Hrvatska sveučilišta na svjetskim listama: Ili ih nema, ili su iza 500. mjesta, ponekad i oko 1000. Zašto?

Objava da je Splitsko sveučilište na jednoj listi preteklo Zagrebačko ponovo je privukla pažnju na rangiranje sveučilišta. Neke rang-liste stavljaju naglasak na znanstvenu djelatnost, neke na ocjene poslodavaca i zapošljavanje bivših studenata u korporacijama. Druge pažnju posvećuju citatima u časopisima. Nijedna ne uzima u obzir mišljenja studenata, socijalnu dimenziju sveučilišta ili pitanje školarina

• Na slici: Splitsko sveučilište

Liste najboljih sveučilišta u zadnjih su petnaestak godina izrasle u važne i često nezaobilazne referentne točke u raspravama o kvaliteti i ugledu pojedinih institucija. U radu ove veličine nije ni moguće ni realno  očekivati da se pojasne sve značajke, prednosti i problemi ovih lista. Međutim, moguće je proći kroz glavne kriterije i mehanizme koji se koriste u listama, vidjeti gdje se (ne)nalaze sveučilišta iz Hrvatske te dati kratki kritički osvrt.

Prikazat ću osam svjetskih lista – Academic Ranking of World Universities (ARWU), QS World University Rankings (QS), THE World University Rankings, Center for World University Rankings (CWUR), University Ranking by Academic Performance (URAP), Leiden Ranking, Performance Ranking of Scientific Papers for World Universities (NTU Ranking) i Ranking Web of World Universities (Webometrics)  Kratki opisi tih rangiranja dani su u bilješkama na kraju članka.

Vjerojatno najpoznatija, Šangajska lista[i] snažno se oslanja na nagrade koje dobivaju iznimni pojedinci. Na toj listi od 2003. godine poredak prvih deset sveučilišta praktički je nepromijenjen. S druge strane kod QS[ii] liste važan je ugled sveučilišta kod poslodavaca i stručnjaka iz akademije. Karakteristika je liste The World University Ranking[iii] (koja je u Hrvatskoj privukla pažnju nedavno kad je Splitsko sveučilište rangirala iznad Zagrebačkog) da ima kriterij „industrijski prihod“. Specifičnost CWUR[iv] liste je kriterij zaposlenja alumnija u vodećim svjetskim kompanijama i to kao četvrtina konačne ocjene.

Iduće tri liste su svojim karakterom usmjerene isključivo na publikacije. To su URAP lista[v], CWTS Leiden Ranking[vi] i NTU Ranking[vii]. Kod njih je specifično što na različite načine obuhvaćaju isključivo znanstvenu produktivnost pojedinih institucija te što ne uzimaju u obzir druge aspekte kao što je slučaj kod prethodnih lista (npr. reputacijsko istraživanje). Tako npr. Leiden Ranking stavlja naglasak na točnu određenu vrstu radova i na suradnju s drugim institucijama te geografski aspekt, a NTU Ranking kod pojedinih indikatora uzima vremenski period od čak 11 godina.

Konačno, Webometrics lista je svojom idejom izdvojena od prethodnih. Ona je usmjerena na publikacije na Internetu te se njome naglašava otvoreni pristup informacijama i drugim materijalima. Rangiranje na ovoj listi govori o utjecaju pojedinog sveučilišta na Webu, a njome je obuhvaćen najveći broj sveučilišta te se objavljuje od 2004. godine. U obzir se uzima veličina institucionalnog Web-a (20 posto), istraživačka produktivnost kroz broj dostupnih materijala (15 posto) i Google Scholar (15 posto) te utjecaj kroz vidljivost Internet poveznica (50 posto).

Plasman sveučilišta iz Hrvatske na svjetskim listama

Od naših sveučilišta najčešće se na listama javlja Sveučilište u Zagrebu (UNIZG), a od ostalih je na manje obuhvatne liste, po pitanju broja institucija, ušlo jedino Sveučilište u Splitu (UNIST). Tako se na prvoj, Šangajskoj, ARWU listi, UNIZG nalazilo 2011., 2012., 2013. i 2016. godine i to u rangu 401-500. S obzirom na to da ova lista prikazuje rangove nije moguće utvrditi na kojem se točno mjestu UNIZG nalazilo, ali vidljivo je da stabilnost boravka na listi nije stalna.

