Rasprave

19. travnja 2018. / Aktualno Rasprave

Rasprava od18. travnja

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?

Ideje.hr

20. ožujka 2018. / Rasprave

Reagiranje

Matko Marušić reagira na članak Žarka Puhovskog o raspravi o Istanbulskoj konvenciji

„Bračna vjernost“, kao i „stručak cvijeća“ i „silovanje“ su biološki koncepti teorije evolucije. Na (vrlo) različite načine oni postoje u nebrojenim vrstama i služe samo jednome: životno presudnom osiguranju provedbe spolnoga čina radi reprodukcije

Matko Marušić

20. ožujka 2018. / Rasprave

rasprave

Puhovski: Marušić se sprda i s vjerom, zbog nedomišljenosti, naravno

Brak je - kao ugovor - onaj (veliki) društveni koncept, na kojemu je baš kršćanstvo nedvojbeno mnogo učinilo, ali to Marušić (kao katolik!?) ne razumije, nego (opet kao katolik!?) dogmatski širi evolucijsku teoriju na društveno-povijesne ugovorne prakse, piše Žarko Puhovski u odgovoru Matku Marušiću, kojim redakcija ovu raspravu zaključuje

Žarko Puhovski

11. veljače 2018. / Rasprave

rasprave: postoji li znanstveni svjetonazor (ideologija)?

Svijet je jedan. Priroda je sve što postoji. Nema ničega drugog.

U članku u kojem objašnjava da postoji i znanstveni svjetonazor i da se zove - naturalizam, Dario Hrupec ide i korak dalje: Mnogi se sukobi, od onih individualnih do sukoba društvenih skupina, mogu svesti na sukob svjetonazora. Takvi su sukobi oko kurikularne reforme i Istanbulske konvencije. Zadiranje u svjetonazor je zadiranje u našu osobu, piše Hrupec i na kraju pita: Mogu li se takvi sukobi izbjeći?

Dario Hrupec

29. prosinca 2017. / Rasprave

Stenogram i snimka rasprave o crony kapitalizmu

Hrvatski kapitalizam: određen sustavom ili tradicionalnim kulturnim vrijednostima

U povodu slučaja Agrokor objavljeno je nekolicina članaka o crony kapitalizmu, a također i knjiga o inovacijskoj kulturi u ortačkom kapitalizmu. U dvosatnoj raspravi, održanoj 11. prosinca, snažno je dovedena u pitanje teza da je stanje hrvatske ekonomije uzrokovano naslijeđenim kulturnim vrijednostima. Diskusija je išla u smjeru analize sličnosti i razlika hrvatskog s drugim politekonomskim sustavima te koje karakteristike baštini od socijalizma

Pripremili Karlo Vajdić i Željko Ivanković

8. prosinca 2017. / Rasprave

RASPRAVA O KARAKTERISTIKAMA KAPITALIZMA U HRVATSKOJ

Kronizam: Kako ga vidi sociologija, ekonomika, politologija

Različite struke crony kapitalizam vide iz različitih kuteva. Ideje.hr organizirale su u ponedjeljak, 11. prosinca, u 14:00, u Florijana Andrašeca 18a/1 raspravu o karakteristikama kapitalizma u Hrvatskoj. Pojavljuje li se crony kapitalizam kao rezultat kulture i sustava vrijednosti, je li riječ o karakterističnom politekonomskom sustavu, je li hrvatski kapitalizam jedinstven, je li Agrokor specifična pojava ili tipična? Uvodne teze - J. Lažnjak, J. Švarc, I. Bićanić

Ideje.hr

7. prosinca 2017. / Rasprave

Rasprava 11. prosinca u 14:00 o karakteristikama hrvatskog kapitalizma

Boško Buha i Andrija Štampar razlozi (prema Samuelsonu) za raspravu o karakteristikama kapitalizma

Kakva je važnost erozije osamdesetih za razvoj kroni-kapitalizma? Koliki je utjecaj izbora puta transformacije iz socijalizma u kapitalizam? Je li Agrokor nacionalni fenomen ili se uklapa u neke šire pravilnosti? Zašto je Vlada promijenila politiku prema Agrokoru? Kako je strvinarski fond saznao za strvinu?

Ivo Bićanić

5. rujna 2017. / Rasprave

Rasprava o porezima (5)

Hrvatski porezni sustav je socijalistički. Ustav zahtijeva uvođenje poreza na nekretnine

Oporezivanjem prihoda i plaća eliminiran je srednji sloj građana. To je razlog da je naše gospodarstvo nekonkurentno, da u posljednje vrijeme velik dio mladih ljudi odlazi u druge europske zemlje. Sve prednosti poreza na nekretnine poznate su političkim strukturama i znanstvenim krugovima. Stavljanjem osobnog interesa ispred javnog te strukture pridonose siromaštvu hrvatskog društva

Slavko Linić

3. rujna 2017. / Rasprave

Rasprava o porezima (4)

Odgovor Lipe: Porez na nekretnine ili zašto ne vidimo slona u vlastitom dnevnom boravku

U sklopu porezne reforme, među nekolicinom zakona izglasan je i Porez na nekretnine. Udruga Lipa reagirala je oštrim protivljenjem koje je u jednom trenutku potpuno zaokupilo javnost. Premijer Plenković obećao je odgoditi primjenu tog poreza, a sa članovima Vlade najavljuje i javnu raspravu. Ideje.hr pozvale su nekolicinu stručnjaka da iznesu svoje mišljenje. Također smo zamolili i Udrugu Lipa da već u ovom trenutku rasprave koja će se očito nastaviti, odgovori na dosad iznesene argumente

Zoran Löw

1. rujna 2017. / Rasprave

Rasprava o porezima (3)

Porez na nekretnine – ultimativni test pripadnosti političkoj ljevici ili političkoj desnici

Neizmjerni otpor i totalnu paranoju oko "prekrštavanja" komunalne naknade u porez na nekretnine možemo shvatiti samo u kontekstu zatvaranja posljednje šanse Hrvatskoj da postane normalna suvremena država iz koje mladi neće iseljavati. Kako borcima za ekvivalencu "između onoga što država daje i onoga što pruža" ne smeta da jednaku količinu kuna po kvadratu plaća netko u penthouse u centru Cvjetno, kao i netko u Tkalčićevoj ulici bez vode i kanalizacije, ali im smeta da netko pokušava promijeniti toliko nepravedan porezni sustav?

Josip Tica