Utjecaj tehnologije, globalizacije i sindikata

Je li s rastom globalizacije Hrvatska doživjela povećanje nejednakosti? Pridonosi li i koliko tržište rada? Pogoduje li uvezena tehnologija nekim kvalifikacijama i strukama i tako povećava ili smanjuje nejednakosti? Treći članak o nejednakosti završava porukom: Neznanje je stvar izbora!

EKONOMISTI I NEJEDNAKOSTI (2): Nejednakosti u svijetu manje ili veće?

EKONOMISTI I NEJEDNAKOSTI (1): Kako su ekonomisti potiskivali pitanje nejednakosti

Pristranost tehnološkog napretka

Standardni modeli rasta predviđaju egzogeni neutralni tehnološki napredak. Bez te pretpostavke konvergencija klubova (zemalja) teorijski nije ostvariva. Neutralnost je morala biti na razini gospodarstva tako da su odnosi raspodjele ostali nepromijenjeni, odnosno tehnološki napredak nije pogodovao ni kapitalu, ljudskom ili fizičkom, ni radu. Isto vrijedi na razini plaća raznih kvalifikacija i sprema, jer su tu razlike određene količinom ljudskog kapitala. Neutralnost raspodjele se onda prenosila na neutralnost relativnih plaća.

Te su se pretposavke mogle provjeriti primijenjenim istraživanjima. Istraživačko pitanje je bilo kako se seli krivulja proizvodnih mogućnosti. Taj rad je počeo krajem 20. stoljeća, ali je ubrzan u zadnje desetljeće. S obzirom na to da je riječ o krivulji proizvodnih mogućnosti primijenjena istraživanja su istraživala tehnološki napredak u najrazvijenijim gospodarstvima i cutting edge technology. Manje razvijena gospodarstva su preuzimala već otkrivene tehnologije pa su ih birale u skladu sa svojim relativnim cijenama i institucijama (mogla birati uz Gerschenkronovu prednost zaostalosti, to jest mogućnost da izaberu suvremenije tehnologije, op.ur.).

Pet procesa na tržištu rada

Pregled istraživanja dana u Chennells i Van Reened (1999), naglašavaju kako je početna očekivanja gubitka kvalifikacija, de-skilling, zamjenio tehnološki napredak koji ide u korist kvalificiranih radnika. U jednom drugom prikazu Acemoglu i Autor (2011) prepoznaju 5 procesa na tržištu rada: (i) pad relativnih plaća manje kvalificiranih radnika, (2) promjene nisu jednosmjerne nego se tokom povijestii mijenjaju (3) polarizacija plaća u smislu da srednje obrazovani i srednje kvalificirani pokazuju relativno najveće gubitke, (4) brze primjene novih tehnologija koje u najvećoj mjeri zamjenjuju rad srednje kvalificiranih i (5) pojava tehnologije koje dozvoljavaju razbijanje tehnološkog lanca i izmiještanje određenih procesa. Te promjene objašnjavaju pristranim tehnološkim napretkom, i to navodeći rezultate primijenjenih istraživanja i izgradnjom modela.

Ta dva prikaza i istraživanja koje navode nedvojbeno ukazuju na novu stiliziranu činjenicu o pristranosti tehnološkog napretka u koristi kvalificiranih radnika i radnika sa višim stručnim spremama. Taj rezultat poznat je ekonomistima od kasnih devedesetih ali je javnost postala svjesna implikacija tek nedavno. To naravno povećava nejednakosti plaća u razvijenim zemljama. U teorji takvi rezultati ukazuju na sve veći razvoj i korištenje Neoklasičnog modela rasta sa endogenim tehničkim napretkom.

Utjecaj globalizacije

Tehnološki napredak se tiče najrazvijenijih narodnih gospodarstva, a utjecaj međunarodne razmjene i trećeg vala glablizacije se tiče svih gospodarstva. Budući da se radi o trećem valu globalizacije dogođaji su tijesno povezani sa dramatičnim padom vozarina, mogućnosti kontrole proizvodnih procesa na daljinu i razbijanjem proizvodnog procesa na diskretne dijelove. Te tri novine omogućile su izmještanje proizvodnje, outsourcing, u druge zemlje. Proizvodnja se selila iz razvijenih gospodarstva sa visokim troškovima rada u oređena manje razvijena ili nerazvijena sa dvije osobine. Prvo troškovi rada su manji i drugo, za iste troškove rada kao u razvijenijoj zemlji mogao se dobiti bolje kvalificiran i stručniji rad.

