s
f i y S
Razgovor pred sezonu. Novi oblici radne nesigurnosti. Prekarni rad.

12. travnja 2025.

Ideje.hr

Klub Batina

Razgovor pred sezonu. Novi oblici radne nesigurnosti. Prekarni rad.

Ideje.hr organiziraju razgovor o novim oblicima radne nesigurnosti, prekarnom radu. Uvodno će govoriti sociologinja Jelena Ostojić (FFZg), a u razgovoru će sudjelovati Sunčica Brnardić, tajnica za radno pravo u Saveza samostalnih sindikata, Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca, Katarina Jaklin i Teo Matković, Institut za društvena istraživanja Zagreb, Hajrudin Hromadžić, Filozofski fakultet u Rijeci, Zdenko Babić, Pravni fakultet Zagreb i drugi. Razgovor će se održati u srijedu, 16. travnja od 10:30 sati u Florijana Andrašeca 18a/I, zgrada Nezavisnog sindikata znanosti

Razgovor pred sezonu. Novi oblici radne nesigurnosti. Prekarni rad.

Ideje.hr organiziraju razgovor o novim oblicima radne nesigurnosti, prekarnom radu. Uvodno će govoriti sociologinja Jelena Ostojić (FFZg), a u razgovoru će sudjelovati Sunčica Brnardić, tajnica za radno pravo u Saveza samostalnih sindikata, Nataša Novaković iz Hrvatske udruge poslodavaca, Katarina Jaklin i Teo Matković, Institut za društvena istraživanja Zagreb, Hajrudin Hromadžić, Filozofski fakultet u Rijeci, Zdenko Babić, Pravni fakultet Zagreb i drugi. Razgovor će se održati u srijedu, 16. travnja od 10:30 sati u Florijana Andrašeca 18a/I, zgrada Nezavisnog sindikata znanosti

Jedan od najkonvencionalnijih pokazatelja prekarnog rada – privremeni rad – bilježi pad u Hrvatskoj tijekom posljednjih nekoliko godina. Paralelno s tim, smanjuje se i udio posebno problematičnog kratkoročnog privremenog rada (do tri mjeseca), premda u manjoj mjeri u odnosu na ukupnu kategoriju privremenog rada.

Velika zastupljenost prekarnog rada obilježila je drugu polovicu prošlog desetljeća, kada je Hrvatska, prema relevantnim pokazateljima, bila među vodećim zemljama Europske unije po njegovoj raširenosti. Ipak, ti udjeli posljednjih godina značajno opadaju te Hrvatska više ne prednjači u ovim negativnim statistikama. Međutim, drugi oblici unutar ukupne kompozicije prekarnog rada u Hrvatskoj još uvijek su nedovoljno istraženi i slabo obuhvaćeni redovitim statistikama daju cjelovitu sliku ovih promijena.

U tom kontekstu posebno je značajno širenje platformskog rada, koji je dodatno intenzivirao prekarizaciju s obzirom na prisutnost posrednika i visoku razinu nereguliranosti. Takvi uvjeti stvaraju izrazito prekaran radni okoliš, što potvrđuje kvalitativno istraživanje provedena prije recentnih zakonskih izmjena usmjerenih na regulaciju ovog oblika rada. Ostaje otvoreno pitanje koliko će se i kako te izmjene odraziti na postojeću dereguliranost platformskog rada u Hrvatskoj.

Značajan rast broja inozemnih radnika obilježava aktualno desetljeće u hrvatskom tržištu rada.Trend dodatno pridonosi nesigurnim radnim uvjetima radnika u tom položaju te općenitom porastu udjela prekarnog rada. No, prisutnost stranih radnika nije dovoljno kvalitetno obuhvaćena službenim statistikama, osobito u kombinaciji s nedovoljno dokumentiranim prekarnim oblicima rada poput platformskog i sezonskog rada.

Snimio Patrik Macek/Pixsell

Razgovor moderira Jasmina Popović, a moći će se pratiti na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti: https://www.youtube.com/@nszvo/streams

Za one koji se žele uključiti diskusijom ili komentarom dostupan je zoom link:

https://us06web.zoom.us/j/82629188842?pwd=jHyX84uMCBKu0A6CyJGRLyIqLuEuoK.1

Nacrt prezentacije možete pogledati ovdje:

­­

O slici, tragu i spoznaji. I odgovornosti. Posao radiologa.

19. studenoga 2026. / čita se 15 minuta

MEDICINA

O slici, tragu i spoznaji. I odgovornosti. Posao radiologa.

Radiolozi su u središtu pažnje. Danko Vidović objašnjava duboke filozofske korijene svoje visokospecijalizirane struke i kako se u asimetričnom dijalogu s umjetnom inteligencijom, u kojem je odgovornost i dalje na jednoj strani, možda i više od discipline mijenja način nastanka spoznaje: budućnost mijenja prošlost a prošlost budućnost

Anthropicov “wet lab”. Umjetna inteligencija ističe hipotezu, znanstvenici je provjeravaju.

19. studenoga 2026. / čita se 10 minuta

Molekularna biologija i umjetna inteligencija

Anthropicov “wet lab”. Umjetna inteligencija ističe hipotezu, znanstvenici je provjeravaju.

Kompanija je optužena da se koristila rezultatima koje su modelu Claude otkrili drugi istraživači dok su s njim komunicirali o svojim pokusima, a ni rezultati istraživanja u Anthropicovom laboratoriju nisu prošli znanstvenu recenziju. K tome, u ponovljenim postupcima model je znao postupati drukčije. Piše Tamara Čačev

19. studenoga 2026.

Intervju Daciana Pop i Christoph Kümmel

Bez prosvjeda nema demokracije, bez novca akademske slobode

Što mogu studenti i znanstvenici u današnjem svijetu? Tko štiti znanost od političara i može li se akademska sloboda braniti bez novca? U razgovoru s Domagojem Novokmetom sudjeluju predsjednica Europske studentske unije Daciana Pop i Christoph Kümmel iz Njemačke istraživačke zaklade (DFG), najvećeg njemačkog financijera istraživanja.