Rasprave
Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku
Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku
Profesor Zielonka prije svega je ustvrdio da je nacionalna suverenost ugrađena u temelje Unije, da je u neku ruku ‘ujedinjena Europa’ kontradikcija poput ‘iliberalne demokracije’, da europski lideri čak i kad su ‘europski orijentirani’ na zajedničkim skupovima ponajprije zastupaju svoje države, a kod svakog pomaka prema manjoj ili većoj suverenosti članica postoje dobitnici i gubitnici. Stoga, aktualni pomaci prema prioritiziranju interesa nacionalnih država nisu neočekivani. Profesor Zielonka autor je knjige o Europi kao jednoj vrsti carstva u kojem enormno uključivanje različitosti (proširenjem) predstavlja izazov osnovnoj paradigmi Europskih integracija. Politika proširenja EU išla je u suprotnom smjeru od ideje koja je prije prevladavala, izgradnje europske države: zajedničkog tržišta, novca, ustava itd. EU se više kretala prema ‘digitalnoj verziji srednjovjekovnog carstva’ (u jednom smislu nalik Svetom Rimskom Carstvu), a ne prema novovjekom carstvu s centralnom silom, kao što je bilo Britansko. Iz tog su kuta diskutirana i druga pitanja, sigurnosti, vanjske politike, migracija, i uvijek se postavljalo pitanje moći da se ciljevi ostvare. Razgovor je vrlo bogat idejama za razumijevanje što se zbiva u Europi.
24. listopada 2026.
INTERVJU TEO MATKOVIĆ
Rezultati najnovijih PISA testova potvrdili su trend koji je na snazi već nekoliko ciklusa: Učenici sve slabije čitaju s razumijevanjem i imaju sve slabiju matematičku pismenost. Teo Matković objašnjava kako je do toga moglo doći i nudi utjehu - u Hrvatskoj još nije toliko loše koliko je moglo biti.
22. listopada 2026. / čita se 30 minuta
Uvod u tehno-oligarhe (4)
Židov po ocu, Afroamerikanac po majci, doktorirao u sjedištu Frankfurtske škole, koautor knjige Tehnološka republika i po vlastitim riječima - ljevičar. Ipak se izvršnog direktora Palantira Alexa Karpa nerijetko proglašava tehnofašistom. U četvrtom članku o tehno-oligarsima, Željko Ivanković razmatra što pojam "tehnofašizam" uopće može označavati te pridonosi li suvremena tehnologija fašističkim tendencijama u društvu.
22. listopada 2026. / čita se 14 minuta
Književnost
Kasandra, Medeja i Penelopa u suvremenoj prozi progovaraju vlastitim glasom, ali ne svaka jednakim: misaonim i ukorijenjenim u antiku u Christe Wolf ili cinično duhovitim u Margaret Atwood. Uz njih tu je i Jeanette Winterson, koja mit o Atlasu spaja s autofikcijom. Gordana Crnković traži odgovor na pitanje što se dobiva, a što gubi kad se intervenira u literarni predložak.