s
f i y S
Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija

8. prosinca 2017.

Ideje.hr

RASPRAVA O KARAKTERISTIKAMA KAPITALIZMA U HRVATSKOJ

Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija

Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić

Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija

Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić

Hrvatska je socijalistički sustav napustila početkom devedesetih, prije više od četvrt stoljeća. Otad relativno zaostaje. To više nije upitno. Od jedne od najrazvijenijih zemalja bivšeg socijalizma pala je među najnerazvijenije s perspektivom daljnjeg nazadovanja.

Slučaj Agrokor ponovo je potaknuo raspravu o karakteristikama hrvatskog kapitalizma, koji je tradicionalno opisivan kao ortački odnosno rođački kapitalizam. U svijetu postoji međutim naziv crony kapitalizam čije korištenje omogućava da se hrvatska inačica kapitalizma uspoređuje s drugima u svijetu. Je li to – neoliberalni kapitalizam, državni kapitalizam, mješavina socijalizma i kapitalizma?

Iako tu tvrdnju o zaostajanju Hrvatske najčešće potkrepljuju ekonomski pokazatelji, vrlo je vjerojatno da zaostajanje nije samo ekonomsko, naprotiv. Stvar je zacijelo i u političkom sustavu, kao i u sustavu vrijednosti.

Uvodne teze za diskusiju o povezanosti vrijednosti, kulture, povijesti s političkim i ekonomskim sustavom crony kapitalizma dale su sociologinje Jasminka Lažnjak i Jadranka Švarc koje su nedavno objavile knjigu Inovacijska kultura u crony kapitalizmu,u kojoj ispituju moguću vezu kulture i vrijednosnog sustava s crony kapitalizmom. Osloncem na empirijske rezultate vrlo su skeptične prema toj vezi. Ovdje se može pogledati i njihova prezentacija prezentacija naslovljena Kultura i vrijednosti u ortačkom kapitalizmu.

Teze Ive Bićanića također su dostupne, pod atraktivnim naslovom Boško Buha i Andrija Štampar razlozi (prema Samuelsonu) za raspravu o karakteristikama kapitalizma a o toj temi je uz niz prije objavljenih znanstvenih radova Bićanić pisao i recentno (ovdje i ovdje).

Raspravom je moderirao Željko Ivanković koji je također o crony kapitalizmu pisao u recentno objavljenom broju Croatian Political Science Review (englesko izdanje Političke misli).

Snimku rasprave pogledajte u nastavku:

Kemijsko oružje od Prvog svjetskog rata do Ukrajine

6. studenoga 2026.

Predavanje

Kemijsko oružje od Prvog svjetskog rata do Ukrajine

U organizaciji Hrvatskog pagvaškog društva - Pugwash Hrvatska i Veleposlanstva Kraljevine Belgije gospodin Jean Pascal Zanders, belgijski stručnjak za biološko i kemijsko oružje te član Međunarodnog vijeća Pugwash Conferences on Science and World Affairs održat će predavanje o evoluciji kemijskog oružja u utorak, 10. studenoga 2026. godine, u 10 sati u prostorijama Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Florijana Andrašeca 18a, dvorana Andromeda, Zagreb, a uz potporu portala Ideje.hr. Radni jezik skupa je engleski.

4. studenoga 2026.

INTERVJU ZORAN KURELIĆ

Kurelić: Američka demokracija je za sada spašena, ali bojim se napada na Iran

Profesor Zoran Kurelić u razgovoru s Domagojem Novokmetom analizira što američki međuizbori znače za Donalda Trumpa, za Sjedinjene Države i za ostatak svijeta.

Od Praga do Nördlingena: rat bez jasnog kraja troši svoje velike zapovjednike. Gustav Adolf protiv Albrechta Wallensteina.

4. studenoga 2026. / čita se 21 minutu

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Od Praga do Nördlingena: rat bez jasnog kraja troši svoje velike zapovjednike. Gustav Adolf protiv Albrechta Wallensteina.

Tridesetogodišnji rat ima glupo ime, previše strana i nijednu jasnu kapitulaciju, ali ima likove dostojne opere, a najveći duel odigrao se kod Lützena 1632. između Gustava Adolfa i Albrechta Wallensteina. Tko je tamo zapravo pobijedio i je li švedski kralj doista bio genij kakvim ga prikazuje protestantska propaganda, pitanja su na koja odgovara Oleg Maštruko.