RASPRAVE
U četvrtak, 12. prosinca u 10:00, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizira u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, raspravu 'Autorsko pravo: prepreka ili prijatelj otvorene znanosti'.
U četvrtak, 12. prosinca u 10:00, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizira u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, raspravu 'Autorsko pravo: prepreka ili prijatelj otvorene znanosti'.
Otvorena znanost i otvoreni pristup publikacijama postaju sve važniji znanstvenicima, njihovim ustanovama i financijerima istraživanja i to tako što: povećavaju mogućnost da znanstveni rezultati dobiju veći odjek, budu na dobrobit društvu i budućim inovacijama te da uvećaju ugled čitavih ustanova.
Ipak, jedno od pitanja koje je još neriješeno je pitanje intelektualnog vlasništva odnosno autorskog prava u odnosu na znanstvene publikacije. Kako mu pristupiti, a da bi se ostvario slobodni pristup svim javno financiranim znanstvenim rezultatima (u situaciji u kojoj mnogi autori i dalje puno pravo iskorištavanja predaju velikim međunarodnim nakladničkim korporacijama ili plaćaju skupe autorske naknade za ostvarivanje otvorenog pristupa)? Koja je uloga sindikata? Što mogu poduzeti poslodavci i financijeri znanstvenih istraživanja kako bi potaknuli otvorenu dostupnost, a istovremeno osiguraju pravnu zaštitu znanstvenicima-autorima?
U okviru diskusije u kojoj će sudjelovati stručnjaci za autorsko pravo i otvorenu znanost te uprava znanstvenih ustanova otvorit ćemo ova pitanja, prikazati neka inozemna rješenja i razmotriti kako ih prilagoditi vlastitom znanstvenom i pravnom kontekstu.
U raspravi će sudjelovati:
– izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
– prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
– dr. sc. Miroslav Rajter, voditelj Ureda za znanost Sveučilišta u Zagrebu
– Iva Melinščak Zlodi, hrvatska koordinatorica na međunarodnom projektu Knowledge Rights 21
8. lipnja 2026. / čita se 19 minuta
NEPAL
U Nepalu se i danas žene optužuju za vještičarenje i kažnjavaju kolektivnim nasiljem koje nerijetko završava smrću, uz pasivnost policije i blagoslov zajednice. Iza surove stvarnosti leži složena mreža tantričke mitologije, kastinskog sustava i straha od žena koji je nekadašnju iscjeliteljicu i šamanku pretvorio u boksi, vješticu koju treba uništiti.
5. lipnja 2026. / čita se 6 minuta
Hrvatska politika
Analizu hrvatske političke scene kroz portret jedinog čovjeka koji već zna tko će biti novi predsjednik HDZ-a donosi Goran Gerovac.
5. lipnja 2026. / čita se 26 minuta
STOGODIŠNJICA IZLETA U RUSIJU (2)
Osvrti suvremenika na Krležin "Izlet" ne svode se na njegov umjetnički doseg, nego se izdvajaju i politička pitanja koja je pokrenuo: odnos komunizma i kapitalizma, te Hrvatske i Srbije. U Srbiji se knjiga koristi i kao povod da se zahtijeva uspostava diplomatskih odnosa Kraljevine SHS i Sovjetskog Saveza. Iako nijedan od kritičara nije komunist, nisu krili simpatije za ideje tad već zabranjene Komunističke partije, piše Božo Kovačević u drugom članku o knjizi koja je bila kudikamo više od putopisa - (svjetsko)povijesna ali i aktualna kulturnopolitička rasprava