s
f i y S
Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

21. travnja 2017.

Ideje.hr

Statistika

Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

Hrvatska je trenutačno peta najgora po postotku ulaganja u istraživanje i razvitak. Ali to nije najlošiji hrvatski rezultat u tom području. Po broju istraživača još je lošije plasirana

Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

Hrvatska je trenutačno peta najgora po postotku ulaganja u istraživanje i razvitak. Ali to nije najlošiji hrvatski rezultat u tom području. Po broju istraživača još je lošije plasirana

Na gornjoj slici prikazana su ukupna izdvajanja za istraživanje i razvoj kao postotak BDP-a. Iz nje je vidljivo da je tu Hrvatska peta najgora.

Po tom pokazatelju stoji jednako kao i prije 10 godina dok su sve usporedive zemlje zabilježile povećanje ulaganja. Slovenija i Češka 2015. su izdvajale više od 2 posto, a Hrvatska samo 0,85 posto BDP-a. 2004. razlika je bila bitno manja.

Hrvatska ne stoji bolje ni ako se izdvajanja za R&D promatraju po glavi stanovnika.

 

Po broju zaposlenih u R&D gore stoje jedino Latvija, Rumunjska i Cipar.

Za kraj jedno retoričko pitanje: Može li uz ovakvu razinu izdvajanja za istraživanje i razvoj te vrlo skroman broj zaposlenih na tim poslovima Hrvatska stvoriti moderniju ekonomsku strukturu, odnosno konkurentniju industriju s višom dodanom vrijednosti?

Mekomoćni Gordan Jandroković

5. lipnja 2026. / čita se 6 minuta

Hrvatska politika

Mekomoćni Gordan Jandroković

Analizu hrvatske političke scene kroz portret jedinog čovjeka koji već zna tko će biti novi predsjednik HDZ-a donosi Goran Gerovac.

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

5. lipnja 2026. / čita se 26 minuta

STOGODIŠNJICA IZLETA U RUSIJU (2)

Prve reakcije na Krležin “Izlet” u Hrvatskoj i Srbiji. Četiri kritičara. Ekavica.

Osvrti suvremenika na Krležin "Izlet" ne svode se na njegov umjetnički doseg, nego se izdvajaju i politička pitanja koja je pokrenuo: odnos komunizma i kapitalizma, te Hrvatske i Srbije. U Srbiji se knjiga koristi i kao povod da se zahtijeva uspostava diplomatskih odnosa Kraljevine SHS i Sovjetskog Saveza. Iako nijedan od kritičara nije komunist, nisu krili simpatije za ideje tad već zabranjene Komunističke partije, piše Božo Kovačević u drugom članku o knjizi koja je bila kudikamo više od putopisa - (svjetsko)povijesna ali i aktualna kulturnopolitička rasprava

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

4. lipnja 2026. / čita se 7 minuta

Održanje mira

Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih

Dvije su se male sredine odlučile ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća oduprijeti nasilju i sačuvati zajedništvo - i uspjele. D inka Čorkalo prikazuje knjigu Valentine Otmačić "Oaze mira u pustošima rata: Konstruktivni otpor nasilju 1990-ih u lokalnim zajednicama Gorskog kotara i Tuzle"