s
f i y S

Ogledi

Treba li stvarno raditi pet dana u tjednu? Iskustva novog pristupa
Ženi je mjesto u pokretu otpora! Od Leie do Kleye.

19. siječnja 2026. / čita se 24 minute

Saša Vojković

FILM

Ženi je mjesto u pokretu otpora! Od Leie do Kleye.

Otpor prema autokraciji, a zauzimanje za inkluzivnost, različitost i jednakost najsnažnije je u blockbusterima i uopće mainstream filmovima, piše Saša Vojković. Autorica analizira ulogu ženskih likova u „Star Wars“ franšizi i ustrajava da su upravo žene istinske pokretačice otpora. Tekst prati razvoj junakinja u "Star Wars" univerzumu koji je prethodno bio rezerviran za muškarce. Zamišljen kao simbolička kritika američkog militarizma, „Star Wars“ je danas otišao korak dalje s mnogo izričitijim referencama na nužnost pobune protiv autoritarnih institucija. Uloga žena pobunjenica još je izraženija.

Treba li stvarno raditi pet dana u tjednu? Iskustva novog pristupa

13. siječnja 2026. / čita se 19 minuta

Davor Nikolić

PRODUKTIVNOST

Treba li stvarno raditi pet dana u tjednu? Iskustva novog pristupa

Pilot-projekti uvođenja četverodnevnog radnog tjedna - u kojem radnici rade 80% radnih sati za punu plaću - diljem svijeta su pokazali izvrsne rezultate, od poboljšanja kvalitete života radnika do veće produktivnosti tvrtki, piše Davor Nikolić. Ključno pitanje ostaje je li ovakav model univerzalno rješenje, ili će ostati privilegija za određene industrije i bijele ovratnike.

Pitanje AI-ja je filozofsko pitanje. Što ako je svaka inteligencija umjetna?

2. siječnja 2026. / čita se 32 minute

Darko Vinketa

FILOZOFIJA

Pitanje AI-ja je filozofsko pitanje. Što ako je svaka inteligencija umjetna?

Od svojih najranijih dana, zapadna svijest opsjednuta je paranoidnim ideacijama o vlastitom sunovratu, piše Darko Vinketa. Tiskarski stroj anulirat će rukopis, a s njime i autentičnost pojedinačne psihe. Fotografski aparat ukrast će nam dušu. Čini se da Platonov strah od artificijelnog nikada nije nestao, samo je kroz povijest mijenjao formu s obzirom na zatečeno stanje tehnike.

George Orwell: Zapisi o nacionalizmu

5. prosinca 2025. / čita se 32 minute

George Orwell

ESEJI, PRIJEVODI

George Orwell: Zapisi o nacionalizmu

Katarina i Ivan Ott preveli su za Ideje.hr esej Georgea Orwella "Notes on Nationalism" (izvorno objavljen u časopisu Polemic u listopadu 1945.). U njemu, Orwell se bavi "nacionalizmom" kao oblikom natjecateljske nadmoći, kompetitivnog prestiža, zbog kojeg ljudi gube osjećaj za zdrav razum, zanemaruju činjenice. Istaknut će da to inače nije standardno značenje pojma "nacionalizam", no na takav su ga zaključak nagnali netom skrahirani "nacionalizmi" u Njemačkoj i Japanu. Mnogi književni kritičari ovaj esej drže pripremom za pisanje 1984, no zapanjujuće je aktualan u odnosu na buđenje upravo takvih "nacionalizama" početkom 21. stoljeća.

Božo Kovačević o Ustavu RH (3). Ustavni sud stavio je kanonsko pravo iznad sekularnog

1. listopada 2025. / čita se 21 minutu

Božo Kovačević

PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu RH (3). Ustavni sud stavio je kanonsko pravo iznad sekularnog

Ako Ustavni sud nije pozvan ocjenjivati usklađenost međunarodnih ugovora s Ustavom, to ne znači da nije pozvan ocjenjivati ustavnost pojedinih akata izvršne vlasti donesenih na osnovi tih ugovora, piše Božo Kovačević u trećem nastavku svojih osvrta na Ustav i Ustavni sud RH. Moderni sekularni Ustav i njegovo dosljedno provođenje trebali bi biti prepreka crkvenim nastojanjima vraćanja društvenih, političkih i ekonomskih odnosa u srednji vijek.

Dobrota nema s time puno veze. Dovode li vrline do pozitivnih društvenih ishoda?

20. rujna 2025. / čita se 17 minuta

Jeremy Shearmur

FILOZOFIJA

Dobrota nema s time puno veze. Dovode li vrline do pozitivnih društvenih ishoda?

