Predbilježite se na podcast i YouTube kanal Ideje.hr
Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.

Pozivamo vas da se predbilježite na YouTube kanal Ideja i podcast Domagoja Novokmeta u sklopu tog kanala što će vam omogućiti da ste redovito informirani o novim prilozima.
Protekla 2025. godina, početna je ne samo u stvaranju jednog novog svjetskog poretka, već i prijelomna u obnovi jednog drukčijeg ljudskog karaktera, jednog krvoločnog, zlobnog, ksenofobičnog i nemoralnog ljudskog identiteta, piše Darko Polšek u prvom dijelu svog pregleda godine na isteku. Većinu je ljudi ispunila pesimizmom, strepnjama o budućnosti svijeta, naših zavičaja i naših najdražih
U drugom nastavku svoje kronike 2025. godine Darko Polšek skreće pažnju na događaje koje se uglavnom brzo zaboravlja a moralo bi ih se zabilježiti: na čelna mjesta niza važnih međunarodnih institucija izabrane su žene, osuđena je i uhićena nekolicina bivših predsjednika, a u svojoj eurocentričnosti, ili je takva ljudska priroda, brzo smo smetnuli s uma devastirajuće sukobe i katastrofe koje nam nisu u vidokrugu. No, neki su autori napisali najbolje knjige, neki snimili najbolje filmove, neki dobili prestižne nagrade, a neki su nas i napustili. Kako je bilo u Hrvatskoj?
Ako bilo koja od sposobnih i motiviranih država, potaknuta iskustvom rata u Ukrajini i lelujave američke vanjske politike, krene putem razvijanja vlastitog nuklearnog oružja, sigurno bi potakla i ostale nuklearno latentne zemlje na isti korak, piše Vladimir Lokner. Iako niti jedna od pedesetak država za sada ne pokazuje političku volju, analitičari u tim zemljama već otvoreno raspravljaju o ovoj mogućnosti.
Diljem svijeta kao da je nestala sposobnost razgovora. Britanski diplomat Sir William Hayter prije šezdeset je godina zaključio da je to početak raspada svake civilizacije, piše Domagoj Juričić. Knjiga "Diplomacy of the Great Powers" je povijesni tekst, ali i upozorenje što se događa kada moć izgubi kulturu, a politika smisao za ravnotežu.
Istraživanje politologa Heermanna, Baute i Leuffena pokazuje da građani EU većinski nisu spremni prihvatiti nazadovanje demokracije i prihvaćaju sankcije protiv članica-kršiteljica demokratskih normi, piše Predrag Bejaković. Thu Ngyen iz Centra Jacques Delors zato predlaže strategiju za ograničavanje Orbánove politike.
Najjasnije svoj stav prema demokraciji ustaški poglavnik iznosi u knjizi Strahote zabluda. Fašizam smatra nasljednikom demokracije, objašnjava Enis Zebić. Prema Paveliću demokracija se pokazala nedoraslom i nesposobnom pa ju je fašizam najprije morao odstraniti "...da mu se ne plete oko nogu dok se rve s boljševizmom i da si na taj način načini čisto i ravno tlo za rvanje".
Mislav Balković vrlo je nedavno izabran za predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca tijesno pobijedivši Ivana Mišetića. Njegov je prvi javni istup bio zahtjev Vladi da odustane od dizanja minimalne plaće. Premijer je to odlučno odbio. Viktor Viljevac analizira kretanje plaća i profitnih marži posljednjih godina kako bi ocijenio neopravdanost zahtjeva poslodavaca i utemeljenost vladine odbijenice.
Metalo-organske mreže (MOF) su u tri desetljeća istraživanja evoluirali od kurioziteta do jedne od najbrže razvijajućih grana kemije materijala, stoga nije iznenađujuće da su njihovi začetnici odlikovani Nobelovom nagradom za njihovo otkriće, pišu Ivana Brekalo i Krunoslav Užarević. Od izvlačenja minerala rijetkih zemalja iz otpadnih voda do apsorpcije i razgradnje bojnih otrova ili skladištenja vodika na sobnoj temperaturi, moguće primjene MOF materijala čine se neiscrpnima.
