Među 400 sudionika iz 21 zemlje na skupu je gostovala i nekolicina svjetski poznatih znanstvenika poput Margaret Brimble, Jaspera van der Guchta, Lynn Kamerlin, Joachima Ulricha i Christer Aakeröy
U Poreču je od 19. do 22. travnja održan 25. Hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, kojem je prisustvovalo više od 400 sudionika iz 21 zemlje. Većinu su činili znanstvenici, no bilo je i predstavnika industrije, gospodarstvenika i školskih nastavnika. Prirodom inspirirani dizajn materijala i lijekova, primjena nanočestica kao senzora, zelena kemija, ali i znanost u školama bile su samo neke od tema o kojima se raspravljalo. Zbog toga, skup je bio vrlo raznovrstan – bilo je predavanja i o fundamentalnim (Kako se ponašaju ionske tekućine?) i specifičnim istraživanjima (Kako odrediti količinu karotenoida u nekoj biljci?) te temama iz kemijske industrije (Pročišćavanje goriva nanosuspenzijama). S druge strane, školski nastavnici su raspravljali kako učenicima približiti STEM predmete i apstraktne koncepte koji se pojavljuju u učenju znanosti, a analizirali su se i rezultati državnih matura.
Na skupu je gostovalo i nekoliko svjetski poznatih znanstvenika poput Margaret Brimble, Jaspera van der Guchta, Lynn Kamerlin, Joachima Ulricha i Christera Aakeröya. Margaret Brimble (University of Auckland) govorila je o razvoju individualiziranih cjepiva za borbu protiv raka. Ukratko: napravite biopsiju, saznate koje tumor ima receptore i pacijentu date cjepivo koje uči njegove obrambene stanice da prepoznaju baš te receptore i selektivno napadnu tumor.
Bivša šefica razvoja u Plivi, Zdravka Knežević (Abdi Ibrahim Pharmaceuticals), pokušala je demistificirati način rada modernih farmaceutskih kompanija, te pružiti uvid u strategiju planiranja novih proizvoda.
Profesor Christer Aakeröy (Kansas State University), inače slika i prilika prerano otišlog Davida Bowiea, održao je izvrsno predavanje o teoriji i primjenama kokristala. Kokristali su krutine koje se mogu koristiti kao paketi u kojima je djelatna tvar kristalizirala na način da će do njenog oslobađanja doći samo u točno određenim uvjetima. Ako znamo kako mijenjati te uvjete, možemo prirediti lijekove koji djeluju točno gdje i kako treba, kao i zelenije poljoprivredne pripravke.
U drugoj polovici predavanja Aakeröy je izrazio zabrinutost zbog jačanja antiznanstvenih stajališta u zapadnom svijetu, i istaknuo važnost dijaloga između znanosti i industrije s jedne strane i šire populacije s druge strane. Zašto je taj dijalog toliko važan? Što više razgovaramo, to bolje razumijemo naše sugovornike – njihov rad, njihove želje, ciljeve i strahove – što nam omogućuje da gradimo povjerenje.