s
f i y S
Kako Hrvatska dočekuje useljenike

18. prosinca 2024.

Ideje.hr

Klub Batina

Kako Hrvatska dočekuje useljenike

U četvrtak, 19.prosinca, u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju razgovor o imigraciji u Hrvatsku. Dragan Bagić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uvodno će ocijeniti dosadašnju imigracijsku politiku te argumentirati koji su preduvjeti za suvislu integraciju useljenika, a daljnjoj će raspravi svojim komentarima pridonijeti predstavnici poslodavaca, sindikata, sociolozi, demografi, ekonomisti ...

Kako Hrvatska dočekuje useljenike

U četvrtak, 19.prosinca, u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju razgovor o imigraciji u Hrvatsku. Dragan Bagić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uvodno će ocijeniti dosadašnju imigracijsku politiku te argumentirati koji su preduvjeti za suvislu integraciju useljenika, a daljnjoj će raspravi svojim komentarima pridonijeti predstavnici poslodavaca, sindikata, sociolozi, demografi, ekonomisti ...

  • Naslovna fotografija: Radovi na zatvorenom bazenu u Španskom u Zagrebu (Pixsell)

U uvodnom će izlaganju profesor Bagić nastojati skrenuti pozornost na niz nejasnoća i pogrešnih koncepcija u javnim i političkim raspravama o useljavanju i integraciji useljenika u Hrvatskoj unatrag nekoliko godina. Njegova je polazna pretpostavka da suvislu imigracijsku i integracijsku politiku nije moguće oblikovati bez kvalitetne javne rasprave, u kojoj će ključnu ulogu imati stručnjaci i zainteresirane interesne skupine (poslodavci i sindikati prije svih), a potom i politički akteri. Prema Bagiću, dosadašnja je javna rasprava često utemeljene na pogrešnim ili parcijalnim pretpostavkama i uvidima. Specifično, pozabavit će se sljedećim temama:

  • odnosom rasprave o ilegalnim prelascima granice i useljavanju stranih radnika
  • primjenjivosti dosadašnjih iskustava u integraciji tražitelja azila na osmišljavanje politika integracije stranih radnika
  • važnosti organiziranog učenja hrvatskog jezika u osmišljavanju integracijskih politika za strane radnike
  • važnosti upravljanjem sentimentima javnosti prema stranim radnicima i rizicima od politizacije useljavanja stranih radnika
  • jesu li nam očekivanja u pogledu integracije stranih radnika realna
  • realnošću očekivanja od povratka potomaka hrvatskih iseljenika u Južnu Ameriku
  • snižavaju li strani radnici plaće domaćima i uzimaju li njihova radna mjesta
  • kako Hrvatska stoji u globalnoj konkurenciji za radnom snagom.

Uvodno će izlaganje komentirati: Saša Poljanec Borić, Institut Ivo Pilar; Manuela Vukelić, vlasnica agencije za zapošljavanje Job hunter, Hrvoje Butković, Institut za razvoj i međunarodne odnose; Ivan Balabanić, Institut za istraživanje migracija; Drago Župarić Iljić, Filozofski fakultet u Zagrebu; Krešimir Sever, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća; Maja Parmač Kovačić, Filozofski fakulteta u Zagrebu i drugi pozvani sugovornici.

Razgovor će moderirati Jasmina Popović, a moći se se pratiti i na Youtube-kanalu Nezavisnog sindikata znanosti https://www.youtube.com/@nszvo/streams te poslije biti dostupan za pregled.

Dragan Bagic (Igor Kralj/PIXSELL)

24. listopada 2026.

INTERVJU TEO MATKOVIĆ

Zvona na uzbunu zvone već neko vrijeme. Vraćamo se u jedno oralno društvo

Rezultati najnovijih PISA testova potvrdili su trend koji je na snazi već nekoliko ciklusa: Učenici sve slabije čitaju s razumijevanjem i imaju sve slabiju matematičku pismenost. Teo Matković objašnjava kako je do toga moglo doći i nudi utjehu - u Hrvatskoj još nije toliko loše koliko je moglo biti.

Alex Karp i pitanje tehnofašizma

22. listopada 2026. / čita se 30 minuta

Uvod u tehno-oligarhe (4)

Alex Karp i pitanje tehnofašizma

Židov po ocu, Afroamerikanac po majci, doktorirao u sjedištu Frankfurtske škole, koautor knjige Tehnološka republika i po vlastitim riječima - ljevičar. Ipak se izvršnog direktora Palantira Alexa Karpa nerijetko proglašava tehnofašistom. U četvrtom članku o tehno-oligarsima, Željko Ivanković razmatra što pojam "tehnofašizam" uopće može označavati te pridonosi li suvremena tehnologija fašističkim tendencijama u društvu.

Od Kasandre do Penelopeje – kako suvremene autorice čitaju grčke junakinje. Dijalog s antikom.

22. listopada 2026. / čita se 14 minuta

Književnost

Od Kasandre do Penelopeje – kako suvremene autorice čitaju grčke junakinje. Dijalog s antikom.

Kasandra, Medeja i Penelopa u suvremenoj prozi progovaraju vlastitim glasom, ali ne svaka jednakim: misaonim i ukorijenjenim u antiku u Christe Wolf ili cinično duhovitim u Margaret Atwood. Uz njih tu je i Jeanette Winterson, koja mit o Atlasu spaja s autofikcijom. Gordana Crnković traži odgovor na pitanje što se dobiva, a što gubi kad se intervenira u literarni predložak.