s
f i y S
Znanost i autorsko pravo

10. prosinca 2024.

Ideje.hr

RASPRAVE

Znanost i autorsko pravo

U četvrtak, 12. prosinca u 10:00, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizira u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, raspravu 'Autorsko pravo: prepreka ili prijatelj otvorene znanosti'.

Znanost i autorsko pravo

U četvrtak, 12. prosinca u 10:00, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizira u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, raspravu 'Autorsko pravo: prepreka ili prijatelj otvorene znanosti'.

Otvorena znanost i otvoreni pristup publikacijama postaju sve važniji znanstvenicima, njihovim ustanovama i financijerima istraživanja i to tako što: povećavaju mogućnost da znanstveni rezultati dobiju veći odjek, budu na dobrobit društvu i budućim inovacijama te da uvećaju ugled čitavih ustanova.

Ipak, jedno od pitanja koje je još neriješeno je pitanje intelektualnog vlasništva odnosno autorskog prava u odnosu na znanstvene publikacije. Kako mu pristupiti, a da bi se ostvario slobodni pristup svim javno financiranim znanstvenim rezultatima (u situaciji u kojoj mnogi autori i dalje puno pravo iskorištavanja predaju velikim međunarodnim nakladničkim korporacijama ili plaćaju skupe autorske naknade za ostvarivanje otvorenog pristupa)? Koja je uloga sindikata? Što mogu poduzeti poslodavci i financijeri znanstvenih istraživanja kako bi potaknuli otvorenu dostupnost, a istovremeno osiguraju pravnu zaštitu znanstvenicima-autorima?

U okviru diskusije u kojoj će sudjelovati stručnjaci za autorsko pravo i otvorenu znanost te uprava znanstvenih ustanova otvorit ćemo ova pitanja, prikazati neka inozemna rješenja i razmotriti kako ih prilagoditi vlastitom znanstvenom i pravnom kontekstu.

U raspravi će sudjelovati:

– izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

– prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu

– dr. sc. Miroslav Rajter, voditelj Ureda za znanost Sveučilišta u Zagrebu

– Iva Melinščak Zlodi, hrvatska koordinatorica na međunarodnom projektu Knowledge Rights 21

Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

16. kolovoza 2026. / čita se 12 minuta

Europska unija

Kraj kohezijske politike kakvu poznajemo. Što Hrvatsku čeka nakon 2028. godine

Nakon 2028. godine kohezijska politika mogla bi prestati biti ono što je bila otkad postoji - sigurna mreža za manje razvijene regije. Sve glasniji prijedlozi povezivanja sredstava s reformskim rezultatima otvaraju pitanje hoće li takav model nagraditi učinkovitost ili samo produbiti razlike između regija koje su već naprijed i onih koje zaostaju. Iza naoko suhoparno birokratske teme, krije se poltička drama i bitka za novu razdiobu europskih sredstava.

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

16. kolovoza 2026. / čita se 14 minuta

Njemačka, između ostalog

Prevelika za Europu, premala za svijet: novo njemačko pitanje.

Zemlja koja je desetljećima bila gospodarski div, ali politički patuljak, danas mora odlučiti želi li konačno postati i jedno i drugo ili prestati biti i jedno od toga. Münchauova knjiga "Kaput" pokazuje zašto je njemačko čudo bilo zarobljeno vlastitim uspjehom i zašto budućnost cijele Europske unije ovisi o tome hoće li Berlin uspjeti pretvoriti ekonomsku snagu u političko vodstvo bez straha od hegemonije.

Metastaziranje političke neodgovornosti

14. kolovoza 2026. / čita se 16 minuta

pojmovna analiza

Metastaziranje političke neodgovornosti

Povodom recentnih događaja Ideje.hr ponovno objavljuju tekst Žarka Puhovskog, izvorno pisan kao podloga za predavanje u okviru Kongresa studenata prava 2019. Puhovski odgovornost razmatra u komunikacijskom, moralnom, pravnom, političkom kontekstu. Zatim raspravlja o odgovornosti i sukobu interesa, te o profesionalnoj odgovornosti. Posebnu pažnju posvećuje problemu realizacije političke volje u obliku pravne norme. Navodi primjere nekih apsurdnih hrvatskih "rješenja" tog problema. Zaključuje konstatacijom da je do autonomnog djelovanja institucija dug put sve dok njihove zakonske osnove formuliraju oni koji su bespogovorno i protivno načelima struke slušali različite dosadašnje vođe.