Klub Batina
Ideje.hr organiziraju razgovor o novim oblicima radne nesigurnosti, prekarnom radu. Uvodno će govoriti sociologinja Jelena Ostojić (FFZg), a u razgovoru će sudjelovati Sunčica Brnardić, tajnica za radno pravo u Saveza samostalnih sindikata, Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca, Katarina Jaklin i Teo Matković, Institut za društvena istraživanja Zagreb, Hajrudin Hromadžić, Filozofski fakultet u Rijeci, Zdenko Babić, Pravni fakultet Zagreb i drugi. Razgovor će se održati u srijedu, 16. travnja od 10:30 sati u Florijana Andrašeca 18a/I, zgrada Nezavisnog sindikata znanosti
Ideje.hr organiziraju razgovor o novim oblicima radne nesigurnosti, prekarnom radu. Uvodno će govoriti sociologinja Jelena Ostojić (FFZg), a u razgovoru će sudjelovati Sunčica Brnardić, tajnica za radno pravo u Saveza samostalnih sindikata, Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca, Katarina Jaklin i Teo Matković, Institut za društvena istraživanja Zagreb, Hajrudin Hromadžić, Filozofski fakultet u Rijeci, Zdenko Babić, Pravni fakultet Zagreb i drugi. Razgovor će se održati u srijedu, 16. travnja od 10:30 sati u Florijana Andrašeca 18a/I, zgrada Nezavisnog sindikata znanosti
Jedan od najkonvencionalnijih pokazatelja prekarnog rada – privremeni rad – bilježi pad u Hrvatskoj tijekom posljednjih nekoliko godina. Paralelno s tim, smanjuje se i udio posebno problematičnog kratkoročnog privremenog rada (do tri mjeseca), premda u manjoj mjeri u odnosu na ukupnu kategoriju privremenog rada.
Velika zastupljenost prekarnog rada obilježila je drugu polovicu prošlog desetljeća, kada je Hrvatska, prema relevantnim pokazateljima, bila među vodećim zemljama Europske unije po njegovoj raširenosti. Ipak, ti udjeli posljednjih godina značajno opadaju te Hrvatska više ne prednjači u ovim negativnim statistikama. Međutim, drugi oblici unutar ukupne kompozicije prekarnog rada u Hrvatskoj još uvijek su nedovoljno istraženi i slabo obuhvaćeni redovitim statistikama daju cjelovitu sliku ovih promijena.
U tom kontekstu posebno je značajno širenje platformskog rada, koji je dodatno intenzivirao prekarizaciju s obzirom na prisutnost posrednika i visoku razinu nereguliranosti. Takvi uvjeti stvaraju izrazito prekaran radni okoliš, što potvrđuje kvalitativno istraživanje provedena prije recentnih zakonskih izmjena usmjerenih na regulaciju ovog oblika rada. Ostaje otvoreno pitanje koliko će se i kako te izmjene odraziti na postojeću dereguliranost platformskog rada u Hrvatskoj.
Značajan rast broja inozemnih radnika obilježava aktualno desetljeće u hrvatskom tržištu rada.Trend dodatno pridonosi nesigurnim radnim uvjetima radnika u tom položaju te općenitom porastu udjela prekarnog rada. No, prisutnost stranih radnika nije dovoljno kvalitetno obuhvaćena službenim statistikama, osobito u kombinaciji s nedovoljno dokumentiranim prekarnim oblicima rada poput platformskog i sezonskog rada.
Razgovor moderira Jasmina Popović, a moći će se pratiti na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti: https://www.youtube.com/@nszvo/streams
Za one koji se žele uključiti diskusijom ili komentarom dostupan je zoom link:
https://us06web.zoom.us/j/82629188842?pwd=jHyX84uMCBKu0A6CyJGRLyIqLuEuoK.1
Nacrt prezentacije možete pogledati ovdje:
24. listopada 2026.
INTERVJU TEO MATKOVIĆ
Rezultati najnovijih PISA testova potvrdili su trend koji je na snazi već nekoliko ciklusa: Učenici sve slabije čitaju s razumijevanjem i imaju sve slabiju matematičku pismenost. Teo Matković objašnjava kako je do toga moglo doći i nudi utjehu - u Hrvatskoj još nije toliko loše koliko je moglo biti.
22. listopada 2026. / čita se 30 minuta
Uvod u tehno-oligarhe (4)
Židov po ocu, Afroamerikanac po majci, doktorirao u sjedištu Frankfurtske škole, koautor knjige Tehnološka republika i po vlastitim riječima - ljevičar. Ipak se izvršnog direktora Palantira Alexa Karpa nerijetko proglašava tehnofašistom. U četvrtom članku o tehno-oligarsima, Željko Ivanković razmatra što pojam "tehnofašizam" uopće može označavati te pridonosi li suvremena tehnologija fašističkim tendencijama u društvu.
22. listopada 2026. / čita se 14 minuta
Književnost
Kasandra, Medeja i Penelopa u suvremenoj prozi progovaraju vlastitim glasom, ali ne svaka jednakim: misaonim i ukorijenjenim u antiku u Christe Wolf ili cinično duhovitim u Margaret Atwood. Uz njih tu je i Jeanette Winterson, koja mit o Atlasu spaja s autofikcijom. Gordana Crnković traži odgovor na pitanje što se dobiva, a što gubi kad se intervenira u literarni predložak.
