s
f i y S
Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija

8. prosinca 2017.

Ideje.hr

RASPRAVA O KARAKTERISTIKAMA KAPITALIZMA U HRVATSKOJ

Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija

Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić

Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija

Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić

Hrvatska je socijalistički sustav napustila početkom devedesetih, prije više od četvrt stoljeća. Otad relativno zaostaje. To više nije upitno. Od jedne od najrazvijenijih zemalja bivšeg socijalizma pala je među najnerazvijenije s perspektivom daljnjeg nazadovanja.

Slučaj Agrokor ponovo je potaknuo raspravu o karakteristikama hrvatskog kapitalizma, koji je tradicionalno opisivan kao ortački odnosno rođački kapitalizam. U svijetu postoji međutim naziv crony kapitalizam čije korištenje omogućava da se hrvatska inačica kapitalizma uspoređuje s drugima u svijetu. Je li to – neoliberalni kapitalizam, državni kapitalizam, mješavina socijalizma i kapitalizma?

Iako tu tvrdnju o zaostajanju Hrvatske najčešće potkrepljuju ekonomski pokazatelji, vrlo je vjerojatno da zaostajanje nije samo ekonomsko, naprotiv. Stvar je zacijelo i u političkom sustavu, kao i u sustavu vrijednosti.

Uvodne teze za diskusiju o povezanosti vrijednosti, kulture, povijesti s političkim i ekonomskim sustavom crony kapitalizma dale su sociologinje Jasminka Lažnjak i Jadranka Švarc koje su nedavno objavile knjigu Inovacijska kultura u crony kapitalizmu,u kojoj ispituju moguću vezu kulture i vrijednosnog sustava s crony kapitalizmom. Osloncem na empirijske rezultate vrlo su skeptične prema toj vezi. Ovdje se može pogledati i njihova prezentacija prezentacija naslovljena Kultura i vrijednosti u ortačkom kapitalizmu.

Teze Ive Bićanića također su dostupne, pod atraktivnim naslovom Boško Buha i Andrija Štampar razlozi (prema Samuelsonu) za raspravu o karakteristikama kapitalizma a o toj temi je uz niz prije objavljenih znanstvenih radova Bićanić pisao i recentno (ovdje i ovdje).

Raspravom je moderirao Željko Ivanković koji je također o crony kapitalizmu pisao u recentno objavljenom broju Croatian Political Science Review (englesko izdanje Političke misli).

Snimku rasprave pogledajte u nastavku:

Lažni vigilantizam. Kako Hrvatska opravdava nasilje

7. kolovoza 2026. / čita se 5 minuta

Društvena klima

Lažni vigilantizam. Kako Hrvatska opravdava nasilje

Od Zagreba, preko Rijeke do Hvara, zemljom hodaju "isprovocirani" napadači koji pravdu pokušavaju dijeliti kada i kako im odgovara. Nikola Baketa upozorava da je problem ovog trenda puno dublji, i uključuje (ne)odgovorne institucije, ali i sve nas.

6. kolovoza 2026.

Intervju Vjeko Bušić

Građani su prijetili blokadom cesta ako se ne objave nalazi otpada u Lici

USKOK je u priopćenju, navodeći interes javnosti, objavio nalaze i mišljenje vještaka zaštite okoliša za lokaciju industrijskog kompleksa Gospić. Podsjećamo na razgovor s Vjekom Bušićem s početka srpnja kako država taji nalaze te da su građani spremni na zatvaranje cesta.

Domovinu volim, baš kao Matija Gubec i njegovi nasljednici iz Gospića. Državu prezirem.

6. kolovoza 2026. / čita se 8 minuta

Otpad u Lici

Domovinu volim, baš kao Matija Gubec i njegovi nasljednici iz Gospića. Državu prezirem.

Od Seljačke bune 1573. do trovanja Like otrovnim otpadom 2026., stoljećima svjedočimo istoj priči, o narodu koji brani domovinu i državi koja mu okreće leđa. Tko to može u svojoj domovini odlagati i dopustiti odlaganje čistog otrova, znajući točno što i kome to čini, pita se Goran Gerovac.