s
f i y S
Što su Fulbrightovci u četvrt stoljeća donosili iz SAD

9. studenoga 2017.

Karlo Vajdić

25 godina Fulbrighta u Hrvatskoj

Što su Fulbrightovci u četvrt stoljeća donosili iz SAD

Ministrica Divjak istaknula je da je znanost globalna, guverner Vujčić rekao je da je američka predavanja jednostavno preslikao u Hrvatskoj ...

Što su Fulbrightovci u četvrt stoljeća donosili iz SAD

Ministrica Divjak istaknula je da je znanost globalna, guverner Vujčić rekao je da je američka predavanja jednostavno preslikao u Hrvatskoj ...

  • Na naslovnoj slici ambasadorica Valls Noyes i ministrica Divjak

U prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu u utorak i srijedu održano je obilježavanje 25. godišnjice provođenja Fulbright programa za međunarodnu obrazovnu razmjenu u Hrvatskoj. Brojne goste, među kojima je bio veliki broj bivših stipendista Fulbright programa, pozdravili su voditeljica i novinarka Daria Marjanović te Julieta Valls Noyes, ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj.

Dvodnevni program podijeljen je tako da su za utorak bile predviđene rasprave na temu iskustava i utjecaja koji Fulbright program ima kako na pojedince stipendiste, tako i na američko te hrvatsko društvo i znanstvenu zajednicu, dok je za srijedu bio predviđen seminarski program okrenut internacionalizaciji visokog školstva i znanosti.

Uz ambasadoricu Valls Noyes, kao predstavnika jednog od organizatora, u utorak su u raspravi sudjelovali i Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja RH, te guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, i sam bivši stipendist Fulbright programa.

Valls Noyes je opisujući kulturne značajke za koje smatra da karakteriziraju SAD i za koje smatra da bi stipendisti mogli prenijeti i nakon povratka sa studijskih programa izdvojila optimizam, poduzimanje rizika i suradnju te je istaknula da su nesporne koristi od suradnje koja se razvija kroz ovakve programe.

Ministrica Divjak istaknula je da znanost kao takva nije lokalna nego globalna zbog čega su programi poput Fulbrighta važni, i napomenula da nije lako izravno izmjeriti utjecaj koji ima ovaj program jer ostavlja trag na više razina u društvu.

Guverner Vujčić koji je kao Fulbrightov stipendist boravio na sveučilištu Michigan State sredinom devedesetih godina, kad je još bio zaposlen i kao asistent na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, kao primjer izravnih koristi od programa naveo je da je nakon povratka u Hrvatsku jednostavno preslikao način predavanja koji je vidio u SAD-u.

Među bivšim stipendistima Fulbright programa u utorak su u raspravama sudjelovali još i povjesničar Tvrtko Jakovina, Bojana Ćulum s Odsjeka za pedagogiju riječkog filozofskog fakulteta, kao i Aleksandar Štulhofer, sociolog sa Filozofskog fakulteta Zagreb.

Fulbright program stipendija pokrenut je neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Inicirao ga je američki senator James William Fulbright s namjerom da se iskoristi višak sredstava iz ratnih potreba. Glavni izvor financija danas je američka vlada, a svake se godine dodijeli oko 8000 stipendija, bilo američkim studentima, znanstvenicima i profesorima za boravak na studijskim godinama u inozemstvu, bilo inozemnim stipendistima za boravak na nekom od američkih sveučilišta. Prijave za iduću studijsku godinu upravo su u tijeku i traju do početka prosinca.

Znanstvena metoda je vrijednosni izbor, a ne tek tehničko pitanje

29. svibnja 2026. / čita se 8 minuta

Istina i metoda

Znanstvena metoda je vrijednosni izbor, a ne tek tehničko pitanje

Metoda nije samo alat, nego i svjetonazor koji određuje što uopće može postati činjenicom, a što ostaje 'samo priča'. To vrijedi ne samo za društvene znanosti, nego za sve znanstvene kulture, piše Marija Brajdić Vuković u prikazu istraživanja koje je provela s Pavelom Gregorićem i Ivanom Tranfićem. Možda je baš to razlog za ponovno promišljanje odgovornosti znanstvenika danas

Stogodišnjica objavljivanja Krležine knjige Izlet u Rusiju

29. svibnja 2026. / čita se 25 minuta

KNJIŽEVNOST

Stogodišnjica objavljivanja Krležine knjige Izlet u Rusiju

Kada je Miroslav Krleža u proljeće 1925. posjetio Rusiju, donio je kući knjigu koja je uzburkala kulturnu javnost Kraljevine SHS — no neka pitanja o tom putovanju ostala su neodgovorena gotovo stoljeće. U prvom članku o toj temi Božo Kovačević donosi dosad nepoznate pojedinosti o jednom od najzanimljivijih putovanja hrvatske književnosti.

28. svibnja 2026.

INTERVJU TVRTKO SMITAL

Predsjednik Sindikata znanosti: Ministar je okupio tim bez kompetencija i ambicije

Iako izmjene Zakona o znanosti još uvijek čekamo, predsjednik Sindikata znanosti Tvrtko Smital upozorava kako već sada znamo da one neće ni pokušati riješiti neke od ključnih problema.