s
f i y S
Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija

8. prosinca 2017.

Ideje.hr

RASPRAVA O KARAKTERISTIKAMA KAPITALIZMA U HRVATSKOJ

Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija

Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić

Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija

Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić

Hrvatska je socijalistički sustav napustila početkom devedesetih, prije više od četvrt stoljeća. Otad relativno zaostaje. To više nije upitno. Od jedne od najrazvijenijih zemalja bivšeg socijalizma pala je među najnerazvijenije s perspektivom daljnjeg nazadovanja.

Slučaj Agrokor ponovo je potaknuo raspravu o karakteristikama hrvatskog kapitalizma, koji je tradicionalno opisivan kao ortački odnosno rođački kapitalizam. U svijetu postoji međutim naziv crony kapitalizam čije korištenje omogućava da se hrvatska inačica kapitalizma uspoređuje s drugima u svijetu. Je li to – neoliberalni kapitalizam, državni kapitalizam, mješavina socijalizma i kapitalizma?

Iako tu tvrdnju o zaostajanju Hrvatske najčešće potkrepljuju ekonomski pokazatelji, vrlo je vjerojatno da zaostajanje nije samo ekonomsko, naprotiv. Stvar je zacijelo i u političkom sustavu, kao i u sustavu vrijednosti.

Uvodne teze za diskusiju o povezanosti vrijednosti, kulture, povijesti s političkim i ekonomskim sustavom crony kapitalizma dale su sociologinje Jasminka Lažnjak i Jadranka Švarc koje su nedavno objavile knjigu Inovacijska kultura u crony kapitalizmu,u kojoj ispituju moguću vezu kulture i vrijednosnog sustava s crony kapitalizmom. Osloncem na empirijske rezultate vrlo su skeptične prema toj vezi. Ovdje se može pogledati i njihova prezentacija prezentacija naslovljena Kultura i vrijednosti u ortačkom kapitalizmu.

Teze Ive Bićanića također su dostupne, pod atraktivnim naslovom Boško Buha i Andrija Štampar razlozi (prema Samuelsonu) za raspravu o karakteristikama kapitalizma a o toj temi je uz niz prije objavljenih znanstvenih radova Bićanić pisao i recentno (ovdje i ovdje).

Raspravom je moderirao Željko Ivanković koji je također o crony kapitalizmu pisao u recentno objavljenom broju Croatian Political Science Review (englesko izdanje Političke misli).

Snimku rasprave pogledajte u nastavku:

25. lipnja 2026.

Hrvatska politika

Potraga za ustavnim sucima. Od surogat roditeljstva do ustaškog pozdrava

Hrvatska treba troje novih ustavnih sudaca. Proces je već kontaminiran, premijer Plenković inzistirao je na "vezanoj trgovini" između izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, oporba poručuje da više nije spremna na pregovore. Pogledajte pregled dvodnevnog saborskog saslušanja kandidata i njihove stavove o najvažnijim temama, ali i o dosadašnjim presudama koje smatraju spornima.

Kraj humanizma i novo srednjovjekovlje: Konzervativni antimodernizam Nikolaja Berdjajeva

24. lipnja 2026. / čita se 30 minuta

Književnost

Kraj humanizma i novo srednjovjekovlje: Konzervativni antimodernizam Nikolaja Berdjajeva

Nikolaj Berdjajev bio je filozof koji je moderni Zapad, od humanizma do boljševizma, dijagnosticirao kao jedinstven dijabolični projekt. Esej Sebastiana Kukavice predstavlja njegova tri ključna spisa koji demonstriraju da Berdjajevljeva misao pripada tradiciji konzervativnog antimodernizma, a ne samo „ruskoj religioznoj misli".

Slučaj franak: Što je to ‘puna’ naknada štete? Dva shvaćanja pravde

23. lipnja 2026. / čita se 15 minuta

Politika i društvo

Slučaj franak: Što je to ‘puna’ naknada štete? Dva shvaćanja pravde

U presudi Vrhovnog suda od 27. svibnja 2026. godine i u izdvojenim mišljenjima iznose se dva koncepta tzv. punog obeštećenja dužnika u francima, koja se provlače kroz sudbene procese i dokumente već od tužbe potrošača (u kojoj je iznesen jedan koncept) i presude suca Dobronića (koji se priklonio drugom shvaćanju). U tome se razlikuju zakonodavac i (dio?) sudbene vlasti i financijskih vještaka. Željko Ivanković povezuje ih s dva shvaćanja pravde