Nadalje, na QS listi od 2010. do danas UNIZG se pojavljuje od 2015. godine. Tada je bilo u rangu 601-650, zatim 2017. u rangu 651-700 te na listi za 2018. godinu ponovno u rangu 601-650. Ovdje treba istaknuti da na QS listi od šest kriterija UNIZG ostvaruje bodove samo na omjeru studenata i akademskog osoblja u sve tri navedene godine.

Prednost koju je UNIST ostvarilo ispred UNIZG na listi za 2018. godinu je temeljena na kriteriju ‘citiranost’. Naime, taj kriterij donosi čak 30% ukupne ocjene, a UNIST je na njemu ostvarilo trostruko bolji rezultat od UNIZG.

Na THE World University Rankings sveučilišta iz Hrvatske ulaze tek 2017. godine. Te se godine UNIZG našlo u rangu iznad 800. mjesta, a za 2018. godinu je u rangu 801-1000. U 2018. godini je i UNIST ušlo na listu i to u rang 501-600. Kad se pogledaju kriteriji vidljivo je da je UNIZG ostvarilo lošiji rezultat u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu u kriterijima ‘istraživanje’ i ‘industrijski prihod’. S druge strane, prednost koju je UNIST ostvarilo ispred UNIZG na listi za 2018. godinu je temeljena na kriteriju ‘citiranost’. Naime, taj kriterij donosi čak 30 posto ukupne ocjene, a UNIST je na njemu ostvarilo trostruko bolji rezultat od UNIZG. Nešto bolji rezultat je UNIST ostvarilo i na kriteriju ‘međunarodna perspektiva’.

Na CWUR listi UNIZG se nije našlo u prve dvije godine njezinog objavljivanja. Tako se prvi put javlja 2014. godine na 564. mjestu, zatim 2015. na 551. mjestu, 2016. na 536. mjestu. Na stranicama nisu objavljeni rezultati po pojedinom kriteriju, nego rang koji je sveučilište ostvarilo za pojedini kriterij. Tako je vidljivo da UNIZG u ove tri godine napreduje u kriterijima ‘objavljivanje’, ‘citiranost’, ‘širi utjecaj’ i ‘patenti’. Poboljšanjem u tim kriterijima je UNIZG uspjelo u ukupnom napredovati za 28 mjesta u tri godine. Treba istaknuti da je u kriterijima koji nose veći dio ocjene nazadovalo u ovom istom periodu te je to usporilo rast u ukupnom poretku.

Tablica 1. URAP lista – sveučilišta iz Republike Hrvatske

	2010./2011.	2011./2012.	2012./2013.	2013./2014.	2014./2015.	2015./2016.	2016./2017
UNIZG	341	330	321	356	402	416	438
UNIST	1208	978	864	838	678	744	1016
UNIRI	1321	1229	1197	1143	1137	1206	1265
UNIOS	1979	1995	1936	1992	1567	1617	1735

S obzirom na to da URAP lista obuhvaća veći broj sveučilišta, tako je i veći broj sveučilišta iz Hrvatske na toj listi. U Tablici 1 vidljivo je da naša sveučilišta osciliraju na ovoj listi. Tako su UNIST, UNIRI i UNIOS svoje najbolje rezultate ostvarili u akademskoj godini 2014./2015. Međutim, iznimno su nazadovali u posljednje dvije akademske godine, a to je posebno vidljivo kod UNIST koje je palo za više od 300 mjesta. Kod UNIZG treba primijetiti da se pad na listi počeo događati od akademske godine 2013./2014. te je do danas nazadovalo za 117 mjesta.

