s
f i y S

Knjige

Pet klasa korisnika medijskih sadržaja. Od globalnih sveždera do izbjegavatelja vijesti. Kako participiraju u politici
Melankolija ljevice Enza Traversa – anatomija poraza i pesimizma nakon što su revolucionarni neuspjesi obezvrijedili utopiju

14. kolovoza 2019. / čita se 10 minuta

Karlo Jurak

knjige

Melankolija ljevice Enza Traversa – anatomija poraza i pesimizma nakon što su revolucionarni neuspjesi obezvrijedili utopiju

Povijesni zaokret 1989. godine melankoliju ljevice je naprosto otkrio, nije je stvorio. Melankolija ljevice postojala je i prije, piše Karlo Jurak. Riječ je o stanju koje je uslijedilo nakon brojnih poraza revolucije i koje više nema uporište u utopijskoj svijesti. Zato Traverso smatra da je potrebno politički imaginirati nove svjetove koji su izgubljeni nakon pada realsocijalističkih uređenja

Pet klasa korisnika medijskih sadržaja. Od globalnih sveždera do izbjegavatelja vijesti. Kako participiraju u politici

30. srpnja 2019. / čita se 7 minuta

Marija Janko

knjige

Pet klasa korisnika medijskih sadržaja. Od globalnih sveždera do izbjegavatelja vijesti. Kako participiraju u politici

Tri su normativna modela demokracije, elitistička, participativa i deliberativna. Razvila su se i tri tipa medijskih sustava, liberalni, demokratsko-korporativni i polarizirano-pluralistički. Kojim sustavima pripada Hrvatska, kakav je odnos socioekonomskog statusa, intenziteta informiranja i političke participacije istraživala je Dina Vozab u knjizi (Ne)informirani građani iz koje je jedan od zaključaka da bi mediji mogli razmisliti o svojoj odgovornosti za stanje demokracije u Hrvatskoj

Poslodavci i zaposlenici, kome koriste fleksibilni radni aranžmani? U Hrvatskoj se opet igra na pogrešnu kartu

12. lipnja 2019. / čita se 12 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Poslodavci i zaposlenici, kome koriste fleksibilni radni aranžmani? U Hrvatskoj se opet igra na pogrešnu kartu

Tržište rada najzapostavljeniji je segment domaće ekonomije. Ovdje prikazujemo recentna istraživanja u kojima se uočava da je naše tržište rada diskriminatorno prema starijima, kod kojih ipak postoji dodatni radni kapacitet, ali tome naše tržište nije prilagođeno. Posebno je zanimljivo istraživanje koje pokazuje da su u Hrvatskoj učestaliji fleksibilni oblici rada koji idu u korist poslodavcima, iako puno bolje opće a i financijske rezultate pokazuju oni oblici koji idu u korist zaposlenih

Propisi potaknuli objavu sve više znanstvenih radova. Najlakše ide u međunarodnoj suradnji. Kako stoje stvari s kvalitetom

20. travnja 2019. / čita se 5 minuta

Ideje.hr

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Propisi potaknuli objavu sve više znanstvenih radova. Najlakše ide u međunarodnoj suradnji. Kako stoje stvari s kvalitetom

Pojava regulative kojom je znanstveno napredovanje uvjetovano objavom članaka donijelo je porast broja časopisa i stručnih i znanstvenih radova, navodi se među zaključcima detaljne bibliometričke analize koja obuhvaća dvadesetgodišnje razdoblje produkcije hrvatskih znanstvenika iz polja ekonomije i biznisa

Zašto zemlje u razvoju ne sustižu? Je li uzrok ideološki nametnuta prerana deindustrijalizacija?

4. ožujka 2019. / čita se 17 minuta

Karlo Vujeva

Industrijska politika (2)

Zašto zemlje u razvoju ne sustižu? Je li uzrok ideološki nametnuta prerana deindustrijalizacija?

Čemu, na kraju, svjedočimo u mnogim zemljama u razvoju: sitno i špekulativno poduzetništvo umjesto stabilnih tvorničkih poslova, povećanje neformalnog sektora i zaposlenja u obiteljskim mikro-poduzećima, smanjenje produktivnosti i nedostatak održivog kapaciteta za akumulaciju štednje i investicija te za daljnju specijalizaciju i diverzifikaciju ekonomije. Ekonomski rast je očekivano vođen stranim (volatilnim) kapitalnim tokovima, te cjenovnim mjehurima s jedne i deflacijskim pritiscima s druge strane. U političkom smislu, posljedice mogu biti nesagledive, pogotovo u kontekstu razvoja demokratskih institucija, piše Karlo Vujeva u drugom članku o industrijskoj politici

Ni bez njih ni s njima: U redu je (i) u demokraciji osloniti se na eksperte. Ali kako ih prepoznati? I što kad se ne slažu?

18. veljače 2019. / čita se 15 minuta

Željko Ivanković

Snježana Prijić-Samaržija: Democracy and Truth

Ni bez njih ni s njima: U redu je (i) u demokraciji osloniti se na eksperte. Ali kako ih prepoznati? I što kad se ne slažu?

Brexit se čini kao neupitni primjer odluke kojom su građani nanijeli štetu sami sebi. Knjiga Democracy and Truth nastojanje je spašavanja/jačanja demokracije uključivanjem eksperata u demokratsko odlučivanje, ali tako da se onemogući epistemički elitizam i paternalizam. Nije međutim suvišno razmisliti o mogućnosti da se nisu građani/laici odrekli stručnjaka, nego su na eroziju svojeg autoriteta utjecali i sami stručnjaci. Kritične su situacije kad se eksperti ne slažu, no upravo tada oni jačaju svoju moć. Pristup Prijić Samaržije u tim je slučajevima - izazovan

Svi su izdali mare nostrum. Molimo za poštovanje razlika

16. veljače 2019. / čita se 11 minuta

Nada Švob-Đokić

Mediteran, Reset

Svi su izdali mare nostrum. Molimo za poštovanje razlika

Nada Švob-Đokić prikazuje nedavno objavljeno izviješće o istraživačkom projektu Medreset koji je financirala EU a realiziran je u rimskom Institutu za međunarodne odnose. Ispitanici s Juga vide sebe kao potčinjene europskim interesima. Smatraju da nisu gospodari svoje sudbine i drže da u euro-mediteranskim odnosima funkcioniraju neo - kolonijalističke prakse.

Intervencija može biti i državno-orijentirana i tržišno-orijentirana. Ali, drugog načina za sustizanje bogatih zemalja – nema

28. prosinca 2018. / čita se 15 minuta

Karlo Vujeva

Industrijska politika (1)

Intervencija može biti i državno-orijentirana i tržišno-orijentirana. Ali, drugog načina za sustizanje bogatih zemalja – nema

Posljednjih nekoliko desetljeća dominacije ideje i prakse globalizacije pojam industrijske politike prikazuje se kao svojevrsni arhaizam i suvišnost. Je li tome međutim zaista tako? Karlo Vujeva će u dva nastavka nastojati pojasniti što je to uopće industrijska politika, zašto je i danas relevantna, kako se transformirala i s kojim posljedicama

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 10
  6. 11
  7. 12
  8. 13
  9. 14
  10. 15
  11. 16
  12. 17