s
f i y S
Razgovor pred sezonu. Novi oblici radne nesigurnosti. Prekarni rad.

12. travnja 2025.

Ideje.hr

Klub Batina

Razgovor pred sezonu. Novi oblici radne nesigurnosti. Prekarni rad.

Ideje.hr organiziraju razgovor o novim oblicima radne nesigurnosti, prekarnom radu. Uvodno će govoriti sociologinja Jelena Ostojić (FFZg), a u razgovoru će sudjelovati Sunčica Brnardić, tajnica za radno pravo u Saveza samostalnih sindikata, Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca, Katarina Jaklin i Teo Matković, Institut za društvena istraživanja Zagreb, Hajrudin Hromadžić, Filozofski fakultet u Rijeci, Zdenko Babić, Pravni fakultet Zagreb i drugi. Razgovor će se održati u srijedu, 16. travnja od 10:30 sati u Florijana Andrašeca 18a/I, zgrada Nezavisnog sindikata znanosti

Razgovor pred sezonu. Novi oblici radne nesigurnosti. Prekarni rad.

Ideje.hr organiziraju razgovor o novim oblicima radne nesigurnosti, prekarnom radu. Uvodno će govoriti sociologinja Jelena Ostojić (FFZg), a u razgovoru će sudjelovati Sunčica Brnardić, tajnica za radno pravo u Saveza samostalnih sindikata, Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca, Katarina Jaklin i Teo Matković, Institut za društvena istraživanja Zagreb, Hajrudin Hromadžić, Filozofski fakultet u Rijeci, Zdenko Babić, Pravni fakultet Zagreb i drugi. Razgovor će se održati u srijedu, 16. travnja od 10:30 sati u Florijana Andrašeca 18a/I, zgrada Nezavisnog sindikata znanosti

Jedan od najkonvencionalnijih pokazatelja prekarnog rada – privremeni rad – bilježi pad u Hrvatskoj tijekom posljednjih nekoliko godina. Paralelno s tim, smanjuje se i udio posebno problematičnog kratkoročnog privremenog rada (do tri mjeseca), premda u manjoj mjeri u odnosu na ukupnu kategoriju privremenog rada.

Velika zastupljenost prekarnog rada obilježila je drugu polovicu prošlog desetljeća, kada je Hrvatska, prema relevantnim pokazateljima, bila među vodećim zemljama Europske unije po njegovoj raširenosti. Ipak, ti udjeli posljednjih godina značajno opadaju te Hrvatska više ne prednjači u ovim negativnim statistikama. Međutim, drugi oblici unutar ukupne kompozicije prekarnog rada u Hrvatskoj još uvijek su nedovoljno istraženi i slabo obuhvaćeni redovitim statistikama daju cjelovitu sliku ovih promijena.

U tom kontekstu posebno je značajno širenje platformskog rada, koji je dodatno intenzivirao prekarizaciju s obzirom na prisutnost posrednika i visoku razinu nereguliranosti. Takvi uvjeti stvaraju izrazito prekaran radni okoliš, što potvrđuje kvalitativno istraživanje provedena prije recentnih zakonskih izmjena usmjerenih na regulaciju ovog oblika rada. Ostaje otvoreno pitanje koliko će se i kako te izmjene odraziti na postojeću dereguliranost platformskog rada u Hrvatskoj.

Značajan rast broja inozemnih radnika obilježava aktualno desetljeće u hrvatskom tržištu rada.Trend dodatno pridonosi nesigurnim radnim uvjetima radnika u tom položaju te općenitom porastu udjela prekarnog rada. No, prisutnost stranih radnika nije dovoljno kvalitetno obuhvaćena službenim statistikama, osobito u kombinaciji s nedovoljno dokumentiranim prekarnim oblicima rada poput platformskog i sezonskog rada.

Snimio Patrik Macek/Pixsell

Razgovor moderira Jasmina Popović, a moći će se pratiti na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti: https://www.youtube.com/@nszvo/streams

Za one koji se žele uključiti diskusijom ili komentarom dostupan je zoom link:

https://us06web.zoom.us/j/82629188842?pwd=jHyX84uMCBKu0A6CyJGRLyIqLuEuoK.1

Nacrt prezentacije možete pogledati ovdje:

­­

Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

16. kolovoza 2026. / čita se 12 minuta

Europska unija

Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

Nakon 2028. godine kohezijska politika mogla bi prestati biti ono što je bila otkad postoji - sigurna mreža za manje razvijene regije. Sve glasniji prijedlozi povezivanja sredstava s reformskim rezultatima otvaraju pitanje hoće li takav model nagraditi učinkovitost ili samo produbiti razlike između regija koje su već naprijed i onih koje zaostaju. Iza naoko suhoparno birokratske teme, krije se poltička drama i bitka za novu razdiobu europskih sredstava.

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

16. kolovoza 2026. / čita se 14 minuta

Njemačka, između ostalog

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

Zemlja koja je desetljećima bila gospodarski div, ali politički patuljak, danas mora odlučiti želi li konačno postati i jedno i drugo ili prestati biti i jedno od toga. Münchauova knjiga "Kaput" pokazuje zašto je njemačko čudo bilo zarobljeno vlastitim uspjehom i zašto budućnost cijele Europske unije ovisi o tome hoće li Berlin uspjeti pretvoriti ekonomsku snagu u političko vodstvo bez straha od hegemonije.

Metastaziranje političke neodgovornosti

14. kolovoza 2026. / čita se 16 minuta

pojmovna analiza

Metastaziranje političke neodgovornosti

Povodom recentnih događaja Ideje.hr ponovno objavljuju tekst Žarka Puhovskog, izvorno pisan kao podloga za predavanje u okviru Kongresa studenata prava 2019. Puhovski odgovornost razmatra u komunikacijskom, moralnom, pravnom, političkom kontekstu. Zatim raspravlja o odgovornosti i sukobu interesa, te o profesionalnoj odgovornosti. Posebnu pažnju posvećuje problemu realizacije političke volje u obliku pravne norme. Navodi primjere nekih apsurdnih hrvatskih "rješenja" tog problema. Zaključuje konstatacijom da je do autonomnog djelovanja institucija dug put sve dok njihove zakonske osnove formuliraju oni koji su bespogovorno i protivno načelima struke slušali različite dosadašnje vođe.