UNIZG je palo za 35 mjesta na listi, ali je u svim indikatorima ostvarilo bolji rezultat. Tako da napredak samog sveučilišta ne mora nužno rezultirati boljim rangom na listi ako druga sveučilišta ostvare još veći napredak

Rang na ovoj listi je poprilično osjetljiv na najmanje pomake u ostvarenju na pojedinim indikatorima pa tako i samo malo slabiji rezultati nose nekoliko desetaka mjesta. Tu je posebno zanimljivo pogledati rezultate UNIZG za 2012./2013. te 2013./2014. Naime, UNIZG je palo za 35 mjesta na listi, ali je u svim indikatorima ostvarilo bolji rezultat u 2013./2014. Tako da napredak samog sveučilišta ne mora nužno rezultirati boljim rangom na listi ako druga sveučilišta ostvare još veći napredak u međuvremenu.

Na Leiden Ranking listi se prve godine (2011./2012.) na 491. mjestu smjestilo UNIZG, a od tad je prošlo put od 733. mjesta u 2014. godini do 358. mjesta u 2017. godini. Na NTU Ranking se UNIZG javlja samo 2007. godine na 483. mjestu i 2012. godine na 454. mjestu, a u tom periodu je napredovalo po svim kriterijima.

Konačno, s obzirom na to da Webometrics obuhvaća oko 20 000 institucija i mnoga naša sveučilišta, veleučilišta i visoke škole se nalaze na toj listi. Za 2017. godinu UNIZG se nalazi na 563. mjestu, UNIST na 1098., UNIRI na 1600., UNIOS na 2112., a ostali su iza 3000. mjesta. Za ostale godine podaci nisu dostupni na web stranicama, a i lista je tijekom vremena mijenjala kriterije te je istaknuto kako treba biti oprezan s usporedbom rezultata.

Kritike

Koliko god su svjetske rang liste dobile na važnosti u posljednjih petnaestak godina, isto toliko su česte i kritike. Tako se nekima (ARWU i THE World University Rankings) zamjera preveliko stavljanje naglaska na prirodne znanosti u odnosu na društvene, istraživanje u odnosu na nastavu te favoriziranje engleskog govornog područja (Saisana, d’Hombres i Saltelli, 2010) ili presnažno oslanjanje na subjektivne procjene reputacije u slučaju QS liste (Dorbota et al., 2016).

Posebno snažne kritike, u kojima se ističe neoliberalni karakter lista, dolaze na račun socijalne isključivosti  (Amsler i Bolsmann, 2012) . Kod nas je o tome problemu posebno govorila kolegica Karin Doolan sa Sveučilišta u Zadru. Na tragu toga, kad se pogledaju sve ove liste vidljivo je zanemarivanje pitanja nastave, niti jedna od lista ne uzima u obzir mišljenja studenata, ne posvećuje se pozornost socijalnoj dimenziji sveučilišta ili pitanju školarina. Također, u potpunosti je zanemaren odnos sveučilišta i lokalne zajednice tj. civilna misija sveučilišta kojom se kod nas bavi kolegica Bojana Ćulum sa Sveučilišta u Rijeci.

Unatoč tome, u Hrvatskoj čelnici sveučilišta, često bez jasnog viđenja razvoja institucije, vlastitih potencijala i jakih strana, pred sebe stavljaju imperativ ulaska na pojedine rang liste. Tako se ističu one liste na kojima se stoji dobro, a mediji često nekritički pristupaju tim rezultatima kao ultimativnim pokazateljima kvalitete. Zanemaruje se ispitivanje potreba vlastite zajednice i budućih studenata te se nastoji koristiti poziciju na listama kao argument u pritisku na nacionalne politike i traženju financija.

Svakako bi introspekcija, suočavanje s vlastitim nedostacima, stavljanje naglaska na socijalnu dimenziju i rad na jakim stranama bio produktivniji put za naše institucije.

