Što ostaje od transatlantskog saveza kad Trump u vanjskoj politici trguje, a Europa se sama mora braniti? S Domagojem Novokmetom o tome razgovaraju zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) i profesorica Fakulteta političkih znanosti Đana Luša.
O stvarnim motivima američkog predsjednika i dramatičnim posljedicama ovakvog razotkrivanja američke beskrupuloznosti piše Robert Barić.
Nakon 2028. godine kohezijska politika mogla bi prestati biti ono što je bila otkad postoji - sigurna mreža za manje razvijene regije. Sve glasniji prijedlozi povezivanja sredstava s reformskim rezultatima otvaraju pitanje hoće li takav model nagraditi učinkovitost ili samo produbiti razlike između regija koje su već naprijed i onih koje zaostaju. Iza naoko suhoparno birokratske teme, krije se poltička drama i bitka za novu razdiobu europskih sredstava.
Zemlja koja je desetljećima bila gospodarski div, ali politički patuljak, danas mora odlučiti želi li konačno postati i jedno i drugo ili prestati biti i jedno od toga. Münchauova knjiga "Kaput" pokazuje zašto je njemačko čudo bilo zarobljeno vlastitim uspjehom i zašto budućnost cijele Europske unije ovisi o tome hoće li Berlin uspjeti pretvoriti ekonomsku snagu u političko vodstvo bez straha od hegemonije.
Međunarodna zajednica koja je privoljela zaraćene snage na prihvaćanje sporazuma iz Daytona danas više ne postoji, a Vijeće sigurnosti UN-a zbog ruskog veta više ne može jamčiti cjelovitost BiH, piše Božo Kovačević u svojoj analizi nastanka i predviđanjima budućnosti susjedne države. Blokada Republike Srpske integracija u EU i NATO znači da BiH još dugo neće ući u te organizacije, no da će one zato biti sve prisutnije u njoj kao jamci njezine cjelovitosti.
Nije isključena mogućnost da drugi hladni rat koji se upravo intenzivira širom Globusa, za razliku od prethodnog završi nuklearnim ratom. Zbog toga bi možda ipak bilo dobro razmišljati o dodatnim diplomatskim naporima, završava Božo Kovačević informativni pregled lipanjskih summita BRICS zemalja, Europskog vijeća, G7 i NATO-a
Ivo Bićanić komentira (javno nedostupan) Plan oporavka i održivosti čije donošenje potvrđuje sve dosadašnje hrvatske mane, ovisnost o inozemnoj pomoći, demokratski deficit, rast potican državnom inicijativom i - napokon - učvršćuje kroni kapitalizam
Iako zdravstvena politika inače pripada zemljama članicama ili čak regijama unutar zemalja, Aleksandra Šućur analizira kako je administracija EU reagirala na pandemiju koronavirusa. Uvodno, autorica prikazuje kontekst u kojem iz načina formiranja Komisije i raspodjele nadležnosti nastoji rekonstruirati smjer europske politike čije kormilo Merkel nije predala Macronu, kako je izgledalo, nego se koordiniraju i surađuju
Helikopterski novac je direktni namjenski bespovratni novac za programe određenog trajanja, koji se transferira preko ministarstva financija a ne povećava javni dug, objašnjava Boris Cota. Riječ o moćnoj politici, uz određene rizike. Neovisno o prikupljanju novca na domaćem tržištu, Hrvatska će se u okolnostima korona krize morati zaduživati i u inozemstvu. Cota zaključuje da će sve ovisiti o poziciji ECB-a i EBRD-a, odnosno hoće li zemlje članice ići prema spašavanju EU-a ili dezintegraciji
Nakon izbora za Europski parlament vođe se trebaju dogovoriti o kadrovskim pozicijama: tko će predsjedati Parlamentom i Komisijom, voditi povjerenstvo za vanjsku i sigurnosnu politiku ... Jedna od najvažnijih pozicija je mjesto guvernera Europske središnje banke. Tu se testiraju odnosi ne samo između stranaka nego i između zemalja, sjevera i juga, starih i novih članica. Hoće li Nijemci trgovati Weberovom kandidaturom za mjesto predsjednika Komisije, ne bi li Jensa Wiedmanna dobili na mjestu guvernera? Koliko utječu rezultati izbora?
