s
f i y S
Varijacije na temu tržišta rada: SAD; Kina, EU. Ciklusi, kompleksni sustavi, institucionalni razvoj.

22. listopada 2021.

Ideje.hr

Klub Batina

Varijacije na temu tržišta rada: SAD; Kina, EU. Ciklusi, kompleksni sustavi, institucionalni razvoj.

Knjigu Josipa Lučeva, redovitog autora na stranici Ideje.hr, koju je pod naslovom Systemic Cycle and Institutional Change: Labour Markets in the USA, Germany and China objavio Palgrave Macmillan, predstavili su u Klubu Batina slovenski ekonomist Bogomir Kovač i profesor na FPZG Zdravko Petak. U razgovoru su još sudjelovali profesor FPZG Zoran Kurelić i moderator Željko Ivanković. Link na cjeloviti razgovor dostupan je u nastavku.

Varijacije na temu tržišta rada: SAD; Kina, EU. Ciklusi, kompleksni sustavi, institucionalni razvoj.

Knjigu Josipa Lučeva, redovitog autora na stranici Ideje.hr, koju je pod naslovom Systemic Cycle and Institutional Change: Labour Markets in the USA, Germany and China objavio Palgrave Macmillan, predstavili su u Klubu Batina slovenski ekonomist Bogomir Kovač i profesor na FPZG Zdravko Petak. U razgovoru su još sudjelovali profesor FPZG Zoran Kurelić i moderator Željko Ivanković. Link na cjeloviti razgovor dostupan je u nastavku.

Kovač je posebno istaknuo kompleksnost Lučevljeve analize koja na tržište rada, glavnu temu, gleda iz nekolicine teorijskih kutova. Posebno upečatljive bile su njegove usporedbe ove knjige s primjerima iz glazbene povijesti.

Petak se usredotočio na dugoročne cikluse i izostanak harmonizacije europskog tržišta rada, a sjetio se i svoje studije federalnog uređenja prema kojem je jugoslavenska federacija imala proporcionalno najmanji zajednički budžet u odnosu na sve s kojima ju je uspoređivao, a još uvijek daleko veći nego EU.

Lučev se sjetio kako je pokojni profesor Dag Strpić, njegov prvi mentor, na predavanjima 2006. studente informirao da se oni suočavaju s ciklusom u silaznoj fazi, što mu – naravno – nisu vjerovali.  Zoran Kurelić je raspravljao o tome koji ekonomski sustav odgovara tzv iliberalnim demokracijama, a Željko Ivanković je pitao o promjenama karaktera i uloge rada, kapitala i političkog sustava pod utjecajem tehnoloških promjena.

Računalne igre. Najunosnija zabavna industrija istodobno i najsurovija. Čak i priznate kreativce tretira kao roblje

26. listopada 2021. / čita se 16 minuta

knjige

Računalne igre. Najunosnija zabavna industrija istodobno i najsurovija. Čak i priznate kreativce tretira kao roblje

Novinarstvo koje prati industriju računalnih igara prvo je izgubilo neovisnost o sponzorima. Ipak, knjiga Jasona Schreiera Press Reset: Ruin and Recovery in the Game Industry, temeljena na razgovorima s insiderima, ne zaobilazi okrutnost i iracionalnost u tom poslovnom sektoru, koji je po prihodima pretekao sve druge zabavne industrije, ali njegovi zaposlenici manje nego u ijednoj drugoj digitalnoj industriji raspolažu svojim vremenom, a nemaju ni izvjesnost zaposlenja

Usporedba i međusobni utjecaj triju velikih: SAD, Kine i Njemačke. Institucionalni pogled na ekonomski razvoj i tržište rada.

16. listopada 2021.

Klub Batina

Usporedba i međusobni utjecaj triju velikih: SAD, Kine i Njemačke. Institucionalni pogled na ekonomski razvoj i tržište rada.

U povodu knjige redovitog autora na stranici Ideje.hr Josipa Lučeva, koju je pod naslovom Systemic Cycle and Institutional Change: Labour Markets in the USA, Germany and China objavio Plagrave Macmillan, Klub Batina organizira 21. listopada u 14:30 razgovor u kojem će sudjelovati slovenski ekonomist Bogomir Kovač, Zdravko Petak, profesor na FPZG, autor i drugi pozvani. Zainteresiranima za sudjelovanje Zoom-link je dostupan u nastavku članka, a razgovor će biti emitiran i poslije dostupan i na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

26. listopada 2019. / čita se 4 minute

psihologija

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

Kognitivna inteligencija je daleko precijenjena ljudska osobina, zaključuje Andrijana Mušura Gabor u članku u kojem prikazuje istraživanja o predodžbi umjetne inteligencije na radnom mjestu, koja otkrivaju ponešto i o predodžbi o tome što je čovjek. Kao da je umjetna inteligencija potaknula čovjeka da emocijama prizna drukčiji status od dosadašnjeg