Članci s oznakom "psihologija"

23. srpnja 2021. / Članci

psihologija

Šum. Lutrija u odlučivanju. Kad presuda, dijagnoza ili liječenje ovise o vremenu i dobu dana

Razlike u ukusima ili mišljenjima su uobičajene i mogu biti konzistentne. Šum je nekonzistentnost u odlučivanju zbog koje ishodi ovise o irelevantnim faktorima, objašnjava Zvonimir Galić u prikazu knjige Noise: A Flaw in Human Judgment. Uz klasificiranje oblika šuma autori daju i prijedloge kako ga minimizirati

Zvonimir Galić

16. srpnja 2021. / Članci

nova stvarnost

Kao videoigre. Sociologija i psihologija masovne navale mladih dnevnih trgovaca na dionice i kriptovalute.

Amatersko dnevno trgovanje na burzama dionica i kriptovaluta jedan je od fenomena koji će obilježiti dvadesete godine, piše Goran Mihelčić. U članku detaljno analizira psihologiju dnevnog trgovanja, sličnosti s kockom i drugim ovisnostima, zatim demografske osobine sudionika, a posebno ističe karakteristike koje je dnevnom trgovanju mogla dati samo računalna tehnologija i kultura videoigara

Goran Mihelčić

7. siječnja 2021. / Aktualno Članci

katastrofe

Altruizam nakon prirodnih katastrofa. Kratko traje i ne prevladava postojeće podjele, više se pomaže ‘svojima’

Dogradonačelnica Gline već se pobojala da bi većina građana za mjesec dana mogla zaboraviti na gradove pogođene potresom, podsjeća Goran Mihelčić u članku u kojem objašnjava psihologiju altruizma u prirodnim katastrofama. Realno je očekivati pojačano iseljavanje.

Goran Mihelčić

30. listopada 2020. / Aktualno Rasprave

digitalno normalno

Izazivanje Sudnjeg dana ili rođenje nove religije? QAnon. Kultovi iz doba socijalnih mreža, video-igara i teorija zavjere.

Goran Mihelčić napisao je opsežan prikaz QAnona, izvorno američkog fenomena koji osvaja i Europu, a u sklopu kojeg Donald Trump figurira kao 'spasitelj'. Tko je misteriozni Q? Imaju li Rusi prste u svemu tome? Koja je psihološka pozadina narastanja QAnona, a koje mu komunikacijske i tehnološke okolnosti pogoduju? Mihelčić zaključuje da se fenomen neće ispuhati te razmatra opcije u kojem bi se smjeru mogao razvijati

Goran Mihelčić

16. listopada 2020. / Aktualno Članci

psihologija i politika

QAnon. Zloupotreba djece u političkoj propagandi. Evolucijska i socijalna psihologija

Facebook je nedavno odlučio, zbog 'opasnosti za društvo', ukloniti sav sadržaj vezan uz QAnon, pokret koji je izrastao na bizarnim teorijma o tome kako elite vode masovnu svjetsku operaciju porobljavanja, pedofilskog zlostavljanja, mučenja i ubijanja djece koju se čak i jede. Heroj pokreta je Donald Trump koji se potajice bori protiv globalnih pedofilskih struktura. Goran Mihelčić piše o psihološkim mehanizmima koji omogućavaju uspjeh takvim pokretima

Goran Mihelčić

30. rujna 2020. / Članci

stručnjaci i korona

Psihologija i pandemija. Destruktivna kompeticija i narcizam slabe legitimitet eksperata i liberalnu demokraciju

Zabrinjava hipoteza da je uspješno partnerstvo stručnjaka i liberalnih demokracija bilo tek jedinstveni splet okolnosti u drugoj polovici 20. stoljeća kada je društvena nejednakost bila mala, a ekonomije su desetljećima rasle u miru, piše Goran Mihelčić potkraj članka u kojem se bavi psihološkim i inim razlozima slabljenja autoriteta stručnjaka, osobito vidljivim u koronakrizi, a koji se očituje u nemilosrdnim sukobima elita i populističkim nasrtajima na elite

Goran Mihelčić

30. srpnja 2020. / Rasprave

RASPRAVE

Evolucijske i kognitivne pretpostavke stvaranja i prihvaćanja teorija zavjere. Opijat otpisanih

U slučaju neprepoznavanja prevaranata ili opasnih suparničkih zajednica, pojedina bi zajednica bila smrtno ugrožena (false-negative), a u slučaju pogrešnog prepoznavanja došlo bi samo do trošenja resursa (false-positive), objašnjava Goran Mihelčić okolnosti u kojima se razvila sklonost teorijama zavjere. Vjerovanjem u zavjere ljudi stječu osjećaj pripadnosti s drugima, ponovno stječu osjećaje kontrole i moći u svom životu

Goran Mihelčić

20. svibnja 2020. / Rasprave

reagiranje

Đurašković vs Mušura Gabor. Zašto usporedba sa Švedskom? Kulturne vrijednosti Njemačke i Austrije su Hrvatskoj bliže

U posljednjem odjeljku teksta autorica implicira kako ne donosi vrijednosne sudove, već kako pokušava shvatiti uzroke i posljedice, što je kontradiktorno s njezinim tvrdnjama, zaključuje Stevo Đurašković u reakciji na članak Andrijane Mušure Gabor o svjetonazornim, političkim i drugim reakcijama na suočavanje sa smrću

Stevo Đurašković

26. listopada 2019. / Aktualno Članci

psihologija

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

Kognitivna inteligencija je daleko precijenjena ljudska osobina, zaključuje Andrijana Mušura Gabor u članku u kojem prikazuje istraživanja o predodžbi umjetne inteligencije na radnom mjestu, koja otkrivaju ponešto i o predodžbi o tome što je čovjek. Kao da je umjetna inteligencija potaknula čovjeka da emocijama prizna drukčiji status od dosadašnjeg

Andrijana Mušura Gabor

26. ožujka 2019. / Članci

medicina

Od rekreativnih droga do sintetskih magičnih gljiva. A cijene lete u nebo. Što donosi budućnost antidepresiva?

U ožujku je u Sjedinjenim Državama započela isporuka eskatemina, prvog antidepresiva nove generacije. Njegovo je odobrenje s jedne strane ponovo potaknulo pitanja o principima farmaceutske industrije, a s druge strane razočaralo brojne kliničare koji se okreću novim istraživanjima. Dvadesete godine ovog stoljeća obilježit će, među ostalim, širenje psihodeličnih terapija za depresiju. Koliko su učinkovite?

Goran Mihelčić