Oporezivanje nekretnina jedan je od najsloženijih poreznih oblika jer država ne može delegirati njegovu naplatu, kao što to čini s PDV-om ili porezom na dohodak, piše Ljubica Gatarić. Takav porez zahtijeva uređene vlasničke knjige, pouzdane procjene vrijednosti, kvalitetnu poreznu administraciju i snažnu političku volju za provedbu. Sad su to zadatci novog ministra financija Tomislava Ćorića
U sklopu porezne reforme, među nekolicinom zakona izglasan je i Porez na nekretnine. Udruga Lipa reagirala je oštrim protivljenjem koje je u jednom trenutku potpuno zaokupilo javnost. Premijer Plenković obećao je odgoditi primjenu tog poreza, a sa članovima Vlade najavljuje i javnu raspravu. Ideje.hr pozvale su nekolicinu stručnjaka da iznesu svoje mišljenje. Također smo zamolili i Udrugu Lipa da već u ovom trenutku rasprave koja će se očito nastaviti, odgovori na dosad iznesene argumente
Neizmjerni otpor i totalnu paranoju oko "prekrštavanja" komunalne naknade u porez na nekretnine možemo shvatiti samo u kontekstu zatvaranja posljednje šanse Hrvatskoj da postane normalna suvremena država iz koje mladi neće iseljavati. Kako borcima za ekvivalencu "između onoga što država daje i onoga što pruža" ne smeta da jednaku količinu kuna po kvadratu plaća netko u penthouse u centru Cvjetno, kao i netko u Tkalčićevoj ulici bez vode i kanalizacije, ali im smeta da netko pokušava promijeniti toliko nepravedan porezni sustav?
Oporezivanjem prihoda i plaća eliminiran je srednji sloj građana. To je razlog da je naše gospodarstvo nekonkurentno, da u posljednje vrijeme velik dio mladih ljudi odlazi u druge europske zemlje. Sve prednosti poreza na nekretnine poznate su političkim strukturama i znanstvenim krugovima. Stavljanjem osobnog interesa ispred javnog te strukture pridonose siromaštvu hrvatskog društva
U drugom članku kojim se u raspravu o porezu na nekretnine nastoji uvesti trezvenost, autorica uočava da su se obje strane do sada koristile argumente koji ili nisu bili logični ili nisu polazili od načela oporezivanja koja su se razvila kroz duga stoljeća traženja najučinkovitijih i najmanje bolnih načina prikupljanja novca za javne potrebe
Nakon opsežne Bićanićeve analize 'Marićevih poreznih reformi' objavljujemo i osvrt Ive Tomić na najavljene porezne promjene. Tomić zaključuje da će u narednim godinama Vlada u red morati dovesti i javne financije, ali iz njezinih najava nije jasno - kako?
U partizanskoj se ekonomici namjerno pristrano poslože stvari da se dođe do unaprijed željenih zaključaka; tako izvedeni zaključci brane se partizanski, jednostrano i prerevnosno, piše Bićanić i objašnjava da partizanska ekonomika poreznog rasterećenja ima tri temeljne greške a raspravu o ekonomskoj politici odvukla je na tri stranputice. Koje? Na kraju skicira čime bi se ozbiljna porezna reforma trebala baviti
Sad kad se buka oko poreza na nekretnine malo smirila, a Vlada najavila trezvenu raspravu, Ideje.hr u nekoliko će članaka dati svoj doprinos. U prvom se razmatra kako Hrvatska stoji u EU po porezu na potrošnju, rad i kapital. Autor zaključuje: Društveno nasljeđe i tranzicijske potrebe u Hrvatskoj godinama su oporezivanje kapitala i imovine stavljale u drugi plan i bilo je pitanje vremena kada će se takva politika promijeniti. Iz svega navedenog, izvjesno je da će se porez na nekretnine uvesti, a pitanje je dobivamo li uopće nešto njegovom odgodom
Jeste li čitali Odluku o proračunskom okviru 2026.-2028.? Vrlo zanimljiv dokument. Premijer Plenković i ministar Ćorić u njemu obećavaju godine štednje, tvrde će u izbornoj 2028. potrošnja rasti pet puta manje nego uoči prošlih izbora i prostor za pregovore sa sindikatima o zaštiti građana od inflacije svode na minimum. Ljubica Gatarić razgovarala je s ekonomskim analitičarom Petrom Vuškovićem i predsjednicom Fiskalnog povjerenstva Sandrom Krtalić tražeći odgovor na pitanje što nas čeka.
