Članci s oznakom "genetika"

5. lipnja 2024. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kako okoliš utječe na našu DNA? Prekidači za gene i opasnost pokušaja pomlađivanja

Iako ekstremni utjecaji okoliša mogu izazvati oštećenja molekule DNA, njegov je utjecaj na našu biološku osnovu uglavnom mnogo suptilniji, piše Tamara Čačev. Epigenetske promjene pod utjecajem okoliša reguliraju aktivnost gena, na reverzibilne načine, tako što "gase" i "pale" dijelove njihove ekspresije. Razumijevanje ovog procesa otvara mogućnost utjecaja na ekspresiju vlastitih gena kroz ishranu i životni stil, ali i opasnosti koje bi proizišle iz pokušaja okretanja biološkog sata.

Tamara Čačev

7. rujna 2023. / Članci

BIOLOGIJA

Epistaza. Nasljednost koja nedostaje skrivena u složenoj interakciji gena

Projekt humanog genoma nosio je nadu da ćemo moći pronaći genetske uzročnike svih mogućih svojstava, od nasljednih bolesti do inteligencije, no pred kraj projekta postalo je jasno kako su ta očekivanja bila preoptimistična. U svojem tekstu o epistazi, Tamara Čačev objašnjava izazove koje pred znanstvenike stavljaju kompleksni genetski sustavi koji ovise o međusobnoj interakciji mnogih gena, u kojima je teško povezati genotip s fenotipom.

Tamara Čačev

12. srpnja 2023. / Članci

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Genske terapije. Nada za oboljele i tržište u usponu. Tko će plaćati milijune po pacijentu?

Genske terapije omogućavaju oboljelima od niza bolesti koje u podlozi imaju mutaciju nekog gena potencijalno jednokratno rješenje za njihove muke. Visoka cijena ovih terapija - koja doseže milijune dolara po pacijentu - mogla bi se opravdati činjenicom da su one u mnogim slučajevima jeftinije od cjeloživotnog troška oboljelog po zdravstveni sustav. Tamara Čačev u svojem tekstu ističe kako je u Hrvatskoj moguće već dobiti neke od ovih modernih terapija, no one su velik zalogaj i za puno bogatija društva.

Tamara Čačev

5. listopada 2022. / Članci

nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu

Svante Pääbo i otkrivanje dijelova genoma zajedničkih modernom čovjeku i Neandertalcu

Pääboa se smatra utemeljiteljem nove znanstvene discipline - paleogenomike. Na temelju njegovih otkrića rekonstruirana je evolucijska crta prema kojoj su istovremeno dok je Homo sapiens migrirao iz Afrike Neandertalci živjeli u zapadnoj, a Denisovci u istočnoj Euroaziji. Homo sapiens se s njima susretao i križao. Razlike između ovih skupina zanimljive su i s aspekta identifikacije onih dijelova genoma koje su nas učinile jedinstvenima u odnosu na njih.

Tamara Čačev

23. veljače 2021. / Članci

koronavirus

Neke viruse sprečavaju lijekovi, ali SARS-CoV-2 ne uspijevaju pobijediti. Korektor mutacija

Virus koji uzrokuje prehladu, a na ljude je skočio s krava koje su ga dobile od miševa, potkraj devetnaestog stoljeća ubio je više od milijun ljudi. Zbog stalne izloženosti danas su ljudi na njega imuni. Bi li se to moglo dogoditi i sa SARS-CoV-2?

Zvonimir Šikić

7. studenoga 2020. / Članci

biologija i društvo

Humanizam i evolucija. Čovjek je mijenjao svoju genetiku iako na njega djeluju iste biološke sile kao i na druga živa bića

Analize genoma čovjeka pokazale su kako su brojni geni bili izloženi relativno recentnoj pozitivnoj selekciji a mahom se radi o genima koji sudjeluju u čovjekovim funkcijama koje su rezultat odgovora na određene kulturološke prakse, piše Tamara Čačev. Smatra se kako između 100 i 1000 gena čovjeka podliježe recentnoj ubrzanoj evoluciji, odnosno i do 10% čovjekovog genoma

Tamara Čačev

2. svibnja 2019. / Članci

Genetika

Jesmo li danas u mogućnosti na osnovu genetskog profila unaprijed detektirati vrhunskog sportaša?

U znanstvenoj su se literaturi pojavili neki genski lokusi za koje se smatra da utječu na neke od  bitnih fizioloških procesa koji su povezani s predispozicijom za bavljenje različitim sportovima, piše Tamara Čačev. Ipak, je li spoznaja o genetskom profilu dovoljna da prepoznamo Usaina Bolta ili Luku Modrića? Zašto ljudi žele imati takvu informaciju? Je li to neka nova vrsta horoskopa sa malo sofisticiranijom podlogom?

Tamara Čačev

27. rujna 2018. / Članci

biologija

Tajna pseudogena. Nisu to otpatci. U prirodi ipak sve ima svoju svrhu. Na žalost, neke su funkcije pseudogena nepovoljne, pomažu napredovanje tumora

Pseudogeni mogu biti korisni i u utvrđivanju kada je neki gen nastao ili nestao, na sličan način na koji paleontolozima koriste fosili u izučavanju nastanka i nestanka nekih vrsta, piše Tamara Čačev. Izučavanje pseudogena primata u odnosu na pseudogene miša, štakora, psa ili krave pokazuje kako su svi potekli od zajedničkog pretka, a kako se vrijeme kada je neka promjena u pseudogenu nastala može izračunati, možemo iz tog podatka doći i do trenutka kada su se pojedine vrste odvojile u zasebne evolucijske smjerove

Tamara Čačev

31. ožujka 2018. / Članci

genetika

Genomski portret jedne nacije. Što je postignuto osnivanjem nacionalne biobanke i kako su to prihvatili građani

Korištenjem nacionalne biobanke otkriveno je više od desetak gena koji su povezani sa sklonošću obolijevanju od bolesti poput moždanog udara, dijabetesa tipa 2 ili shizofrenije. Jedno od značajnijih otkrića bilo je i detektiranje mutacije koja ima protektivni učinak vezano uz Alzheimerovu bolest. Farmaceutska kompanija Hoffman-La Roche uložila je 200 milijuna dolara u istraživanje 12 čestih bolesti sa kompleksnom genetičkom etiologijom, no to nije polučilo nikakav značajniji rezultat

Tamara Čačev

16. veljače 2018. / Članci

znanost i poduzetništvo

Visoka medicinska tehnologija za kućnu upotrebu: Koji uređaji zavode, koji su bezopasni a koji vrijede

U utrci za zaradom u novim tehnologijama ima svega, poluistina i zavaravanja. Njihovim korištenjem ljudi dobivaju informacije o svojem zdravlju koje ih zbunjuju, nisu precizne, ili su samo jedan posto istine. Ipak, ima primjera malih i prenosivih laboratorijskih uređaja koji predstavljaju značajan napredak u biomedicini.

Tamara Čačev