Takvo seljenje je mijenjalo nejednakosti u obje zemlje. U razvijenoj su se zemlji zatvarala radna mjesta nižih kvalifkacija i stručnosti što je dovelo do rasta nejednakosti. U manje razvijenim su se zapošljavali radnici viših kvalifikacija što je i u njima povećavalo nejednakosti. Da li su se zbog rasta nejednakosti u obje zemlje ujedno mijenjale i nejednajosti na svjetskoj razini nije nedvosmisleno jasno.

Sve teorijski moguće promjene nejednakosti zbog utjecaja globalizacije zaokupile su vrlo veliki broj istraživača i rezultati nisu nedvosmileni. Većina radova ukazuje na točnost gornjeg opisa ali ima ih koji ili zaključuju da se nejednakosti ne povećavaju ili da i u povećanju vide prednosti, a prikaz širine pristupa dan je u Kanbur (2008) i Niño-Zarazŭa i Roope (2016).

Proširenje važnosti institucija i institucija tržišta rada

Bilo je prirodno tražiti utjecaj institucija na nejednakosti a posebno utjecaj institucija tržišta rada jer se na njima određuju plaće i nejednakosti plaća. Među institucijama posebna se pažnja posvetila utjecaju financijske deregulacije i promjenama stopa progresivnog oporezivanja dohotka. No više se pažnje posvetilo institucijma tržišta rada.

Rezultati primijenjenih istraživanja, Checchi i Garcia-Peñalosa (2010), pokazuju da su nejednakosti osobnih primanja određene razlikama plaća, učešćem rada u BDP-u i stopama nezaposlenosti. Razlike plaća i nejednakosti plaća bitno se određuju na tržištu rada što nedvosmisleno pokazuje da institucije tržišta rada utječu na nejednakosti. Tri institucije tržište rada čiji se utjecaj na nejednakosti plaća istražuje su stupanj pokrivenosti sindikatima, kolektivnim pregovorima i minimalnim nadnicama.

Ustanovljena je negativna veza sindikalizacije i udjela gornjeg dijela raspodjele (jača sindikalizacija podrazumijeva manji udio gornjeg dijela raspodjele i veće preraspodjele). Slično je i sa kolektivnim pregovaranjem no ovdje jače koncentrirano pregovaranje vodi manjem utjecaju. Dok se Checchi i Garcia-Peñalosa (2010) prvenstveno usredotočuju na utjecaj kolektivnog pregovaranja Jaumotte, Osorio i Buitron (2015) gledaju utjecaj minimalnih nadnica a Salverda i Checchi (2014) daju pregled institucija tržišta rada.

Pikettyjev sretni trenutak

Objavljivanje magnum opus Thomasa Piketty-ja, Piketty (2014), poklopio se sa krajem Velike recesije. Eonomske kontrakcije su uvijek povećale zanimanje za pitanja vezana uz raspodjeleu i objavljivanje knjige baš u tom trenutku izazvalo je veliku raspravu i zanimanje šure javnosti. Mada je većina rezultat već bila prije poznata unutar INEQ roda izvan njega su to bile novosti koje su u najboljem trenutku popunile jednu prazninu u raspravama ekonomista.

Izazovi

Ako je prva stilizirana činjenica da nejednakosti u nacionalnim gospodarstvima rastu, i ako je druga stilizirana činjenica da je uzrok rasta u promjenama u gornjem dijelu raspodjele i ako su poznati najvažniji uzroci povećanja nejednakosti onda je razumno pitanje kako se ti trendovi pokazuju u Hrvatskoj. Prvo treba ustanoviti da li stilizirane činjenice vrijede i za Hrvatsku i zatim kako su faktori povećanja djelovali.

Što se stiliziraih činjenica tiče odgovor je nejasan. Podaci o nejednakosti raspodjele dohotka domaćinstva koje objavljuje službena statistika ne pokazuju povećanje, dakle nije u skladu sa stiliziranom činjenicom. Međutim podaci o nejednakosti plaća koje skuplja službena statistika, ali su računi napravljeni unutar projekta kojeg jeomogućio NSZ pokazuju rast potvrđuju točnost obadvije stilizirane činjenice.

