s
f i y S
Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

21. travnja 2017.

Ideje.hr

Statistika

Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

Hrvatska je trenutačno peta najgora po postotku ulaganja u istraživanje i razvitak. Ali to nije najlošiji hrvatski rezultat u tom području. Po broju istraživača još je lošije plasirana

Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

Hrvatska je trenutačno peta najgora po postotku ulaganja u istraživanje i razvitak. Ali to nije najlošiji hrvatski rezultat u tom području. Po broju istraživača još je lošije plasirana

Na gornjoj slici prikazana su ukupna izdvajanja za istraživanje i razvoj kao postotak BDP-a. Iz nje je vidljivo da je tu Hrvatska peta najgora.

Po tom pokazatelju stoji jednako kao i prije 10 godina dok su sve usporedive zemlje zabilježile povećanje ulaganja. Slovenija i Češka 2015. su izdvajale više od 2 posto, a Hrvatska samo 0,85 posto BDP-a. 2004. razlika je bila bitno manja.

Hrvatska ne stoji bolje ni ako se izdvajanja za R&D promatraju po glavi stanovnika.

Po broju zaposlenih u R&D gore stoje jedino Latvija, Rumunjska i Cipar.

Za kraj jedno retoričko pitanje: Može li uz ovakvu razinu izdvajanja za istraživanje i razvoj te vrlo skroman broj zaposlenih na tim poslovima Hrvatska stvoriti moderniju ekonomsku strukturu, odnosno konkurentniju industriju s višom dodanom vrijednosti?

4. studenoga 2026.

INTERVJU ZORAN KURELIĆ

Kurelić: Američka demokracija je za sada spašena, ali bojim se napada na Iran

Profesor Zoran Kurelić u razgovoru s Domagojem Novokmetom analizira što američki međuizbori znače za Donalda Trumpa, za Sjedinjene Države i za ostatak svijeta.

Od Praga do Nördlingena: rat bez jasnog kraja troši svoje velike zapovjednike. Gustav Adolf protiv Albrechta Wallensteina.

4. studenoga 2026. / čita se 21 minutu

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Od Praga do Nördlingena: rat bez jasnog kraja troši svoje velike zapovjednike. Gustav Adolf protiv Albrechta Wallensteina.

Tridesetogodišnji rat ima glupo ime, previše strana i nijednu jasnu kapitulaciju, ali ima likove dostojne opere, a najveći duel odigrao se kod Lützena 1632. između Gustava Adolfa i Albrechta Wallensteina. Tko je tamo zapravo pobijedio i je li švedski kralj doista bio genij kakvim ga prikazuje protestantska propaganda, pitanja su na koja odgovara Oleg Maštruko.

Živimo agoniju tisućljetnog ljudskog narcizma. Philipp Blom i kraj podčinjavanja prirode.

4. studenoga 2026. / čita se 19 minuta

Čovjek i priroda

Živimo agoniju tisućljetnog ljudskog narcizma. Philipp Blom i kraj podčinjavanja prirode.

„Slučaj Gospić” ili „slučaj svijet”? Novim hrvatskim prijevodom i nedavnim gostovanjem na Festivalu svjetske književnosti u Zagrebu njemački povjesničar i pisac Philipp Blom podsjeća da je „slučaj Gospić” tek sitna ilustracija apokaliptičnog nastupanja globalne prirodne katastrofe. Piše Boris Pavelić.