Članci s oznakom "makroekonomija"

23. listopada 2025. / Aktualno Članci

POVODOM SUKOBA PREMIJERA I POSLODAVACA

Radnici i kapitalisti – tko je više dobio od rasta gospodarstva i inflacije. Hrvatsko zlatno doba

Mislav Balković vrlo je nedavno izabran za predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca tijesno pobijedivši Ivana Mišetića. Njegov je prvi javni istup bio zahtjev Vladi da odustane od dizanja minimalne plaće. Premijer je to odlučno odbio. Viktor Viljevac analizira kretanje plaća i profitnih marži posljednjih godina kako bi ocijenio neopravdanost zahtjeva poslodavaca i utemeljenost vladine odbijenice.

Viktor Viljevac

4. prosinca 2024. / Rasprave

URBANA EKONOMIKA

Usporedba Beč – Zagreb. Javni prijevoz, korištenje prostora, lokalne politike i stanovanje

Rast broja stanovnika, ali i rast životnog standarda rezultira sve većom potražnjom za stambenim prostorom, što stvara permanentan pritisak na rast cijena nekretnina, piše Josip Tica. No, na dostupnost stambenog prostora moguće je utjecati nizom faktora, od prometne infrastrukture do prostornog planiranja, što postaje jasno vidljivo u usporednoj analizi Zagreba i Beča.

Josip Tica

3. svibnja 2024. / Rasprave

INSTITUCIONALIZAM

I korupcija je ekonomski funkcionalna, ako nema bolje alternative. Teret perifernosti

Dugoročno je ekonomska struktura ponajprije određena teretom perifernosti, piše Josip Lučev u završnom članku svoje institucionalne analize hrvatskih perspektiva. Dio te perifernosti su demografski problemi, iseljavanje i teškoće s integracijom i useljavanjem, zatim perzistentni robni deficit te teško iskorjenjivi klijentelizam, korupcija i loše upravljanje po čemu daleko zaostajemo. Promjena uvijek ima, ali su mukotrpne, spore i ne omogućuju odmicanju od začelja

Josip Lučev

16. veljače 2024. / Rasprave

INDEKS RAZVIJENOSTI

Koliko je emigracija promijenila hrvatsku statistiku? Zamrzavanje regionalnih nejednakosti

Nedavno objavljeni "indeks razvijenosti" pokazuje kako u Hrvatskoj nije bilo velikih promjena od 2010. do 2020., s izuzetkom pada stope nezaposlenosti za cijelu zemlju, piše Marko Grdešić u svojoj analizi podataka Ministarstva regionalnog razvoja. Značajna emigracija - koja je u nekim sredinama dosezala i 40 posto - ipak nije imala osjetni utjecaj na regionalne nejednakosti.

Marko Grdešić

27. siječnja 2024. / Članci

indeks razvijenosti

Napredak kojim se Vlada ne hvali. Što se događa ‘ispod haube’

Promjene su relativno skromne, piše Marko Grdešić u analizi novih podataka indeksa razvijenosti. Iako su neznatno smanjene nejednakosti u regionalnoj razvijenosti opstaju. U podatcima najviše odskače veliki pad stope nezaposlenosti koji je, s obzirom na uzroke, zapravo loša vijest. U cijeloj zemlji raste udio visokoobrazovanih

Marko Grdešić

30. rujna 2023. / Rasprave

DUGOROČNI POGLED

Periferna ekonomija kojoj tepamo da je mala i otvorena, a održavaju je doznake iz inozemstva i rente

Hrvatska nije kadra trajno privući radnu snagu koja bi nadomjestila onu radnu snagu koju gubimo, piše Josip Lučev u analizi perifernosti i rentijerstva hrvatske ekonomije. Uz dezindustrijalizaciju Hrvatsku karakterizira smanjen utjecaj sindikata, veliki trgovinski deficit i dominacija usluga u izvozu. U dugom roku, koji je jedini ispravan pogled, oslonac na doznake iseljenih radnika nije održiv model nego jednogeneracijski: Hrvatska nije država mladih i ovakva emigracija neće biti moguća u svakoj generaciji, a vrlo se negativno odražava na sustave poput mirovinskog

Josip Lučev

1. kolovoza 2023. / Članci

EKONOMIJA

Inflacija se opire. Potraga za uzrocima: plaće, tiskanje novca, utrka za dobiti, psihologija dobitnika i gubitnika.

Kad se inflatorna prašina slegne, realni dohodak jedne skupine ljudi bi se mogao povećati a druge smanjiti, ovisno o tome jesu li njihovi troškovi rasli brže ili sporije od prihoda, objašnjava Josip Lučev. Prema dostupnim podacima vlasnici kapitala u Hrvatskoj u inflatornom razračunu prolaze relativno bolje nego u SAD-u ili u Eurozoni.

Josip Lučev

29. lipnja 2023. / Članci

EKONOMIJA

Sve zbog inflacije. Hrvatska narodna banka plaća ogromne kamate bankama za novac koji kod nje besposleno čuvaju

Je li Europska centralna banka nužno morala odlučiti da HNB, kao i sve ostale središnje banke koje su dio Eurosustava, poslovnim bankama plaća ovu kamatu koja na godišnjoj razini može dostići više od 400 milijuna eura, pita Viktor Viljevac i tvrdi: Ne, nije morala. Pročitajte kako i zašto.

Viktor Viljevac

7. prosinca 2017. / Članci

Tržište rada

Vrijedi li klasični tržišni mehanizam na tržištu rada: fleksibilizacija nije panaceja, možda čak naprotiv

Boris Vujčić nedavno je govorio o fleksibilnosti hrvatskog tržišta rada koje je na krizu snažno reagiralo smanjenjem zaposlenosti i plaća. Ovaj članak, nevezano za Vujčića, sasvim teorijski postulira mogućnost da je tako snažna prilagodba uzrokovala da je oporavak u hrvatskom gospodarstvu došao kasnije i sporiji je nego u usporedivim zemljama. Makroekonomske posljedice kretanja na hrvatskom tržištu rada slabo su proučavane

Karlo Vujeva