prednost demokracije pred znanošću

Marš za znanost organiziran je s naglaskom na problem trenutačne administracije znanosti, s dobrim razlogom, ali ne i s dobrim argumentima

Žarko Puhovski

25. travnja 2017. / Članci

Sveučilište u Zagrebu (3)

O čemu ovisi plasman Zagrebačkog sveučilišta

Za visoku pozicioniranost sveučilišta na listama konkurentnosti potrebna i visoka pozicioniranost nacije unutar koje djeluje

Slavko Krajcar

21. travnja 2017. / Članci

MEĐUNARODNA POLITIKA

Turska: Povratak struktura dugog trajanja

Što rezultat referenduma znači za tursko društvo i državu, te što možemo očekivati od Turske kao saveznika (NATO), pristupnika (EU), regionalnog igrača (Bliski istok) i širitelja sfere utjecaja (BiH, Kosovo, Makedonija te Albanija). Kako će se sad razvijati odnosi s Rusijom i Europskom komisijom, osobito u okolnostima stalne migrantske prijetnje

Višeslav Raos