U tom pogledu bih završio s citatom autora Taylora i Braddocka:

“Ranking systems should not dictate university policy, either at a national or institutional level, but should be used as a source of information for guiding policies that are decided according to the needs of the university’s own community, traditions, market niche, national role and so on.” (Taylor i Braddock, 2007: 259)

• Nikola Baketa, sa Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, doktorirao je na temi promjene politika na sveučilištima na Fakultetu političkih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu

Literatura:

Amsler, S. S., & Bolsmann, C. (2012). University ranking as social exclusion. British journal of sociology of education, 33(2), 283-301.

Dobrota, M. et al. (2016). A new approach to the QS university ranking using the composite I‐distance indicator: Uncertainty and sensitivity analyses. Journal of the Association for Information Science and Technology, 67(1), 200-211.

Saisana, M., d’Hombres, B., & Saltelli, A. (2011). Rickety numbers: Volatility of university rankings and policy implications. Research policy, 40(1), 165-177.

Taylor, P., & Braddock, R. (2007). International university ranking systems and the idea of university excellence. Journal of Higher Education Policy and Management, 29(3), 245-260.

[i] Vjerojatno najpoznatija svjetska lista je ARWU tj. Šangajska lista. Ova lista je prvi put objavljena 2003. godine. Rangiranje u obzir uzima iduće kriterije i indikatore unutar njih – a) kvaliteta obrazovanja (alumniji dobitnici Nobelovih nagrada i Fieldsove medalje), b) kvaliteta osoblja (zaposlenici koji su dobitnici Nobelove nagrade ili Fieldsove medalje i iznimno citirani istraživači u 21 području), c) istraživačka produktivnost (izdavanje u časopisima Nature i Science, citirani radovi prema bazama Science Citation Index-Expanded i Social Science Citation Index) te d) ukupni akademski učinak institucije (ponderiraju se rezultati za prethodne kriterije) po zaposleniku. Prvi i posljednji kriterij nose 10%, a ostala po 20% ponderiranog doprinosa konačnom rezultatu. Naravno, svaki od indikatora unutar kriterija je dodatno razrađen i vremenski ograničen. Tako se npr. alumnijima smatraju oni koji su završili preddiplomski, diplomski ili doktorski studij na pojedinom sveučilištu, a postotak koji donose ovisi o tome kad su završili studij (između 1911 i 1920 nosi 10%, 1921 i 1930 nosi 20% i tako dalje).

Za ovu listu se može reći da je iznimno konzervativna iz razloga što se iznimno oslanja na nagrade koje su rijetke i ostvaruju ih pojedinci. Tako se cijeli kriterij ‘kvaliteta obrazovanja’ oslanja na nagrade, polovično kriterij ‘kvaliteta osoblja’ te djelomično ‘ukupni akademski učinak institucije’. To je vidljivo i u rangiranjima od 2003. do danas. Naime, među prvih 10 sveučilišta uvijek se nalaze ista, samo je 2003. godine Yale University bilo među prvih 10, a od tada ga je zamijenilo University of Chicago.

[ii] QS svoju listu samostalno objavljuje od 2010. godine, dok su u periodu od 2004. do 2009. godine izdavali u suradnji s Times Higher Education (iduća lista na popisu). QS je zadržao metodologiju koja je korištena u prethodnom periodu suradnje. Ova lista je temeljna na šest kriterija, a i na ovoj listi ona nose različitu ‘težinu’ – a) akademski ugled (40%), b) ugled kod poslodavaca (10%), c) omjer fakultetskog osoblja i studenata (20%), d) omjer citata i akademskog osoblja (20%), e) udio međunarodnog fakultetskog osoblja (5%) i f) udio međunarodnih studenata (5%). Kriteriji ‘akademski ugled’ i ‘ugled kod zaposlenika’ se temelje na procjenama pojedinaca. Tako se u prvom slučaju ono dobiva ispitivanjem 70 000 stručnjaka u području visokog obrazovanja, a u drugom 30 000 poslodavaca. Kod kriterija ‘omjer citata i akademskog osoblja’ uzima se broj citata na temelju Scopus baze podataka u petogodišnjem periodu koji prethodi godini za koju se objavljuje lista (npr. za 2017. godinu uzima se period 2011-2016).