Dobro je biti dobar, no pitanje je postoji li nužna veza između dobrih namjera i dobrih društvenih ishoda, piše Jeremy Shearmur. Od katoličke društvene misli do modernih problema globalnog zatopljenja i zaštite okoliša, simbolične geste pune vrlina često zasjenjuju njihov mjerljivi učinak. Mogu li institucije koje razvijamo zato iznjedriti javne koristi iz poroka ili sebičnog ponašanja?

Propozicijske, monadske i poliadske forme. Kvantifikacija i prirodni jezici

11. rujna 2025. / čita se 15 minuta

Zvonimir Šikić

POVIJEST LOGIKE (7)

Propozicijske, monadske i poliadske forme. Kvantifikacija i prirodni jezici

U razradi apstrakata i kvantifikacije, Zvonimir Šikić pokazuje kako se složene tvrdnje prevode u predikatske forme, uvodi pravila prolaza kvantifikatora te dokazuje ekvivalentnost i odlučivost monadske logike, dok ističe da su poliadski predikati izražajniji i da redoslijed kvantifikatora tada postaje presudan.

Europsko podatkovno tržište. Pozicija Hrvatske i tri scenarija za budućnost

4. rujna 2025. / čita se 5 minuta

Matea Cvjetković

EKONOMIJA

Europsko podatkovno tržište. Pozicija Hrvatske i tri scenarija za budućnost

EU je drugo najveće globalno podatkovno tržište, no SAD, Kina i Japan rastu brže, piše Matea Cvjetković. U izvještaju Europske komisije, IDC-a i The Lisbon Councila ističe se njegova važnost za inovacije, učinkovitost uprave i kvalitetu života, a spominje i Hrvatska, čiji podaci ukazuju na skromnu prisutnost mladih i inovativnih poduzeća.

Ekstremni film. Penetracija bez hinjenja i prizori seksualnog nasilja od Breillat do Maje Miloš

2. rujna 2025. / čita se 9 minuta

Hana Samaržija

FILMSKA UMJETNOST

Ekstremni film. Penetracija bez hinjenja i prizori seksualnog nasilja od Breillat do Maje Miloš

Složena povijest odnosa filma i seksualnosti suočava nas s pitanjem opravdanosti kategorije “ekstremnog filma” namijenjenog za prikaze neglumljene ili nasilne seksualnosti, piše Hana Samaržija. Unatoč počasnom nagrađivanju i isticanju autorica i autora koji se otvoreno bave seksualnošću, prikazi seksa na filmu ni danas nisu značajnije odmakli od uvjeta kakvi su vladali i 70-ih godina prošlog stoljeća.

Koliko su zemlje kandidatkinje blizu članstvu u EU? Usporedbe s Hrvatskom

27. kolovoza 2025. / čita se 7 minuta

Sara Čulo

EKONOMIJA

Koliko su zemlje kandidatkinje blizu članstvu u EU? Usporedbe s Hrvatskom

Proces proširenja EU-a i dalje je tema od velike važnosti. Sara Čulo analizira ekonomske pokazatelje devet zemalja kandidatkinja, u usporedbi s Hrvatskom kao referentnom točkom. EU ne propisuje stroge pragove gospodarskih pokazatelja kao uvjete za članstvo, no spomenuta usporedba kao najvidljiviju otkriva razliku u razini makroekonomske stabilnosti. Kratkoročni uspjesi nisu dovoljni

Novi način brojanja. Algoritam koji čita Hamleta i baca novčiće

22. kolovoza 2025. / čita se 12 minuta

Aleksandar Hatzivelkos

MATEMATIKA

Novi način brojanja. Algoritam koji čita Hamleta i baca novčiće

Kada brojevi postaju preveliki, brojanje postaje aproksimativno, bez obzira radi li se o životinjama ili ljudima, ili o realnim brojevima zapisanim u arhitekturi računala, piše Aleksandar Hatzivelkos. Nedavno otkriveni CVS algoritam omogućava jednostavnu no dosta preciznu aproskimaciju, uz minimalno korištenje resursa.

Prorok antinatalizma i pjesnik anihilacije. Džentlmen nihilist Albert Caraco

20. kolovoza 2025. / čita se 25 minuta

Sebastian Kukavica

NIHILIZAM

Prorok antinatalizma i pjesnik anihilacije. Džentlmen nihilist Albert Caraco

Priča o kraju Alberta Caraca razvija se, ovisno o interpretaciji, u potvrdu toksičnosti njegove životne filozofije, ili u dekadentski trijumf artističke volje, piše Sebastian Kukavica u svojem eseju o jednom od literarno najproduktivnijih nihilista. Plodnost je zločin, vjerovao je Caraco, koji proriče da je moderna civilizacija najveći saveznik anihilacije, jer će dovesti do kataklizme koja će poroditi posljednje ljude.

