Zar je zaista siva ekonomija veća od četvrtine službenog BDP-a

Znanstvenici sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta pozabavili su se sivom ekonomijom i njenim utjecajima u turizmu, dok su arheolozi objavili impresivan pregled istraživanja provedenih tijekom 2016. godine. Objavljeni su i novi brojevi Veterinarskog arhiva, Journal of Communications Software and Systems te Acta Economica et Turistica

U Godišnjaku Instituta za arheologiju objavljeni su brojni prikazi istraživanja provedenih tijekom 2016. godine na nizu domaćih lokacija: u posavskom selu Dolina gdje se nalaze ostaci naselja iz kasnog brončanog doba; u uvali Soline na otoku Sveti Klement u blizini Hvara gdje se nalazi vila iz rimskog doba, kao i istraživanja arheološkog kompleksa Grubišno Polje – šuma Obrovi koji potječe iz kasnog srednjeg vijeka. U Godišnjaku je objavljen i rad Jadranke Boljunčić, znanstvenice s Instituta, u kojem se prikazuju prednosti korištenja suvremenog medicinskog postupka računalne tomografije (CT) u ispitivanju ljudskih kosturnih ostataka u odnosu na klasičnu ili digitalnu radiografiju.

Oliver Kesar, sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i suautorica Katarina Čuić pozabavili su se u novom broju Zagreb International Review of Economics and Business pitanjem sive ekonomije u turizmu u Hrvatskoj. Kesar i Čuić pišu da „usprkos mnogim pokušajima da se procijeni veličina i utjecaj sive ekonomije u turizmu, još uvijek postoji puno neslaganja u vezi širine pristupa i prikladnosti metodologija“ koji se koriste za njeno kvantificiranje. Mnoge su studije potvrdile kako najveći poticaj za rast sive ekonomije dolazi zbog povećanja poreza i socijalnih doprinosa, te da veliku ulogu igra i općenita porezna etika, a bitno manje utječu kvaliteta državnih institucija, javne usluge, i regulacija na tržištu rada.

U radu se daje i pregled niza domaćih i stranih procjena sive ekonomije u Hrvatskoj. Među njima su i dva pregleda Friedricha Schneidera koji je udio sive ekonomije u Hrvatskoj procijenio na gotovo 34% krajem devedesetih godina da bi do 2015. postepeno pao na 27,7%. U usporedbi s tridestak europskih država Hrvatska se našla na nezavidnom četvrtom mjestu po udjelu sive ekonomije u službenom bruto domaćem proizvodu (BDP), nakon Bugarske, Rumunjske i Turske. Prosječni procijenjeni udio sive ekonomije u BDP-u među analiziranim državama bio je 18%, a najniže udjele imali su Švicarska (6,5%), Austrija (8,2%) i Luksemburg (8,3%). Kesić i Čuić daju i pregled preporuka kako smanjiti udio sive ekonomije među kojima se najvažnijom čini ona o smanjivanju porezne presije kao i olakšavanju drugih opterećenja poslovanju, ali dodaju i da je potrebno provesti još istraživanja kako bi se točnije utvrdili veličina, obuhvat i posljedice koje u Hrvatskoj ostavlja siva ekonomija.

Sveučilište Libertas objavilo je drugi ovogodišnji broj stručnog glasila Acta Economica et Turistica, u kojem je, uz ostale,  članak Radojke Kraljević, Zrinke Filipović i Milanke Zuber, sve s Libertasa, koji se bavi zadovoljstvom kupaca programima vjernosti u maloprodaji. Anketno istraživanje na uzorku od 53 ispitanika, koji su anketirani tijekom ljeta i među kojima je četiri petine bilo članom nekog od programa vjernosti, pokazalo je da „program vjernosti nije presudan čimbenik“ nego su se za zadovoljstvo potrošača relevantnijim pokazali „asortiman proizvoda, cijena, lokacija prodavaonice i odnos prema kupcu“. Asortiman je „najvažnijim“ i „jako važnim“ ocijenilo gotovo 90% ispitanika. Na drugom mjestu se našla cijena proizvoda (važnom je ocjenjuje nešto manje od dvije trećine anketiranih), a slijede lokacija (53%) i odnos prema kupcu članu programa vjernosti (45,1%). Faktori koji čine same programe vjernosti poput njegovog samog postojanja, vrijednosti materijalnih koristi koje donosi, ili jednostavnosti njegova korištenja najčešće su samo „ponekad“ važni u zadovoljstvu kupaca, pokazuje anketa. Pri tome je čak trećina anketiranih izjavila da im uopće nije važno postoji li program vjernosti ili ne. Autorice ističu i rezultate drugih istraživanja da „posjedovanje programa vjernosti i izdavanje kartica vjernosti ne znači da su kupci uistinu vjerni određenom (trgovačkom – op.) lancu“. U radu se prihvaća da se radi o malom broju ispitanika.

U proteklih tjedan dana objavljen je i novi broj Veterinarskog arhiva, stručnog glasila u izdanju zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, a Udruga za komunikacijske i informacijske tehnologije splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje objavila je novo, treće ovogodišnje, izdanje časopisa Journal of Communications Software and Systems.