RASPRAVA O KARAKTERISTIKAMA KAPITALIZMA U HRVATSKOJ
Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija
Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić
Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić
Hrvatska je socijalistički sustav napustila početkom devedesetih, prije više od četvrt stoljeća. Otad relativno zaostaje. To više nije upitno. Od jedne od najrazvijenijih zemalja bivšeg socijalizma pala je među najnerazvijenije s perspektivom daljnjeg nazadovanja.
Slučaj Agrokor ponovo je potaknuo raspravu o karakteristikama hrvatskog kapitalizma, koji je tradicionalno opisivan kao ortački odnosno rođački kapitalizam. U svijetu postoji međutim naziv crony kapitalizam čije korištenje omogućava da se hrvatska inačica kapitalizma uspoređuje s drugima u svijetu. Je li to – neoliberalni kapitalizam, državni kapitalizam, mješavina socijalizma i kapitalizma?
Iako tu tvrdnju o zaostajanju Hrvatske najčešće potkrepljuju ekonomski pokazatelji, vrlo je vjerojatno da zaostajanje nije samo ekonomsko, naprotiv. Stvar je zacijelo i u političkom sustavu, kao i u sustavu vrijednosti.
Uvodne teze za diskusiju o povezanosti vrijednosti, kulture, povijesti s političkim i ekonomskim sustavom crony kapitalizma dale su sociologinje Jasminka Lažnjak i Jadranka Švarc koje su nedavno objavile knjigu Inovacijska kultura u crony kapitalizmu,u kojoj ispituju moguću vezu kulture i vrijednosnog sustava s crony kapitalizmom. Osloncem na empirijske rezultate vrlo su skeptične prema toj vezi. Ovdje se može pogledati i njihova prezentacija prezentacija naslovljena Kultura i vrijednosti u ortačkom kapitalizmu.
Raspravom je moderirao Željko Ivanković koji je također o crony kapitalizmu pisao u recentno objavljenom broju Croatian Political Science Review (englesko izdanje Političke misli).
Prema Svenu Beckertu, kapitalizam se nije rodio u engleskim tvornicama, nego na karipskim plantažama i u vezama između udaljenih otoka. Novi svijet je taj koji je Europi pokazao budućnost. Marko Grdešić prati tu tezu kroz tisuću stranica Beckertove "Globalne povijestii kapitalizma" i smatra da je knjiga najjača kad opisuje neslobodni rad, a najslabija kad treba reći što kapitalizam uopće jest.
Pred Slovenijom je superreferendumska nedjelja. Pola godine nakon posljednjih parlamentarnih izbora, na kojima je „zemlja na sunčanoj strani Alpa“ dobila najdesniju vladu u svojoj povijesti, njezini će građani ponovno izaći na birališta. Ovoga puta čak na četiri referenduma. Vodič donosi Primož Cirman.
Forum za vanjsku politiku, u partnerstvu s portalom Ideje.hr, poziva vas na panel-raspravu „Izazovi za diplomaciju 21. stoljeća”, koja će se održati u srijedu, 14. listopada 2026. u 11 sati u dvorani Orion (NSZVO, 1. kat). Dejan Jović, Vesna Pusić, Božo Kovačević i Damir Grubiša raspravljat će o tome što diplomacija danas može i gdje su joj granice.
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali pravilno funkcioniranje web-stranice, značajke društvenih mreža te analizirali promet i performanse.
Funkcionalni kolačići
Uvijek aktivni
Ovi kolačići su nužni za funkcioniranje web stranice i ne mogu se isključiti u našim sustavima. Možete postaviti svoj preglednik da blokira ove kolačiće ili da vas o njima obavijesti, ali neki dijelovi web stranice tada možda neće raditi.
Preferences
The technical storage or access is necessary for the legitimate purpose of storing preferences that are not requested by the subscriber or user.
Statistički kolačići
The technical storage or access that is used exclusively for statistical purposes.Ovi kolačići omogućuju nam analizu posjeta i izvora prometa kako bismo mogli mjeriti i poboljšati učinkovitost naše web stranice. Pomažu nam saznati koje su stranice najpopularnije, a koje najmanje, te kako se posjetitelji kreću po web stranici.
Marketinški kolačići
Tehnička pohrana ili pristup potrebni su za izradu korisničkih profila za slanje oglasa ili za praćenje korisnika na web stranici ili na nekoliko web stranica u slične marketinške svrhe.
