s
f i y S
Ima li u teorijama zavjere što pozitivno? Istina, moć i politika. Socijalne mreže. Je li Kopernik kriv za sve? Snimka diskusije

17. ožujka 2021.

Ideje.hr

Klub Batina, deveti razgovor

Ima li u teorijama zavjere što pozitivno? Istina, moć i politika. Socijalne mreže. Je li Kopernik kriv za sve? Snimka diskusije

U utorak, 16. ožujka u Klubu Batina razgovaralo se o teorijama zavjere. Prema riječima Enesa Kulenovića, Shearmur i Blanuša su pristupili problemu iz epistemološkog kuta i premda iz različitih smjerova na kraju je tu bilo i zajedničkih točaka. Puhovski je teorije zavjere analizirao ponajprije iz političkog kuta i postavio interesantnu tezu o odnosu istine i politike (na koju je reagirao Tin Radovani). Kristina Feldvari pitala je što sa socijalnim mrežama, a Božo Kovačević digao je raspravu na razinu problema u kojima se nalazi prosvjetiteljski i demokratski projekt

Ima li u teorijama zavjere što pozitivno? Istina, moć i politika. Socijalne mreže. Je li Kopernik kriv za sve? Snimka diskusije

U utorak, 16. ožujka u Klubu Batina razgovaralo se o teorijama zavjere. Prema riječima Enesa Kulenovića, Shearmur i Blanuša su pristupili problemu iz epistemološkog kuta i premda iz različitih smjerova na kraju je tu bilo i zajedničkih točaka. Puhovski je teorije zavjere analizirao ponajprije iz političkog kuta i postavio interesantnu tezu o odnosu istine i politike (na koju je reagirao Tin Radovani). Kristina Feldvari pitala je što sa socijalnim mrežama, a Božo Kovačević digao je raspravu na razinu problema u kojima se nalazi prosvjetiteljski i demokratski projekt

U nastavku je snimka razgovora.

Voljom tehnologije na početnoj slici je knjiga Bože Kovačevića Promišljanje politike o kojoj će se razgovarati na sljedećem sastanku Kluba Batina.

O 70. obljetnici Brechtove smrti i što Krleža ima s tim?

13. studenoga 2026. / čita se 16 minuta

kazalište

O 70. obljetnici Brechtove smrti i što Krleža ima s tim?

Krleža i Brecht imaju više dodirnih točaka nego što je hrvatska kritika dosad uvidjela. Povodom ljubljanskog simpozija naslovljenog „Brechtova misao nekad i sad” Lada Čale Feldman razmatra zašto je Krleža svog njemačkog suvremenika proglasio „nezanimljivim” i što se događa kad Krležine drame danas prođu kroz Brechtovu prizmu.

Gustav Adolf protiv Albrechta Wallensteina. Vojskovođe koji su zaslužili operu. Tko je ratovao u Tridesetogodišnjem ratu.

13. studenoga 2026. / čita se 21 minutu

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Gustav Adolf protiv Albrechta Wallensteina. Vojskovođe koji su zaslužili operu. Tko je ratovao u Tridesetogodišnjem ratu.

Tridesetogodišnji rat ima glupo ime, previše strana i nijednu jasnu kapitulaciju, ali ima likove dostojne opere, a najveći duel odigrao se kod Lützena 1632. između Gustava Adolfa i Albrechta Wallensteina. Tko je tamo zapravo pobijedio i je li švedski kralj doista bio genij kakvim ga prikazuje protestantska propaganda, objašnjava Oleg Maštruko.

Tehnološki ‘napredak’. Dokle je došla prijetnja kemijskim oružjem

13. studenoga 2026. / čita se 10 minuta

predavanje

Tehnološki ‘napredak’. Dokle je došla prijetnja kemijskim oružjem

Ispuštanje klora kod Ypresa 1915. godine bio je visokotehnološki pothvat, a danas se njime mogu koristiti vojske koje imaju samo spremnike i helikoptere. Jean Pascal Zanders održao je na zagrebačkom forumu Pugwash Hrvatska vrlo informativno predavanje o tome kako su se s kemijskom industrijom razvijali pojam 'otrov' i nova disciplina - toksikologija, koje su bitke vođene za zabranu kemijskog oružja od Haaga do Konvencije iz 1993. i kakvi se izazovi pojavljuju danas, od Sirije do Ukrajine