Krasznahorkai traži čitatelja koji će mu pristati na tempo, a zauzvrat mu daje slobodu jezika i misli, piše Igor Gajin u osvrtu na ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Početni napor koji on traži od naše koncentracije slijedi let na krilima njegovih rečenica prema dinamici živog jezika, a njegova kompleksnost predstavlja dosezanje novih prostora kreativnosti i slobode.
Radovi nagrađeni ovogodišnjim Nobelom za fiziku nisu samo riješili zagonetku mosta između mikro i makro svijeta, oni su napravili i praktične alate za gradnju kvantnih tehnologija, piše Davor Horvatić. Njihova najvažnija poruka nije da je „kvantno moguće i u velikim makroskopskim sustavima“, nego da je priroda dosljedna.
Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 2025. godine dobili su Mary E. Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi za istraživanja mehanizama periferne imunotolerancije. Njihova su otkrića, objašnjava Tamara Čačev, otvorila put razvoju novih terapijskih pristupa koji bi mogli omogućiti liječenje ili čak izlječenje autoimunih bolesti, poboljšati učinkovitost onkoloških terapija te spriječiti ozbiljne komplikacije nakon transplantacije.
Trumpovi pokušaji da oslabi Kinu preko Moskve - strategija "obrnutog Kissingera" - završavaju jačanjem kinesko-ruske osovine, te slabljenjem spona s transatlantskim partnerima, piše Domagoj Juričić. Kissinger i Nixon prepoznali su trenutak u kojem je postojao jaz Moskve i Pekinga, povijest im je otvorila vrata, no Trump danas zamišlja da vrata postoje ondje gdje ih više nema.
Bohemian Grove šumsko je odmaralište u Kaliforniji koje jednom godišnje okuplja američku političku i gospodarsku elitu, piše Domagoj Juričić. Grove je navodno mjesto gdje se ritualno pale brige, gdje se ništa ne odlučuje, no primjer pokretanja američkog nuklearnog programa pokazuje kako nije uvijek tako. Danas je ključno pitanje kakav će odnos elita Bohemian Grovea zauzeti prema novom američkom predsjedniku.
Njemačka se mijenja, a Sönke Nitzel može se samo nadati kako će i nova vlada ozbiljno shvatiti zadaću obrane, piše Anđelko Šubić u drugom dijelu pregleda dviju knjiga njemačkog povjesničara. Ratovi u Afganistanu i na Balkanu nisu Bundeswehr približili društvu, a rasprave o vojnoj obavezi i neonacizmu otkrivaju koliko Njemačka još traži odgovor na pitanje što njezini vojnici trebaju biti u 21. stoljeću.
Poljudski stadion je pojedinačni prostorni identitet iznimnog značaja, čija inovacija i estetika nadilaze funkciju sportskog objekta, piše Marina Pavković. Stadion je Ministarstvo kulture 2015. upisalo u Registar kulturnih dobara i prepustilo samome sebi, kao i Ministarstvo sporta koje ga je trebalo agilno čuvati. No, nije. Nitko nije.
Zastupnica Draženka Polović pred ljetno raspuštanje Sabora RH govorila je o tome kako istina ostaje bez glasa, a kič oblikuje kolektivnu sliku stvarnosti.
Disneyjeva serija Andor je studija opresije kroz povijest, od britanskog kolonijalizma do holokausta, studija načina na koji su oni koji sebe doživljavaju zaslužnim elitama brisali cijele narode i kulture, piše Ivan Fischer. Andor je oda antifašizmu, nevjerojatno aktualna u današnjem geopolitičkom okruženju, kada se doima da demokracije diljem svijeta uzmiču pred populizmom.
Ruska agresija na Ukrajinu testira sve ono na što su se liberalne demokracije dugo oslanjale: društveni konsenzus, ekonomski kapacitet, moralnu jasnoću i stratešku ustrajnost, piše Domagoj Juričić. Pitanje nije samo može li se rat dobiti bez izravnog sudjelovanja, nego što takav rat otkriva o stanju demokracije danas. Može li se sigurnost graditi na principima, a ne samo oružju?
Dok Unija pokušava osmisliti novi financijski okvir, premostiti tehnološki zaostatak i olakšati pristup fondovima, Hrvatska se suočava s „uskim grlima“, piše Davor Nikolić. Bez jačanja stručnih kadrova i pojednostavljivanja procedura, Hrvatska riskira ostati na dnu EU u iskorištavanju europskih fondova.