U vrijeme referenduma o ulasku u EU 2003. dvije trećine Čeha se svrstavalo u euro-optimiste, na referendumu je 77 posto građana glasalo za ulazak. Je li izostanak uspostave vladavine prava uzrok razočaranju?
Ivo Bićanić donosi popis tema o kojima se u Hrvatskoj treba ozbiljno raspraviti prije ulaska u eurozonu, no ujedno i ističe skepsu oko vjerojatnosti razumne rasprave. Jedna struja je već unaprijed odlučila, imat će malj državnih institucija, novce, ljude i resurse. Druga je neorganizirana i neusklađena, bez pristupa novcima i resursima, bez pravih mogućnosti da razradi svoje dobre ideje. To ne obećava jednaki tretman ideja, ali osigurava ugrađenu pristranost što nije put do najboljeg rješenja.
Nada Švob-Đokić prikazuje nedavno objavljeno izviješće o istraživačkom projektu Medreset koji je financirala EU a realiziran je u rimskom Institutu za međunarodne odnose. Ispitanici s Juga vide sebe kao potčinjene europskim interesima. Smatraju da nisu gospodari svoje sudbine i drže da u euro-mediteranskim odnosima funkcioniraju neo - kolonijalističke prakse.
Tin Radovani (vrlo duhovito i pronicljivo) razmatra a) sadržaj dogovora; b) probleme koji su teško rješivi c) plemena u britanskom parlamentu d) faktore koji utječu na nihovo opredjeljivanje iz čega izvodi pet scenarija raspleta situacije nakon usvajanja dogovora o Brexitu između vrha EU i britanske premijerke May u koje danas gleda cijeli svijet
Unapređenje tržišta rada bi trebalo voditi linearnom poboljšanju strukture zaposlenosti od najslabije prema najbolje plaćenim poslovima. U slučaju polarizacije najviše raste zaposlenost na najslabije i najbolje plaćenim poslovima, a manje u srednje plaćenim poslovima. Kakvi poslovi, dobro ili loše plaćeni, generiraju rast zaposlenih u EU i Hrvatskoj?
U jesen i Nijemci izlaze na parlamentarne izbore. Članak prikazuje političke okolnosti, gospodarstvo, socijalna pitanja u Njemačkoj pred izbore, kao i protukandidate. Započinje uvidom da je dugotrajna politička učmalost izazvala Brexit i dovela Trumpa. Ipak, prethodni europski izbori pogoduju Merkel
Iako se broj zaposlenih na razini cijele EU vratio na pretkriznu razinu, oporavak je vrlo nejednak. U Njemačkoj je sredinom 2016. bilo 2,9 milijuna više, a u Španjolskoj 2,3 milijuna manje zaposlenih nego prije krize. U konačnici, nije važno samo raste li zaposlenost ili ne, važno je i kakvi su ti novi poslovi, u kojim su djelatnostima kreirani i koliko su plaćeni. Serijom članaka o trendovima na tržištu rada u EU pokušat će se razjasniti i produbiti i spoznaja o tome što se događa Hrvatskoj.
Povećanje fleksibilnosti tržišta rada i proizvoda nije pravi način da se u europodručju postigne ekonomska stabilnost. U takvim se okolnostima stabilnost može postići prvenstveno kroz fiskalnu uniju
Želimo li da poduzetnik investira u tehnologiju za preradu plastike, ona mu mora biti dostupna po cijeni, da je bude u dovoljnim količinama, da zadovoljava po stupnju čistoće, razvrstanosti po boji i drugim karakteristikama. Izrada Plana gospodarenja otpadom podrazumijeva konzultacije s gospodarstvom. Kojih, pogađate, nije bilo