Rasprave
Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku
Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku
Profesor Zielonka prije svega je ustvrdio da je nacionalna suverenost ugrađena u temelje Unije, da je u neku ruku ‘ujedinjena Europa’ kontradikcija poput ‘iliberalne demokracije’, da europski lideri čak i kad su ‘europski orijentirani’ na zajedničkim skupovima ponajprije zastupaju svoje države, a kod svakog pomaka prema manjoj ili većoj suverenosti članica postoje dobitnici i gubitnici. Stoga, aktualni pomaci prema prioritiziranju interesa nacionalnih država nisu neočekivani. Profesor Zielonka autor je knjige o Europi kao jednoj vrsti carstva u kojem enormno uključivanje različitosti (proširenjem) predstavlja izazov osnovnoj paradigmi Europskih integracija. Politika proširenja EU išla je u suprotnom smjeru od ideje koja je prije prevladavala, izgradnje europske države: zajedničkog tržišta, novca, ustava itd. EU se više kretala prema ‘digitalnoj verziji srednjovjekovnog carstva’ (u jednom smislu nalik Svetom Rimskom Carstvu), a ne prema novovjekom carstvu s centralnom silom, kao što je bilo Britansko. Iz tog su kuta diskutirana i druga pitanja, sigurnosti, vanjske politike, migracija, i uvijek se postavljalo pitanje moći da se ciljevi ostvare. Razgovor je vrlo bogat idejama za razumijevanje što se zbiva u Europi.
23. srpnja 2026.
U okolnostima rasta troškova života, promjena na tržištu rada i sve izraženijih razlika među sektorima, pitanje pravednih, održivih i razvojno usmjerenih politika plaća postaje jedno od ključnih pitanja socijalnog dijaloga.
22. srpnja 2026. / čita se 38 minuta
OBLJETNICE
Iza literarnih likova Karla Diefenbacha, Vasiljeva i Andrejevskog u Krležinu "Izletu u Rusiju" stoje stvarni ljudi čije je identitete pisac namjerno prikrio - trgovac drvima, direktor pilane i revolucionarni general kojeg autor identificira kao Julijsa Daniševskisa. Tekst prati Krležine bilješke, dnevnike i kasnije razgovore kako bi utvrdio s kim je pisac zapravo putovao 1925. i zašto je to prešućivanje trajalo gotovo pola stoljeća.
21. srpnja 2026. / čita se 44 minute
Obljetnice
Rukopisne bilješke, zaboravljeni odlomci i usporedba izdanja iz 1926. i 1958. otkrivaju ono što krležolozi nisu tražili: točan grad u kojem je Krleža boravio na putu prema Vjatki. Bila je to Vologda. Prešućivanje možda nije bilo slučajno - Krleža je birao što će opisati, a što zataškati, prema tome odgovara li to slici koju je namjeravao ponijeti kući.