Josip Tica: Toliko smo loši da zaostajemo čak i u onome u čemu smo najbolji
Na konferenciji o razlozima hrvatskog zaostajanja analizirani su podatci o izvozu usluga i izvozu robe, ulaganju u tehnologiju i nekretnine te o volji za zapošljavanjem

Na konferenciji o razlozima hrvatskog zaostajanja analizirani su podatci o izvozu usluga i izvozu robe, ulaganju u tehnologiju i nekretnine te o volji za zapošljavanjem
Besmislenost Coyneove strategije najbolje se može vidjeti u tome da je ono što je rekao o religiji kao ljudskoj i institucionalnoj strukturi zapravo primjenjivo i na samu znanost. Zamijenimo li pojam 'religije' na njegovim slajdovima s pojmom 'znanosti', njegova 'socijalna analiza religije' može jednako dobro funkcionirati kao i 'socijalna analiza znanosti', ako se uzmu u obzir sve spoznaje povijesti, filozofije, sociologije i psihologije znanosti u posljednjih stotinu godina. Tijekom predavanja je pokazao i slajd na kojem su rezultati istraživanja da je jedna od prvotnih reakcija praktičnih vjernika na činjenice koje se protive njihovom sustavu vjerovanja poricanje i negiranje. Na ovaj bih se slajd moglo odgovoriti slajdovima s brojnim istraživanjima koja pokazuju da takvo ponašanje nije nepoznato niti samim znanstvenicima ...
Ivana Salečića kao da su iživcirale nove rasprave živimo li u računalnoj simulaciji. Skoro četristo godina nakon Descartesa, tristo godina nakon prosvjetiteljstva, umjesto svijeta posredovanog osjetilima sve češće dobivamo inženjerski odgovor iz šešira poput: "mora da živimo u simulaciji"
Istraživači temeljnu razliku između Hrvatske te Bugarske i Rumunjske vide u tome što su Rumunjska i Bugarska uspjele pomesti stare strukture, ali nisu dovoljno brzo izgradile neku državu koja bi bila djelotvorna, a Hrvatska je zbog rata i tipa vladavine iz devedesetih postala slaba država
Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?
„Bračna vjernost“, kao i „stručak cvijeća“ i „silovanje“ su biološki koncepti teorije evolucije. Na (vrlo) različite načine oni postoje u nebrojenim vrstama i služe samo jednome: životno presudnom osiguranju provedbe spolnoga čina radi reprodukcije
Brak je - kao ugovor - onaj (veliki) društveni koncept, na kojemu je baš kršćanstvo nedvojbeno mnogo učinilo, ali to Marušić (kao katolik!?) ne razumije, nego (opet kao katolik!?) dogmatski širi evolucijsku teoriju na društveno-povijesne ugovorne prakse, piše Žarko Puhovski u odgovoru Matku Marušiću, kojim redakcija ovu raspravu zaključuje
U članku u kojem objašnjava da postoji i znanstveni svjetonazor i da se zove - naturalizam, Dario Hrupec ide i korak dalje: Mnogi se sukobi, od onih individualnih do sukoba društvenih skupina, mogu svesti na sukob svjetonazora. Takvi su sukobi oko kurikularne reforme i Istanbulske konvencije. Zadiranje u svjetonazor je zadiranje u našu osobu, piše Hrupec i na kraju pita: Mogu li se takvi sukobi izbjeći?
U povodu slučaja Agrokor objavljeno je nekolicina članaka o crony kapitalizmu, a također i knjiga o inovacijskoj kulturi u ortačkom kapitalizmu. U dvosatnoj raspravi, održanoj 11. prosinca, snažno je dovedena u pitanje teza da je stanje hrvatske ekonomije uzrokovano naslijeđenim kulturnim vrijednostima. Diskusija je išla u smjeru analize sličnosti i razlika hrvatskog s drugim politekonomskim sustavima te koje karakteristike baštini od socijalizma
Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić
Kakva je važnost erozije osamdesetih za razvoj kroni-kapitalizma? Koliki je utjecaj izbora puta transformacije iz socijalizma u kapitalizam? Je li Agrokor nacionalni fenomen ili se uklapa u neke šire pravilnosti? Zašto je Vlada promijenila politiku prema Agrokoru? Kako je strvinarski fond saznao za strvinu?