Rast broja stanovnika, ali i rast životnog standarda rezultira sve većom potražnjom za stambenim prostorom, što stvara permanentan pritisak na rast cijena nekretnina, piše Josip Tica. No, na dostupnost stambenog prostora moguće je utjecati nizom faktora, od prometne infrastrukture do prostornog planiranja, što postaje jasno vidljivo u usporednoj analizi Zagreba i Beča.
Uz scenarije raspleta postizborne situacije, Zdenko Duka skreće pažnju i na obećanja kakve bi politike vodile desnica i ljevica kad bi uspjeli sastaviti vladu: koje bi poreze uvodili, koje bi institucionalne promjene proveli. A neke bi se stvari mogle dogoditi i same od sebe, na primjer imobilizacija Ustavnog suda, jer u roku reizbora većine ustavnih sudaca dvotrećinska većina koja bi se usuglasila i izglasala ih je - nezamisliva
Godinama je zagrebački Donji grad izgledao u večernjim satima sablasno, piše Ivan Padjen. Mnogi su vlasnici pretvorili svoje stanove u nekih 7.000 apartmana. Pokušavali su uprihoditi nešto što je primjereno nazvati gradskom rentom, tj. zarađivanjem bez poduzetništva i rada. Covid i potres srušili su i tu prividnu ekonomiju.
Višeagentni modeli, od Schellingovih novčića do MATSim simulacija na računalnim oblacima, pokazuju kako se kompleksni društveni obrasci mogu 'uzgojiti' iz jednostavnih pravila, piše Slaven Smojver. Omogućavaju simuliranje emergentnih ponašanja, a najznačajnija prednost i korist višeagentnih modela je mogućnost izvođenja eksperimenata koje u stvarnosti ne bismo mogli, smjeli ili znali provesti.
Inflacija se standardno suzbija tako da centralna banka poveća kamatne stope po kojima banke od nje posuđuju, a onda banke povećaju kamate na kredite, usporavaju ekonomiju i ograničavaju rast cijena. Posljednji se val inflacije suzbija na isti način iako je došao u povijesno jedinstvenim okolnostima, u kojima banke ne plaćaju kamate centralnoj banci, nego ona njima, zahvaljujući čemu ostvaruju nezabilježene profite. U Hrvatskoj je sve to rezultat, uz ostalo, politike očuvanja tečaja. Viktor Viljevac opisuje posljedice te situacije i zauzima se za dodatno oporezivanje banaka koje je već uvedeno u 12 zemalja Europske unije.
Stevo Đurašković ovaj je put reagirao na odgovor urednika Željka Ivankovića usredotočivši se ponovo na pitanje zašto je portal Ideje.hr objavio članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba?*
Nakon reakcija i pitanja koja su uslijedila, urednik portala Ideje.hr objašnjava zašto je objavljen članak Danijele Dolenec, zamjenice gradonačelnika Zagreba
Neke aspekte konzervativnijeg čitanja Hegelove društvene filozofije vrijedi ponovno razmotriti, a čak se i iz njegovih neuspjeha može nešto naučiti, piše Jeremy Shearmur u tekstu u kojem razmatra Hegelov koncept Sittlichkeita, konkretnih moralnih uređenja unutar tržišnog društva, kao i njegove ideje o podjeli rada i etičkom sustavu utemeljenom na ulogama.
Ivo Škorić prikazuje knjigu "Poverty, by America" sociologa Matthewa Desmonda sa Sveučilišta Princeton prema kojoj su pomoć bogatima i izrabljivanje siromašnih ugrađeni u američko društvo i kulturu.
Nije dovoljno da budući britanski premijer ima potporu parlamentaraca, čak ni članova stranke a ni građana. Nužno uvažavanje reakcija tržišta na pojedine premijerske kandidate brutalno otklanja iluzije suverenista da samo sirova politička volja s demokratskim mandatom odlučuje o sudbini zemlje, piše Nataša Babić
Projekt Cities for rent: Investigating Corporate Landlords Across Europe, u kojem je sudjelovalo više od 30 istraživačkih i podatkovnih novinara te stručnjaka za vizualizaciju iz 16 europskih zemalja za koji su dobili Europsku novinarsku nagradu pokazuje da korporacijski stanodavci pokoravaju europske gradove, piše Sofija Kordić