tržište rada — Ideje.hr

Računalne igre. Najunosnija zabavna industrija istodobno i najsurovija. Čak i priznate kreativce tretira kao roblje

26. listopada 2021. / čita se 16 minuta

knjige

Računalne igre. Najunosnija zabavna industrija istodobno i najsurovija. Čak i priznate kreativce tretira kao roblje

Novinarstvo koje prati industriju računalnih igara prvo je izgubilo neovisnost o sponzorima. Ipak, knjiga Jasona Schreiera Press Reset: Ruin and Recovery in the Game Industry, temeljena na razgovorima s insiderima, ne zaobilazi okrutnost i iracionalnost u tom poslovnom sektoru, koji je po prihodima pretekao sve druge zabavne industrije, ali njegovi zaposlenici manje nego u ijednoj drugoj digitalnoj industriji raspolažu svojim vremenom, a nemaju ni izvjesnost zaposlenja

Varijacije na temu tržišta rada: SAD; Kina, EU. Ciklusi, kompleksni sustavi, institucionalni razvoj.

22. listopada 2021.

Ideje.hr

Klub Batina

Varijacije na temu tržišta rada: SAD; Kina, EU. Ciklusi, kompleksni sustavi, institucionalni razvoj.

Knjigu Josipa Lučeva, redovitog autora na stranici Ideje.hr, koju je pod naslovom Systemic Cycle and Institutional Change: Labour Markets in the USA, Germany and China objavio Palgrave Macmillan, predstavili su u Klubu Batina slovenski ekonomist Bogomir Kovač i profesor na FPZG Zdravko Petak. U razgovoru su još sudjelovali profesor FPZG Zoran Kurelić i moderator Željko Ivanković. Link na cjeloviti razgovor dostupan je u nastavku.

Usporedba i međusobni utjecaj triju velikih: SAD, Kine i Njemačke. Institucionalni pogled na ekonomski razvoj i tržište rada.

16. listopada 2021.

Ideje.hr

Klub Batina

Usporedba i međusobni utjecaj triju velikih: SAD, Kine i Njemačke. Institucionalni pogled na ekonomski razvoj i tržište rada.

U povodu knjige redovitog autora na stranici Ideje.hr Josipa Lučeva, koju je pod naslovom Systemic Cycle and Institutional Change: Labour Markets in the USA, Germany and China objavio Plagrave Macmillan, Klub Batina organizira 21. listopada u 14:30 razgovor u kojem će sudjelovati slovenski ekonomist Bogomir Kovač, Zdravko Petak, profesor na FPZG, autor i drugi pozvani. Zainteresiranima za sudjelovanje Zoom-link je dostupan u nastavku članka, a razgovor će biti emitiran i poslije dostupan i na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

26. listopada 2019. / čita se 4 minute

Andrijana Mušura Gabor

psihologija

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

Kognitivna inteligencija je daleko precijenjena ljudska osobina, zaključuje Andrijana Mušura Gabor u članku u kojem prikazuje istraživanja o predodžbi umjetne inteligencije na radnom mjestu, koja otkrivaju ponešto i o predodžbi o tome što je čovjek. Kao da je umjetna inteligencija potaknula čovjeka da emocijama prizna drukčiji status od dosadašnjeg

Poslodavci i zaposlenici, kome koriste fleksibilni radni aranžmani? U Hrvatskoj se opet igra na pogrešnu kartu

12. lipnja 2019. / čita se 12 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih stručnih i znanstvenih časopisa

Poslodavci i zaposlenici, kome koriste fleksibilni radni aranžmani? U Hrvatskoj se opet igra na pogrešnu kartu

Tržište rada najzapostavljeniji je segment domaće ekonomije. Ovdje prikazujemo recentna istraživanja u kojima se uočava da je naše tržište rada diskriminatorno prema starijima, kod kojih ipak postoji dodatni radni kapacitet, ali tome naše tržište nije prilagođeno. Posebno je zanimljivo istraživanje koje pokazuje da su u Hrvatskoj učestaliji fleksibilni oblici rada koji idu u korist poslodavcima, iako puno bolje opće a i financijske rezultate pokazuju oni oblici koji idu u korist zaposlenih

