Nije dovoljno da budući britanski premijer ima potporu parlamentaraca, čak ni članova stranke a ni građana. Nužno uvažavanje reakcija tržišta na pojedine premijerske kandidate brutalno otklanja iluzije suverenista da samo sirova politička volja s demokratskim mandatom odlučuje o sudbini zemlje, piše Nataša Babić
Prema 'mentalnom računovodstvu' razlika između 1 i 2 eura je manja nego između 7,5 i 15 kuna. Slijedom niza istraživanja o ponašanju kupaca u zemljama koje su svoju valutu zamjenjivale za euro Goran Mihelčić nastoji proniknuti kako bi se mogli ponašati građani Hrvatske nakon konačnog ulaska u eurozonu.
Nije isključena mogućnost da drugi hladni rat koji se upravo intenzivira širom Globusa, za razliku od prethodnog završi nuklearnim ratom. Zbog toga bi možda ipak bilo dobro razmišljati o dodatnim diplomatskim naporima, završava Božo Kovačević informativni pregled lipanjskih summita BRICS zemalja, Europskog vijeća, G7 i NATO-a
Knjiga Nevena Budaka: Na dnu društvene ljestvice - Robovi i služinčad na istočnoj jadranskoj obali u izdanju Leykam International, predstavljena je iz više perspektiva: pravno-povijesne, književnopovijesne i sociološke
U prvom dijelu članka Josip Tica opisuje uzroke inflacije i različite reakcije na nju u Sjedinjenim Državama i Europskoj uniji. U drugom dijelu članka osvrće se na inflaciju u Hrvatskoj, efekte na proračun i makroekonomska kretanja te na ciljeve ekonomske politike i načine na koje se s njome mogu suočiti
Adrijana Šuljuk, Jelena Puđak i Marija Brajdić Vuković prezentirale su uvide iz svojih istraživanja o tome kako su se znanost i znanstveni sustav nosili s pandemijom, je li se promijenilo povjerenje građana u znanost te koje su sličnosti i razlike u odnosu znanosti prema klimatskoj krizi i pandemiji
Zbog izuzetno visokih rezultata na testovima inteligencije vojni su mu psiholozi preporučili da postane pjesnik. In memoriam Leijonhufvudu, nedavno preminulom velikom ekonomskom pjesniku, piše Josip Lučev
U četvrtak 7. travnja od 14:00 Ideje.hr organiziraju razgovor o uzrocima i efektima institucionalne krize. Uvodno će govoriti Zdravko Petak i Mario Munta sa Fakulteta političkih znanosti, a nakon njih diskusiju će otvoriti Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba. Razgovor će se održati u Florijana Andrašeca 18a, zainteresirani će ga moći pratiti na youtube kanalu ili mu pristupiti putem Zoom linka
Rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju održat će se u hotelu Sheraton u Zagrebu (dvorana Grand Ballroom), 2. travnja 2022. (subota) od 10 do 13 sati.
Upravo u trenutku izbijanja rata u Ukrajini objavljena je knjiga koja istražuje nevjerojatne razmjere novca ruskih oligarha i kleptokrata iz drugih zemalja pospremljenog u London. Novi zakon protiv pranja novca nakon što se kiselio u parlamentu više od tri godine pod pritiskom će biti izglasan za mjesec dana
Vladimir Putin autoritaran je i brutalan vladar, koji stekavši podršku u zemlji nakon katastrofalnih devedesetih, napadom na Ukrajinu izražava svoje nastojanje da Rusiju učini svjetskim faktorom u rangu koji teško može dosegnuti već i zbog činjenice da prijetnjama antagonizira zemlje koje mu nisu predstavljale nikakvu opasnost. Je li moglo biti drukčije? Kakve to posljedice izaziva u zapadnim demokracijama
Dok se američki stručnjaci trude predvidjeti gdje će izbiti krize, Rusija i njezine saveznice, čini se, aktivno rade na njihovu stvaranju u nekim državama Središnje Azije kako bi ih na svoj način rješavale, završava Božo Kovačević članak o upravo objavljenoj američkoj publikaciji o sigurnosnim prijetnjama u 2022. godini u kojoj američka administracija i stručnjaci uopće ne obraćaju pažnju na zemlje Srednje Azije
Iako većina kršćana misli da nevjera u boga implicira odbacivanje vjerskih običaja, to nije točno. Neki ateisti ih odbacuju, no mnogi misle da su oni važan element njihovog života. Uostalom, neki oblici hinduizma, budizma, džainizma, konfucijanizma i taoizma ateistički su, kao što ima ateističkih Židova i kulturalnih katolika
U nedjelju 19. prosinca Čileanci su izišli na drugi krug predsjedničkih izbora i izabrali Gabriela Borića. Ideje.hr objavljuju članak Alejandre Mancille objavljen prije izbora, no koji dobro opisuje enormne socijalne, etničke, političke i ekološke izazove s kojima će se suočiti novi predsjednik
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. Vlade Republike Hrvatske najavljuje dosad najveće ulaganje od 2,4 milijarde kuna u znanost i visoko obrazovanje, piše u Otvorenom pismu 30 znanstvenika. Stoga imamo osobitu priliku da u predstojećem razdoblju donesemo novo zakonodavstvo, reformiramo ustanove i odgovorno raspodijelimo znatna financijska sredstva s ciljem podizanja kvalitete hrvatske znanosti i visokog obrazovanja
Institut iz Kiela izradio je scenarije 'trgovinskog rata' u kojem se Europa oslanja samo na vlastitu proizvodnju. Rezultati su katastrofalni. Kakva je uloga promjene tečaja (euro - yuan) i posljedične inflacije piše Anđelko Šubić
Nedjeljni izbori u Češkoj donijeli su tijesnu pobjedu koaliciji demokratskih stranaka Zajedno, oligarh Babiš neće moći sastaviti vladu. Pirati su sa 22 mjesta u parlamentu pali na samo 4, zbog pogrešne odluke o koaliranju. Socijaldemokrati i nereformirani komunisti ostali su bez mjesta u parlamentu. Tajnovitost oko zdravstvenog stanja predsjednika Zemana pridonosi neizvjesnosti.
Zlatko Uzelac pisao je za Ideje.hr. Uredništvo želi održati sjećanje na njega govorom koji je na Zlatkovom pogrebu održao zajednički prijatelj i suradnik Božo Kovačević, a u kojem se oživljavaju uspomene i na generaciju čije je djelovanje duboko utkano u našu kulturnu i političku povijest, ali čije pripadnike kao da se nastoji zaboraviti
Ni u drugim zemljama vanjska politika nije u predizbornim bitkama u središtu pažnje, piše Anđelko Šubić o kritikama da se Europa slabo spominje u diskusijama pred njemačke parlamentarne izbore. K tome, europska i vanjskopolitička pitanja su minsko polje u kojem je jednoznačan izbor gotovo nemoguć. Što reći o talijanskom državnom dugu i stabilnosti eura, ili o potkopavanju pravne države u nekim članicama?
Socijaldemokrati ne namjeravaju Kršćanskim demokratima više biti manjinski partner u vladi, a Kršćanski demokrati ne žele biti manjinski partner nikome. Zeleni su dakle u svakoj kombinaciji, bilo u 'Jamajka koaliciji' (sa CDU/CSU i Liberalima) ili u koaliciji sa Socijaldemokratima. Nitko ne želi s radikalnom desnicom, no mogu li se radikali iz Ljevice odreći soocijalizma i riskirati da u koalicijskoj vladi izgube profil