Kod ove liste nema kriterija vezanih uz nagrađivanje akademskog osoblja koji se na ARWU listi pokazuju kao konzervativni aspekt, a naglasak vezan uz citiranost se stavlja u omjer s akademskim osobljem. Ono što je karakteristično za ovu listu je stavljanje velikog dijela utjecaja ugled kod dvaju skupina (stručnjaka iz akademije i poslodavaca) te manjim djelom na internacionalizaciju institucije.

[iii] THE World University Rankings je do 2009. godine izdavalo svoju listu u suradnju s QS, a od 2010. godine izdaju svoju samostalnu listu. Ova lista temelji se na pet kriterija– a) nastava (30%), b) istraživanje (30%), c) citiranost (30%), d) međunarodna perspektiva (7,5%), e) industrijski prihod (2,5%). Unutar svakog od ovih kriterija postoje indikatori koji nose različite postotke unutar ukupnog postotka tog kriterija. Tako se unutar kriterija ‘nastava’ nalaze – istraživanje reputacije (15%), omjer osoblja i studenata (4,5%), omjer doktorskih i preddiplomskih studenata (2,25%), omjer dodijeljenih doktorata i akademskog osoblja (6%) i institucionalni prihod (2,25%). Unutar kriterija ‘istraživanja’ su indikatori – reputacijsko istraživanje (18%), istraživački prihod (6%) i istraživačka produktivnost (6%). Kriterij ‘međunarodna perspektiva’ uključuje – omjer međunarodnih i domaćih studenata (2,5%), omjer međunarodnog i domaćeg osoblja (2,5%) i međunarodna suradnja (2,5%). Kriteriji ‘citiranost’ i ‘industrijski prihod’ su jedinstveni i nemaju razložene indikatore unutar sebe. Citiranost se temelji na  Scopus bazi u petogodišnjem periodu i podaci normalizirani za pojedina područja kako ona s većim brojem radova i citata u radovima ne bila u povlaštenoj poziciji. Dodatno pojašnjenje pojedinih indikatora (npr. što podrazumijeva istraživanje reputacije ili istraživački prihod) se mogu naći na stranici u opisu metodologije.

Kod ove liste je primjetna prethodna suradnja s QS-om u pogledu reputacijskih istraživanja koja zauzimaju trećinu konačnog rezultata te uzimanja u obzir internacionalizacije institucija visokog obrazovanja. Ono što je razlikuje je drugačiji naglasak na citiranost, ali posebno se ističe uvođenje različitih vrsta prihoda (institucionalni, istraživački i industrijski) institucija iako u manjem obimu (ukupno 11%)

[iv] CWUR objavljuje svoje liste od 2012. godine i temelji se na osam kriterija s pripadajućim indikatorima – a) kvaliteta obrazovanja koja uključuje indikator broj alumnija koji su osvajali velike međunarodne nagrade, priznanja i medalje relativno prema veličini sveučilišta (25%), b) zaposlenje alumnija prema broju alumnija koji drže izvršne pozicije u vodećih 2000 svjetskih kompanija prema Forbesovoj listi u relativnom omjeru prema veličini sveučilišta (25%), c) kvaliteta akademskog osoblja koja uključuje broj osoba koja su osvojile važne međunarodne, nagrade, priznanja i medalje (25%), d) objavljivanje koje uključuje broj istraživačkih radova u cijenjenim časopisima (5%), e) utjecaj koji uključuje broj istraživačkih radova u iznimno utjecajnim časopisima (5%), f) citiranost prema broju visoko citiranih istraživačkih radova (5%), g) širi utjecaj prema sveučilišnom h-indeksu (5%), h) patenti prema broju međunarodno registriranih patenata (5%). Za dodatno pojašnjenje izračuna pojedinih indikatora detaljnije pogledati stranicu s opisom metodologije.