Božo Kovačević o Ustavu RH (2). Zabrinjavajuća selektivnost sudaca

14. kolovoza 2025. / čita se 13 minuta

Božo Kovačević

PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu RH (2). Zabrinjavajuća selektivnost sudaca

Selektivna praksa Ustavnog suda RH jasno je vidljiva u slučaju Sporazuma Vlade i HBK - dokumenta koji Crkvu izuzima iz ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, piše Božo Kovačević u drugom nastavku svojih osvrta na Ustav i Ustavni sud. Kada to odgovara vladajućima, Ustavni sud preuzima nadležnosti koje mu Ustav izrijekom ne daje, a kada bi trebao ograničiti vlast, poziva se na tobožnju nenadležnost.

Implementacija politike u prostor. Kako zaustaviti graditeljsku imploziju zagrebačkih blokova

17. srpnja 2025. / čita se 13 minuta

Marina Pavković

URBANIZAM

Implementacija politike u prostor. Kako zaustaviti graditeljsku imploziju zagrebačkih blokova

Donjogradski blokovi su specifikum zagrebačkog urbanizma, a tretirati ih kao građevinske parcele koje se pune stambenim zgradama kratkovidno je i štetno za kvalitetu stanovanja, piše Marina Pavković. Sadašnja gradska vlast dobila je novu priliku implementirati u tkivo grada vlastitu "zelenu agendu", zelenu u svakom smislu, od izgradnje novih parkova i zelenih oaza, do stopiranja preizgrađenosti.

Božo Kovačević o Ustavu Republike Hrvatske. Građani odgovorniji od većine sudaca

2. srpnja 2025. / čita se 15 minuta

Božo Kovačević

PRAVO

Božo Kovačević o Ustavu Republike Hrvatske. Građani odgovorniji od većine sudaca

Postojeća rješenja u Ustavu Republike Hrvatske dostatna su da bi Ustavni sud mogao učinkovito postupati u slučaju pojava neustavnosti, piše Božo Kovačević u svojem laičkom pregledu Ustava i Ustavnih zakona. Problem ne leži u instrumentima koji sutkinjama i sucima stoje na raspolaganju, nego u njihovoj volji i odlučnosti da svoj posao obavljaju u skladu s prisegom koju su potpisali.

Nije svaka znanost projektna znanost. Rasprava o novom prijedlogu Nacionalnih kriterija

12. lipnja 2025.

Ideje.hr

OKRUGLI STOL

Nije svaka znanost projektna znanost. Rasprava o novom prijedlogu Nacionalnih kriterija

Sindikat znanosti organizirao je okrugli stol o Nacionalnim sveučilišnim znanstvenim i umjetničkim kriterijima za izbor na radna mjesta, na kojem su uvodno govorili predsjednik Nacionalnog vijeća Hrvoje Buljan, predsjednik Sindikata Tvrtko Smital, te profesor Damir Stanzer. Rasprava je trajala tri sata. Uz niz osjetljivih pitanja jedno od ključnih bilo je može li uopće pravilnik o radnim mjestima biti dobar ako Hrvatska ne zna što želi od svoje znanosti. Moderirao je profesor Dragan Bagić

Rusija bez budućnosti? Pogledi ruskih intelektualaca u emigraciji na svoju domovinu

30. svibnja 2025. / čita se 65 minuta

Božo Kovačević

GEOPOLITIKA

Rusija bez budućnosti? Pogledi ruskih intelektualaca u emigraciji na svoju domovinu

Autorice i autori članaka u knjizi "At the Vanishing Point in History" ne samo da predviđaju raspad Ruske Federacije kao ishod ruske agresije na Ukrajinu, nego neki od njih iskazuju neskrivenu želju da se upravo to dogodi što je moguće prije, piše Božo Kovačević. Zaokupljeni očekivanjem poraza ruskog imperija zla autori ni na koji način ne problematiziraju zbivanja u pobjedničkom imperiju dobra, a nova realnost odnosa Moskve i Washingtona dovodi u pitanje njihova predviđanja.

Posegnuti iza ruba svemira. Najstariji misaoni eksperiment u filozofiji i znanosti

19. svibnja 2025. / čita se 10 minuta

Pavel Gregorić

FILOZOFIJA

Posegnuti iza ruba svemira. Najstariji misaoni eksperiment u filozofiji i znanosti

Od epikurovaca i stoika do Newtona i današnjih filozofa, Arhitin scenarij opstaje kao najdugovječniji misaoni eksperiment zapadne misli, piše Pavel Gregorić. Iako je pogrešno osmišljen i pristran, on nipošto nije beskoristan - da jest, ne bi bio predmet tolikih rasprava i prilagodbi, koje demonstriraju kako su misaoni eksperimenti dragocjeni za spoznaju.

  1. Pages:
  3. 1
  4. 2
  5. 3
  6. 4
  7. 5
  8. 6
  9. 7
  10. ...
  11. 15