Rasprave

22. rujna 2019. / Aktualno Rasprave

NAJAVA RASPRAVE

Plaće – je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast? Branimir Štrukelj, lider slovenskog i europskog sindikata

U ponedjeljak, 23. rujna u 12 sati, u prostorijama Sindikata znanosti u Zagrebu, Florijana Andrašeca 18a/I održat će se rasprava o plaćama, u Hrvatskoj i drugim zemljama. Uvodno će sudionicima rasprave i publici svoja iskustva prenijeti vodeći europski i slovenski sindikalni dužnosnik Branimir Štrukelj. U panel raspravi nakon izlaganja sudjelovat će čelnici sindikata srednjih škola te znanosti i visokog obrazovanja Branimir Mihalinec i Igor Radeka, kao i analitičari Željko Lovrinčević i Dragan Bagić

Ideje.hr

3. kolovoza 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (6)

Šonje u polemici s Rohatinskim: “Odgovornost je eteričan koncept”. Čemu služi neovisnost ako nema moći?

Glavna je Šonjina teza da centralni bankari nemaju moć. Na njoj se temelji i odricanje od odgovornosti: ako nema moći, nema ni odgovornosti. Međutim, svaka centralna banka ima moć pa tako i Hrvatska narodna banka. Šonje brka (ne)moć i neizvjesnost ishoda. Da nema moć, sva rasprava o neovisnosti bila bi besmislena.

Željko Ivanković

30. srpnja 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (5)

Rasprava sa Šošićem, nastavak. Nejednakost, neovisnost, odgovornost. Transformacija prirode HNB-a

Vedran Šošić ističe da njegov članak "nije rasprava o velikim temama koje će oblikovati 'teoriju i praksu' središnjeg bankarstva u narednim desetljećima i poziciju središnjih banaka u demokratskim društvima“. To je, naravno, nemoguće. Pokušat ću, piše Željko Ivanković, pokazati da iz Šošićeva članka, unatoč njegovoj fokusiranosti na uspješnost HNB-a,  ipak izviruju i „velika“ pitanja odgovornosti, neovisnosti i pozicije centralnih banaka u demokratskom poretku

Željko Ivanković

30. srpnja 2019. / Rasprave

Pravo, pravda i tranzicijska (ne)pravda (2)

Da su socijalističke nepravde besprijekorno ispravljene, bi li u novom poretku bilo nepravde?

Kao da su izborom kapitalizma i tržišne privrede sva pitanja pravednosti riješena, stranke su se o tome gotovo sramile govoriti, pravne znanosti to nije puno interesiralo, filozofija se okrenula tzv. bioetici, sociologija marginalcima, a crkve povratu svoje imovine, piše Zoran Pokrovac u zaključnom dijelu članka u kojem ispituje izostanak iole ozbiljnije javne rasprave o pravednosti tranzicije

Zoran Pokrovac

30. srpnja 2019. / Rasprave

ljetni semestar

Pravo, pravda i tranzicijska (ne)pravda: Htjeli smo pravdu a dobili smo pravnu državu.

Bolje je da se nepravde događaju nego da se na nepravedan način popravljaju, citira Goethea profesor Zoran Pokrovac u prvom dijelu članka u kojem raspravlja zašto je postsocijalistička tranzicija završila u raširenom osjećaju nove nepravde

Zoran Pokrovac

29. srpnja 2019. / Rasprave

demokracija i eksperti (4)

Neovisnost i demokratska odgovornost centralnih banaka. Rasprava sa Šošićem, nastavak. Šonje vs Rohatinski

Velika je recesija izazvala raspravu o centralnom bankarstvu, instituciji koja bitno obilježava ekonomiju i politiku posljednjih stotinu godina. Jedno krilo rasprave ide za propitivanjem tehnologija i oruđa koje su centralne banke koristile i koriste, ili nisu a trebale su. John H. Wood u knjizi koja se ovdje predstavlja međutim raspravlja o političkoj poziciji centralnih banaka i zaključuje da su ideologijom neovisnosti izuzete od demokratske odgovornosti radi servisiranja političara i financijskog sektora. Njegova analiza prigodan je okvir za odgovor Vedranu Šošiću, u nastavku ovog članka, i komentirani prikaz rasprave Velimira Šonje sa Željkom Rohatinski u drugom nastavku

Željko Ivanković

16. srpnja 2019. / Rasprave

Esej

Dunkirk Christophera Nolana film neoliberalne katastrofe (3). There is no alternative!