Najnovija statistika: Najnesigurniji posao u EU je ponovo u Hrvatskoj. Osjećaj zanemarenosti

26. travnja 2019. / čita se 3 minute

Ideje.hr

Pred praznik rada 1. svibnja

Najnovija statistika: Najnesigurniji posao u EU je ponovo u Hrvatskoj. Osjećaj zanemarenosti

Iako se ulaskom u kapitalizam očekivalo drukčije, u Hrvatskoj se i danas dominantno živi od rada. Za kretanja na tržištu rada vlada međutim slabo zanimanje, pa ni najnoviji podatci Eurostata, prema kojima je Hrvatska ponovo šampion, nisu privukli pažnju. Potječe li otuda osjećaj zanemarivanja (bitnih situacija), izaziva li baš on apstinenciju i odlazak

Češka ima Program Ukrajina i Program Srbija. Useljavaju se Mongoli, Filipinci … čak i Španjolci i Talijani. Što se događa?

27. siječnja 2019. / čita se 7 minuta

Sofija Kordić

europsko tržište rada

Češka ima Program Ukrajina i Program Srbija. Useljavaju se Mongoli, Filipinci … čak i Španjolci i Talijani. Što se događa?

Prema podacima Eurostata Hrvatska je europski šampion nesigurnog i prekarnog rada. U Češkoj je situacija puno bolja, ali je nazivaju kineskom ekonomijom u Europi. Sofija Kordić opisuje kako ondje stvari stoje s inozemnim radnicima, kako sa zaštitom na radu, oslanjajući se na istraživanja češke novinarke Saše Uhlove

Napokon se događa ozbiljna strukturna reforma, ona koju nisu ni htjeli ni planirali. Može li se imati i jare i pare?

22. studenoga 2018. / čita se 7 minuta

Ivo Bićanić

POSLJEDICE RASTA PLAĆA

Napokon se događa ozbiljna strukturna reforma, ona koju nisu ni htjeli ni planirali. Može li se imati i jare i pare?

Stari cinik Ivo Bićanić s veseljem, nakon tolikih desetljeća, napokon uočava strukturnu reformu - na tržištu rada. Analizira njezina četiri moguća ishoda, od kojih četvrti najsretniji, na žalost nije vjerojatan jer "nije u duhu političke ekonomije kroni kapitalizma". Koga Bićanić vidi kao prepreku reformi?

Tko god želi na fakultet, koji god, dobro mu je to omogućiti. U demokratskim zemljama obrazovanje i rast su povezani

6. lipnja 2018. / čita se 8 minuta

Ozana Nadoveza

Tržište rada i obrazovna politika (2)

Tko god želi na fakultet, koji god, dobro mu je to omogućiti. U demokratskim zemljama obrazovanje i rast su povezani

U drugom članku o tržištu rada i obrazovanju Ozana Nadoveza nastavlja s razbijanjem predrasuda, na primjer o tome što sve pripada u STEM, a također ističe da Hrvatska prije svega zaostaje za europskim zemljama u udjelu visokoobrazovanih, a potom i za određenim profilima. Trenutačne potrebe tržišta rada nisu najbolja smjernica za obrazovanje.

Kakva je potražnja za visokoobrazovanima u gospodarstvu koje zaostaje? Želi li Hrvatska biti europska gostionica?

18. svibnja 2018. / čita se 7 minuta

Ozana Nadoveza

Tržište rada i obrazovna politika (1)

Kakva je potražnja za visokoobrazovanima u gospodarstvu koje zaostaje? Želi li Hrvatska biti europska gostionica?

Današnja struktura gospodarstva nije sukladna cilju podizanja opće obrazovanosti stanovništva jer su deficitarna zanimanja u najvećem dijelu povezana s nižim razinama obrazovanja, piše Ozana Nadoveza. Struktura potražnje za radom ostavlja dojam viška visokokvalificirane radne snage. S druge strane, u usporedbi s ostalim zemljama članicama EU28, Hrvatska solidno zaostaje po udjelu visokoobrazovanog stanovništva u stanovništvu od 30-34 godine