Oporezivanjem prihoda i plaća eliminiran je srednji sloj građana. To je razlog da je naše gospodarstvo nekonkurentno, da u posljednje vrijeme velik dio mladih ljudi odlazi u druge europske zemlje. Sve prednosti poreza na nekretnine poznate su političkim strukturama i znanstvenim krugovima. Stavljanjem osobnog interesa ispred javnog te strukture pridonose siromaštvu hrvatskog društva
U sklopu porezne reforme, među nekolicinom zakona izglasan je i Porez na nekretnine. Udruga Lipa reagirala je oštrim protivljenjem koje je u jednom trenutku potpuno zaokupilo javnost. Premijer Plenković obećao je odgoditi primjenu tog poreza, a sa članovima Vlade najavljuje i javnu raspravu. Ideje.hr pozvale su nekolicinu stručnjaka da iznesu svoje mišljenje. Također smo zamolili i Udrugu Lipa da već u ovom trenutku rasprave koja će se očito nastaviti, odgovori na dosad iznesene argumente
Neizmjerni otpor i totalnu paranoju oko "prekrštavanja" komunalne naknade u porez na nekretnine možemo shvatiti samo u kontekstu zatvaranja posljednje šanse Hrvatskoj da postane normalna suvremena država iz koje mladi neće iseljavati. Kako borcima za ekvivalencu "između onoga što država daje i onoga što pruža" ne smeta da jednaku količinu kuna po kvadratu plaća netko u penthouse u centru Cvjetno, kao i netko u Tkalčićevoj ulici bez vode i kanalizacije, ali im smeta da netko pokušava promijeniti toliko nepravedan porezni sustav?
U drugom članku kojim se u raspravu o porezu na nekretnine nastoji uvesti trezvenost, autorica uočava da su se obje strane do sada koristile argumente koji ili nisu bili logični ili nisu polazili od načela oporezivanja koja su se razvila kroz duga stoljeća traženja najučinkovitijih i najmanje bolnih načina prikupljanja novca za javne potrebe
Sad kad se buka oko poreza na nekretnine malo smirila, a Vlada najavila trezvenu raspravu, Ideje.hr u nekoliko će članaka dati svoj doprinos. U prvom se razmatra kako Hrvatska stoji u EU po porezu na potrošnju, rad i kapital. Autor zaključuje: Društveno nasljeđe i tranzicijske potrebe u Hrvatskoj godinama su oporezivanje kapitala i imovine stavljale u drugi plan i bilo je pitanje vremena kada će se takva politika promijeniti. Iz svega navedenog, izvjesno je da će se porez na nekretnine uvesti, a pitanje je dobivamo li uopće nešto njegovom odgodom
Nazivana je majkom svih reformi, no za mirovinskom se reformom neprestano vuku problemi. Posljednji je izbio u Planu konvergencije koji je prihvatila Vlada a predviđa ukidanje dodatka od 27 posto na mirovine iz prvog stupa. Rasprava je 6. lipnja u 11:00
Na analizu predloženih izmjena Zakona o znanosti, pod naslovom "Barišić namješta Zakon o znanosti kao da bi mu Nijemci mogli oduzeti doktorat", reagirao je ministar, pozivajući se na očitovanje voditelja radne skupine za izmjenu Zakona. Odgovor na tu reakciju, koji ovdje objavljujemo, stavlja naglasak na zapostavljena etička pitanja u znanosti u Hrvatskoj
U javnu raspravu upućen je Nacrt Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. U njemu se više vodi računa o pojedinim dužnosnicima nego o općim interesima i unapređenju sustava znanosti. Radi se o eklatantnom primjeru klijentelističkog prijedloga zakona
Glavna je korist od međunarodnih znanstvenih konferencija to što se na njima mogu uočiti trenutačni znanstveni trendovi. Što se moglo vidjeti u Parizu, na konferenciji Društva za nelinearnu dinamiku i ekonometriju