Kulturni proizvodi poput Dunkirka, piše Dejan Kršić u trećem, posljednjem nastavku eseja o Nolanovom filmu, predstavljaju oblik perceptivnog navikavanja i emocionalnog uvježbavanja publike na stanje kontinuiranog ni rata ni mira, trajnog izvanrednog stanja, u kojem se samo jedni “broje”, a drugi su “neubrojivi”, strukturno isključeni višak i kolateralne žrtve.

Dejan Kršić

16. srpnja 2019. / Rasprave

rasprava pravo i etika, izlaganja Puhovskog i Padjena

Sramota, sila, prinuda. Pravna dimenzija profesionalne etike? Zašto je znanost izdvojena?

Naslovna slika prikazuje Daniela Defoea, koji je nakon što je anonimno objavio pamflet The Shortest Way with the Dissenters, optužen da je njime uvrijedio Anglikansku crkvu i osuđen na javno sramoćenje u kladama. Čini se primjerenom ilustracijom rasprave o pravu i etici koju su Ideje.hr organizirale su zajedno sa Nezavisnim sindikatom znanosti, a u kojoj su uvodna izlaganja dali profesori Žarko Puhovski i Ivan Padjen. Obojica su uvodno govorili o odnosu prava i moralnih normi, a specifično o situaciji sudaca i odvjetnika s obzirom na moralne norme; potom su analizirali dosege profesionalne etike, to jest uloge etičkih povjerenstava, a na kraju postavili pitanje o specijalnoj etičkoj/moralnoj poziciji znanosti. Podsjećamo da je Puhovski svoje izlaganje najavio tezom: Svako je etičko povjerenstvo kompetentno za prosuđivanje bilo kojega suda, nijedan sud nije ovlašten za suđenje bilo kojem etičkom povjerenstvu. Padjen je u najavi istaknuo: Profesionalna etika – naročito strukovna, znanstvena i sveučilišna – metastazirala je u etizaciju gotovo svih djelatnosti. Ovdje su sinopsisi njihovih izlaganja te na kraju poveznica na snimku cijele rasprave.

Karlo Vajdić

16. srpnja 2019. / Rasprave

esej

Dunkirk Christophera Nolana film neoliberalne katastrofe (2). Život u postljudskom dobu. Tri klase

U drugom dijelu eseja Dejan Kršić analizira paralelizam sudbina običnih vojnika u filmu Dunkirk i današnje sudbine radničke klase, vlasnik brodice simbolizira današnju srednju klasu, a pilot tehnokratsku elitu. I vrijeme im teče različitim brzinama. Odnosi među pojedincima i način komunikacije u filmu analogni su ideologiji i stvarnosti doba koje su od čovjeka preuzele korporacije i tehnologija

Dejan Kršić

15. srpnja 2019. / Rasprave

esej

Dunkirk Christophera Nolana (1): film neoliberalne katastrofe koji definira epohu Brexita

Ne smatram da je Nolan svoju konstrukciju svjesno izgradio kao neku alegoriju aktualnog društvenog stanja i suvremenog poretka, ali kroz umjetničke radove, posebno proizvode industrije filmske umjetnosti koji su rezultat kolektivnog autorstva nužno probija “političko nesvjesno”, dominantna logika vremena i društva, piše Dejan Kršić u prvom od tri nastavka eseja o Dunkirku

Dejan Kršić