Članci s oznakom "književnost"

25. veljače 2023. / Članci

FILOZOFIJA

Je li moguće u virtualnoj stvarnosti živjeti moralan i smislen život? Problemi u Chalmersovim argumentima

U drugom djelu prikaza knjige Reality+ Davida Chalmersa, Ljudevit Hanžek prolazi kroz preostala poglavlja, raspravlja moralno i pitanje smisla u virtualnim svjetovima, a zatim neke autorove tvrdnje i argumente podvrgava detaljnoj kritici. Na kraju na pitanje je li Reality+ dobra knjiga odgovara nedvojbenim: Da!

Ljudevit Hanžek

11. veljače 2023. / Publikacije

FILOZOFIJA

Ne možemo biti sigurni da ne živimo u simulaciji. Suočenje filozofije s virtualnim svjetovima

Reality +, opsežna knjiga australskog filozofa Davida Chalmersa o filozofiji i virtualnoj realnosti, našla se na nekolicini popisa najboljih knjiga 2022. godine. Ljudevit Hanžek predstavit će je u dva članka, a također iznijeti i neke svoje kritičke opaske. Teme koje se u knjizi raspravljaju snažno intrigiraju i više su nego aktualne, svakodnevne su.

Ljudevit Hanžek

3. veljače 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Priče Slavenke Drakulić, čitane (i) iz ukrajinske perspektive

Dok je ukrajinski prijevod knjige Oni ne bi ni mrava zgazili stjecao novu popularnost nakon početka ruske invazije, Hana Samaržija prevodila je na hrvatski pojedine kratke ratne priče koje je Slavenka Drakulić objavljivala na engleskom i njemačkom devedesetih godina prošlog stoljeća. U svojem pregledu knjige Rat je svugdje isti, Samaržija ističe kako je gotovo svaka od ovih vješto napisanih priča poopćiva i na današnje stanje u Ukrajini.

Hana Samaržija

20. siječnja 2023. / Članci

KNJIŽEVNOST

Feminizam u tri romana. Algoritmi koji diskriminiraju na zapadu, borba za goli život u Koreji

Austrijska spisateljica Gertraud Klemm izazvala je pozornost romanom Hippocampus u kojem piše o mizoginiji u književnosti. Caroline Criado-Perez u svojoj je knjizi analizirala kako odsutnost rodno osjetljivih podataka oblikuje moderni svijet, od likova na novčanicama do umjetne inteligencije. Cho Nam-joo svojim je romanom skrenula svjetsku pažnju na stravičnu mizoginiju u Južnoj Koreji, piše Jadranka Pintarić.

Jadranka Pintarić

26. prosinca 2022. / Publikacije

KNJIŽEVNOST

Che bella voce! Glas u opoziciji spram govora. Poluga mišljenja, moći i osnove ljudskog subjekta

Glas je moguće razumijeti na tri razine - kao nositelj značenja, kao estetski fenomen, i kao prozor u subjekt, piše Josip Luković u svojem čitanju teza slovenskog filozofa i teoretičara kulture Mladena Dolara. Povijesno gledan primarno kroz vizuru retorike ili umjetnosti, sa strukturalističkim "zaokretom prema jeziku" prošlog stoljeća glas je zadobio i sve značajniju ulogu u teorijskim razmatranjima.

Josip Luković

18. studenoga 2022. / Članci

književnost

O ljubavi u doba masovnog turizma. O europskom identitetu. Nizozemcima i Talijankama. O migrantima. O svemu.

Ovo je razigrana, pametna i vesela književnost u kojoj se ništa ne mora i u kojoj ništa nije nemoguće. Nije smrtno ozbiljna a ne zazire od velikih tema, nije stilski jednolična iako krije ispisane dragulje niti je u službi simulakruma, bijega od života. Roman je to spore akcije, zabavnih promišljanja i suptilne nasmiješene ironije unutar kojega su vješto prošvercani i postmoderni tekstualni ogledi na sam proces pisanja uz vrhunske stilske minijature. Čista bravura od romana!

Ante Alerić

10. studenoga 2022. / Članci

književnost

Klasni i feministički sadržaj u dva romana Annie Ernaux

Uz dobro napisane i sadržajno uvjerljive, konzistentne dijelove Ernaux utiskuje rečenice koje  je teško čitati drugačije nego kao politički program, piše Đurđa Knežević u članku u kojem analizira knjige Događaj i Djevojačke uspomene ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za književnost.

Đurđa Knežević

10. listopada 2022. / Članci

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST

Annie Ernaux. Kako sačuvati nešto od vremena u kojem više nikad nećemo biti

Knjige Annie Ernaux stilski su pročišćene, nemaju suvišnih riječi i unatoč teškim temama nikad nisu patetične, tvrdi Marija Ott Franolić. Ernaux je vrhunska stilistica, žanrovski inovativna, hrabra, otvorena i sklona obične pojave gledati s druge strane

Marija Ott Franolić

19. kolovoza 2022. / Članci

književnost i jezik

Intimna gramatika Davida Grossmana, “možda najboljeg suvremenog pisca”.

U povodu recentne objave njegove Knjige intimne gramatike Marija Ott Franolić prikazuje književnost Davida Grossmana i pri kraju članka zaključuje da je riječ o možda najboljem suvremenom piscu, čija je nekolicina knjiga prevedena u Hrvatskoj

Marija Ott Franolić

10. kolovoza 2022. / Publikacije

KNJIGE

Zakazala je – književnost. Kako klimatske promjene izraziti uvjerljivim riječima?

Konzumiraj tako da možeš poželjeti da to tako čine svi! Parafrazom kategoričkog imperativa posuđenom od Armina Falka završava Jadranka Pintarić osvrt na nekolicinu recentnih izdanja u kojima se naglašava nemoć pred posljedicama klimatskih promjena i nemoć da ih se riječju zaustavi

Jadranka Pintarić