No skoro je potpuna lakuna u pogledu prepoznatih glavnih uzroka povećanja nejednakosti. Da li Hrvatska konvergira zemljama jezgre? Da li je sa rastom globalizacije Hrvaska zbog tog procesa doživjela povećanje nejednakosti? Da li institucije na tržištu rada i njihove promjene doprinose i koliko doprinose nejednakostima? Da li uvezena tehnologija pogoduje nekim kvalifikacijama i strukama i tako povećava odnosno smanjuje nejednakosti? Kako kolektivno pregovaranje i minimalna nadnica utječu na nejednakosti plaća i nejednakosti dohodaka? Na sva ta pitanja bi istraživači mogli dati odgovor da se time bave. Međutim nitko se time nije bavio, niti su se time bavili istraživači iz privatnih zanimanja niti u okviru projekata niti su institucije ili uprave zainteresirane za rezultate. Neznanje je stvar izbora. U tom smislu postoji veliki prostor za istraživanja kako se svjetski trendovi pokazuju u Hrvatskoj a naše znanje o tome je malo, unatoč tomu što mnogi iznašaju čvrste stavove koji se doimlju da su rezultat istraživanja.

Literatura

Abramovitz Moses (1986): Catching Up, Forging Ahead, and Falling Behind, The Journal of Economic History godina: 46, broj 2, strane 385-406

Acemoglu Daron i Autor David (2011): Skills, Tasks and Technologies: Implications for Emoployment and Earnings, u Ashenfelter Orley i Card David, urednici (2011): Handbook of labor economics, strane 1043-1171, Elevier, Amsterdam

Adelman, Irma i Morris, Cynthia.T.(1967): Society, Politics and Economic Development. A Quantitative Approach. Hopkins Press.

Aitchison J. i Brown Alec (1957): The Lognormal Distribution, Cambridge University Press, Cambridge, UK,

Alesina Alberto,  Perotti Roberto (1996): Income Distribution, Political Instability, and Investment, European Economic Review, godina 40, broj 6, strane 1203-1228

Atkinson Anthony B. (2014) InequalityWhat Can Be Done?, Harvard University Press, Cambridge Mass.

Atkinson Anthony (2007): The long rn eraning distribution in five countries: ‘remarkable stability’, U,V or W? Review of Income and Wealth, godina 53, broj 1, strane 1-25

Atkinson Anthony (1970): On the Measurement of Inequality, Journal of Economic Theory, godina: 2, strane 244-263

Atkinson Anthony i Piketty Thomas, urednici (2007): Top incomes over the twentieth cenbtury: A contrast between Continental Europe and English Speaking countries, Oxford University Press, Oxford

Atkinson Anthony i Bourguignone Francois, urednici (2000): Handbook of Income Distribution, North Holland Elsevier, Amsterdam

Barro Robert i Sala-i-Martin Xavier (1992), ‘Convergence’,Journal of Political Economy godište 100, broj 2 (Apr.), strane 223-251.

Becker Garry (1964) Human Capital: A Theoretical and Empirical Analysis, with Special Reference to Education, NBER Columbia University Press, New York

Checchi Daniele I García-Peñalosa Cecilia (2010) Labour Market Institutions and the Personal Distribution of Income in the OECD, Economica, Godina: 77, broj 307, strane 413-450

Chennells Lucy i Van Reeben John (1999): Has Technology Hurt Less Skilled Workers? Working Paper W99/27, Institute for Fiscal Studies

Cowell Frank (2000): “Measurement of inequality”, chapter 2, pp: 87-166 in Atkinson Anthony and Bourguignone Francois, editors (2000): Handbook of Income Distribution, North Holland Elsevier, Amsterdam

Cowell Frank (1995): Measuring inequality, 2nd edition, Prentice Hall, London,

Deaton Angus .(2013). The Great Escape Health, Wealth, and the Origins of Inequality Princeton University Press, Princeton, New Jersey,

Fouquet Roger i Brodaberry Stephen (2015): ‘Seven Centuries of European Economic Growth and Decline’ Journal Of Economic Perspectives, Godina 29, Broj 4, Strane 227-244

Jaumotte Florence i Osorio Buitron Carolina (2015): Inequality and Labor Market Institutions , Working paper IMF Research Department SDN/15/14, Washington skraćeni prikaz u http://voxeu.org/article/union-power-and-inequality

Gini Corrado (1921): Measurement of inequaliutiy of incomes’, The Economic Journal, godina 31, strane 124-126

Gini Corrado (1912): Variabilità emutabilità, Studi Economica dell’University di Cagliari, godine 3, strane 1-158

Jones Charles (1997): ‘On the Evolution of the World Income Distribution’, Journal Of Economic Perspectives, godina 11, broj 3; strane 19-36

Jaumotte Florence i Osorio Buitron Carolina (2015) Inequality and Labor Market Institutions. IMF Staff Discussion paper broj 15/14, MMF, Washington skraćeni prikaz u http://voxeu.org/article/union-power-and-inequality

Kanbur Rai (2008): Globalization, growth, and distribution : framing the questions, Commision on Growth and Development, Working paper 5, world Bank, Wahington http://documents.worldbank.org/curated/en/262481468331170974/Globalization-growth-and-distribution-framing-the-questions