CWUR lista je velikim dijelom na tragu ARWU liste kroz stavljanje naglaska na nagrade, priznanja i medalje alumnija i trenutnog akademskog osoblja (zajedno 50%), ali s bitno širim krugom nagrada, priznanja i medalja koje se uzimaju u obzir. Specifičnost ove liste je kriterij zaposlenja alumnija u vodećim svjetskim kompanijama i to kao četvrtina konačne ocjene tj. 5% iznad svih kriterija vezanih uz citiranost zajedno. Tako je dan veliki naglasak na karijerni put alumnija u specifičnom okruženju. To posebno dolazi do izražaja ako se uzme u obzir da je za 2017. godinu 2000 vodećih svjetskih kompanije bilo raspoređeno u 61 državi, ali njih 1057 u samo tri (SAD, Kina i Japan).

[v] URAP lista se objavljuje od 2010. godine i obuhvaća 2000 svjetskih sveučilišta. Jedan od ciljeva je bio i povećati obuhvat u odnosu na prethodne liste koje su uglavnom fokusirane na top 500 sveučilišta. Ovom listom su obuhvaćeni idući kriteriji s pripadajućim indikatorima – a) trenutna znanstvena produktivnost kroz članke objavljene u prethodnoj godini, a koji se nalaze u Web of Science i na listi InCites (21%), b) istraživački utjecaj kroz ukupni broj citata u prethodnom vremenskom razdoblju[v], a nalaze se u Web of Science (21%), c) znanstvena produktivnost kroz ukupan broj različitih vrsta radova tijekom prethodnog razdoblja (10 %), d) istraživačka kvaliteta se mjeri dvama indikatorima – ukupnim utjecajem članaka (18%) i ukupnim utjecajem citata (15%) tako da se računa udio institucije i uspoređuje sa svjetskim prosjekom u 41 području (detaljne formule izračuna) i e) međunarodna prihvaćenost kroz broj publikacija u suradnji sa stranim sveučilištima (15%).

[vi] Leiden Ranking je izdao prvu listu za 2011./2012. akademsku godinu, a nakon toga izdaje na razini kalendarske godine. Treba istaknuti da ova lista ne uzima u obzir knjige, radove na konferencijama (publications in conference proceedings) i radove koji nisu indeksirani u indeksima Web of Science koje ova lista uzima u obzir (Science Citation Index Expanded, Social Sciences Citation Index i Arts & Humanities Citation Index). Lista se oslanja na dva kriterija – a) utjecaj institucije, koji je temeljen na nekoliko indikatora vezanih uz citate i b) suradnju institucije koja je temeljena na nekoliko indikatora vezanih uz suradnju po pitanju publikacija s drugim institucijama. Kod prve kategorije u obzir se uzima broj i udio publikacija institucije koje ulaze u top 1%, 10% i 50% najcitiranijih u usporedbi s drugim publikacijama u istom području znanosti i istoj godini. Osim ta tri indikatora, unutar prvog kriterija su još i ukupan i prosječan broj citata sveučilišta te ukupan i prosječan broj citata, ali normaliziran za područje i godinu publikacije. Kod kriterija ‘suradnja institucije’ u obzir se uzimaju broj i udio publikacija – u suautorstvu s jednom ili više drugih institucija; u suautorstvu institucija iz dvije ili više država; u suautorstvu s dvije ili više industrijskih organizacija; ukoliko je suradnja ostvarena unutar 100 km geografske udaljenost; ukoliko je suradnja ostvarena izvan 5000 km geografske udaljenosti.

[vii] NTU Ranking izlazi od 2007. godine te je ova lista usmjerena prvenstveno na istraživačku dimenziju sveučilišta. Obuhvaća tri kriterija – a) istraživačku produktivnost s dva indikatora, a to su broj članaka u posljednjih 11 godina (10%) i broj članaka u tekućoj godini (15%), b) istraživački utjecaj s tri indikatora, a to su broj citata u posljednjih 11 godina (15%), broj citata u posljednje dvije godine (10%) i prosječan broj citata u posljednjih 11 godina (10%), c) istraživačka izvrsnost s tri indikatora, a to su h-index za posljednje dvije godine (10%), broj iznimno citiranih radova u posljednjih 11 godina (15%) i broj članaka u tekućoj godini u časopisima s visokim čimbenikom utjecaja (15%).