Tjednik Globus pokrenuo je 1992. člankom "Vještice iz Rija" jedan od najsramotnijih javnih linčeva devedesetih. Na meti autora, savjetnika predsjednika države, našlo se pet žena, novinarki, književnica i sveučilišnih profesorica. O jednoj od njih, Slavenki Drakulić, ali i zloduhu devedesetih koji se vraća, piše još jedna žena s te liste - Jelena Lovrić.
Što zarasla bedrena kost iz prapovijesti, crveni ruž sufražetkinja i platnena vreća devetogodišnje robinje imaju zajedničko? Predmeti su to iz knjige "Stvari" Annabelle Hirsch - šarmantne, eruditske i politički svjesne povijesti žena zapadnog svijeta u sto kratkih poglavlja. Hirsch piše duhovito i bez patetike; u formatu koji lako sklizne u površnost pronalazi pravu mjeru između popularne čitljivosti i ozbiljne argumentacije, ističe Gordana Crnković
Otpor prema autokraciji, a zauzimanje za inkluzivnost, različitost i jednakost najsnažnije je u blockbusterima i uopće mainstream filmovima, piše Saša Vojković. Autorica analizira ulogu ženskih likova u „Star Wars“ franšizi i ustrajava da su upravo žene istinske pokretačice otpora. Tekst prati razvoj junakinja u "Star Wars" univerzumu koji je prethodno bio rezerviran za muškarce. Zamišljen kao simbolička kritika američkog militarizma, „Star Wars“ je danas otišao korak dalje s mnogo izričitijim referencama na nužnost pobune protiv autoritarnih institucija. Uloga žena pobunjenica još je izraženija.
Nasuprot suvremenim romanima o položaju i problemima žena koji otklizavaju u površnost i klišeje, poljska književna nobelovka Olga Tokarczuk suptilno u svoje tekstove uključuje idejne prijepore i zagovara progresivne ideje, te čini to na umjetnički uzbudljiv način, piše Gordana Crnković. Sagledamo li njezinu prozu u kontekstu feministički osviještenog pisanja, jasno se pokazuje kako se radi o autorici koja definitivno ne slijedi utabane putove, nego ostvaruje ozbiljan obrat.
Prevelik broj žena i muškaraca koji sebe vide kao feministe/kinje smatraju da je dobro svako pisanje, koje i ne zna što bi s feminizmom, ali koje ga nesmiljeno rauba kao frazu, piše Đurđa Knežević. Feminizam je danas sveden na jednu temu - nasilje među ženama - a svi drugi aspekti položaja žena u društvu, ne tako drastični kao fizičko nasilje, ispadaju prekomplicirani i padaju u drugi i sve udaljenije planove bavljenja.
Austrijska spisateljica Gertraud Klemm izazvala je pozornost romanom Hippocampus u kojem piše o mizoginiji u književnosti. Caroline Criado-Perez u svojoj je knjizi analizirala kako odsutnost rodno osjetljivih podataka oblikuje moderni svijet, od likova na novčanicama do umjetne inteligencije. Cho Nam-joo svojim je romanom skrenula svjetsku pažnju na stravičnu mizoginiju u Južnoj Koreji, piše Jadranka Pintarić.
Današnje se feministice svuda u svijetu moraju boriti za očuvanje onih prava koja su imale a nisu još izgubile, a često se moraju ispočetka boriti za već stečena a oduzeta prava, objašnjava Rada Iveković u razgovoru sa Sanjom Bojanić. Otkriva i kako feministički pokreti diljem svijeta stvaraju neku vrstu nove hegemonije, povlačeći za sobom i druge pokrete i interese.
Oni bez moći razvijaju strategije kojih bi se slobodna bića možda stidjela. U neka davna vremena jednog profesora predatora dočekala je u mraku skupina studentica i naprosto pretukla, ne bi li ga naučile pameti
Kad me pitaju što me učinilo feministicom, prvo pomislim na majčinstvo zbog kojega sam spoznala goleme razlike u muškoj i ženskoj situaciji. No kad pomislim na tekst koji me oslobodio i ohrabrio da budem svoja, to bi zasigurno bio roman Simone de Beauvoir Uspomene dobro odgojene djevojke. Čitala sam ga nekoliko puta s 18 godina i zapravo se ne sjećam njegova sadržaja – ali vrlo dobro pamtim osjećaj slobode koji sam u njemu pronašla. Isti taj osjećaj, desetljećima kasnije, podario mi je i Drugi spol