Kanbur Ravi, Wang Yue i Zhang Xiaobo (2017) The Great Chinese inequality turnaroun, CEPR discussion paper no: 11892, CEPR, London, skraćena verzija na http://voxeu.org/article/great-chinese-inequality-turnaround

Kelly Morgan (2000): Inequality And Crime, The Review of Economics and Statistics, godina 82, broj 4, strane 530-539

Koopmans Tjaling (1956): Thrtee Essays on the state of economics, hrvatski prijevod

Kuznets Simon (1955): ‘Economic growth and income inequality’, American Economic Review, godina 45, strane 1-28

Lambert Peter (2001): The distribution and Redistribution of Income, 3rd edition, Manchester UP, Manchester

Leijonhufvud, Axel (1973): Life Among the Econ , Western Economic Journal, 11:3 (1973:Sept.) strane 327–337

Lorenz Max (1905): Methods for Measuring the Concentration of Welath, Journal of the American Statisical Association, godina 9, strane 209-219

Meschi Elena F i Marco Vivarelli (2007): Globalization and Income Inequality

IZA Discussion Paper No. 2958

Milanović Branko (2002): True World Income Distribution, 1988 and 1993: First Calculation Based on Household Surveys Alone, Economic Journal, godina: 112, broj 476, strane 51-92

Niño-Zarazúa Miguel, Roope Laurence, Tarp Finn (2016): ‘Income inequality in a globalising world’, Review of Income and Wealth, http://onlinelibrary.wiley.com/wol1/doi/10.1111/roiw.12240/full godina skračeni prikaz http://voxeu.org/article/income-inequality-globalising-world

OECD (2011): Divided We Stand: Why Inequality Keeps Rising, OECD, Pariz

Ostry Jonathan, Berk Andrew i Tsangarides Charalambos (2014): Redistribution, Inequality and Growth, IMF diocusssion paper , veljača 2014, Washington, pojednostavljeni sažetak u http://voxeu.org/article/redistribution-inequality-and-sustainable-growth

Pareto Vilfredo (1896): Ecrits sur la courbe de la répartition de la richesse’ pretiskano u Busino Giovanni (1965): Oevres complétes de Vilfredo Pareto, Librairie Droz, Ženeva

Piketty Thomas (2014) Capital in the Twenty-First Century  Belknap Press, Pariz, izvorno francusko izdanje 2013 Le Capital au XXIe siècle, hrvatsko izdanje Kapital u 21 stoljeću; Profil, Zagreb

Piketty Thomas i Zucman Gabriel (2014): Capital is Back: Wealth-Income Ratios in Rich Countries 1700-2010′ Quarterly Journal of Economics, godina 129, broj 3, strane 1255-1310, skraćena verzija u http://voxeu.org/article/capital-back

Pritchett Lant (1997): ‘Divergence, Big Time’ Journal Of Economic Perspectives, godina 11, broj 3, strane 3-17

Quah Danny (1996): ‘Twin Peaks: Growth and Convergence in Models of Distribution Dynamics’ The Economic Journal, godina 106, broj 437. (Jul.), strane. 1045-1055.

Sala-i-Martin Xavier (2006): ‘The World Distribution of Income: Falling Poverty and … Convergence, Period’ The Quarterly Journal of Economics, godine 121, broj 2, strane 351-397

Sala-I-Martin Xavier (2002): The World Distribution of Income, NBER paper 8905

Sala-i-Martin Xavier (1996): ‘The Classical Approach to Convergence Analysis’ The Economic Journal godina 106, broj 437 (Jul), strane: 1019-1036

Salverda Wiemer i Checchi Daniele (2014): Labour-Market Institutions and the Dispersion of Wage Earning, Dscussion paper 8220, IZA, Bonn

Sen Amartya (1992): Inequality Reexamined, Clarendon Press, Oxford

Sen Amartya (1985) O ekonomskim nejednakostima, CKD, Zagreb, hrvatski prijevod Sen Amartya (1973): On Economic Inequality, Clarendon Press, Oxford,

Stiglitz Joseph (2012): The Price of Inequality. How Today’s Divided Society Endangers Our Future, Columbia University, New York

Theil Henry (1967): Economics and Information Theory, North Holland. Amsterdan

Van der Weide Roy i Milanović Branko (2014): Inequality Is Bad for Growth of the Poor, World Bank research workling paper 6963, Svjetska banka, Washington, pojednostavljeni sažetak u

http://voxeu.org/article/good-rich-bad-poor

Velben Thorstein (1899) The Theory of the Leisure Class: An Economic Study of Institution (1899)