Rasprave

12. lipnja 2019. / Rasprave

rasprava pravo i etika, izlaganja Puhovskog i Padjena

Sramota, sila, prinuda. Pravna dimenzija profesionalne etike? Zašto je znanost izdvojena?

Naslovna slika prikazuje Daniela Defoea, koji je nakon što je anonimno objavio pamflet The Shortest Way with the Dissenters, optužen da je njime uvrijedio Anglikansku crkvu i osuđen na javno sramoćenje u kladama. Čini se primjerenom ilustracijom rasprave o pravu i etici koju su Ideje.hr organizirale su zajedno sa Nezavisnim sindikatom znanosti, a u kojoj su uvodna izlaganja dali profesori Žarko Puhovski i Ivan Padjen. Obojica su uvodno govorili o odnosu prava i moralnih normi, a specifično o situaciji sudaca i odvjetnika s obzirom na moralne norme; potom su analizirali dosege profesionalne etike, to jest uloge etičkih povjerenstava, a na kraju postavili pitanje o specijalnoj etičkoj/moralnoj poziciji znanosti. Podsjećamo da je Puhovski svoje izlaganje najavio tezom: Svako je etičko povjerenstvo kompetentno za prosuđivanje bilo kojega suda, nijedan sud nije ovlašten za suđenje bilo kojem etičkom povjerenstvu. Padjen je u najavi istaknuo: Profesionalna etika – naročito strukovna, znanstvena i sveučilišna – metastazirala je u etizaciju gotovo svih djelatnosti. Ovdje su sinopsisi njihovih izlaganja te na kraju poveznica na snimku cijele rasprave.

Karlo Vajdić

21. svibnja 2019. / Članci Rasprave

rasprava o centralnom bankarstvu

Vedran Šošić reagira: Mjesto Hrvatske u kontinuumu tečajnih režima relativno je napučeno, ali uglavnom nije radosno

Centralno bankarstvo u posljednjih desetak godina prolazi kroz veliku rekonstrukciju, potvrđuje Vedran Šošić u osvrtu na članak Željka Ivankovića o neovisnosti i demokratskoj legitimaciji centralnog bankarstva. Svoju reakciju ipak sužava na dva pitanja, mogućnost Hrvatske narodne banke da razvije "operacije na otvorenom tržištu" te njezinu ulogu u pitanjima nejednakosti

Vedran Šošić

19. svibnja 2019. / Aktualno Rasprave

poziv na raspravu: pravo i etika

Ivan Padjen i Žarko Puhovski. Diskusija dvojice doajena

Ideje.hr pozivaju vas na raspravu Pravo i etika, u kojoj će uvodne riječi dati prof. dr. sc. Ivan Padjen i prof. dr. sc. Žarko Puhovski. Rasprava će se održati 23. svibnja od 17:00, na adresi Florijana Andrašeca 18a, na prvom katu.

Ideje.hr

12. travnja 2019. / Rasprave

Druga rasprava o mirovinskom sustavu: o drugom stupu

Mirovinski je sustav presložen da bi bio prepušten samo jednom pogledu: Vidović vs Bežovan

U najavi rasprave o drugom stupu, na kojoj će uvodne riječi dati Davorko Vidović, koji je proveo mirovinsku reformu, i Gojko Bežovan, njen kritičar, podsjećamo na zaključak prethodne rasprave o tome kako se problem mirovinskog sustava mora promatrati primarno iz kuta tržišta rada, koje je, desetljećima potiskivano, odjednom postalo područje ključnih zbivanja u ekonomiji i društvu

Ideje.hr

12. travnja 2019. / Rasprave

Davorko Vidović: Teze za raspravu o drugom stupu

Koji bi to oblik mirovinske štednje bio uspješniji? Ispunjavaju se najvažniji ciljevi reforme iz 2002.

Zamrzavanje uplata ili ukidanje kapitalizirane obvezne mirovinske štednje imalo bi vrlo nepovoljne gospodarske učinke, a dovelo bi i do razbijanja povjerenja u taj sustav štednje, koji se uspješno i postupno gradi više od desetljeća. Stvaranje povjerenja u bilo koji oblik javne politike je dugotrajan i naporan posao koji zahtijeva posvećenost i odlučnost svih sudionika, pogotovo korisnika, a razbijanje tog povjerenja je vrlo lako i brzo, s dugotrajnim nepovoljnim posljedicama, kaže Davorko Vidović, koji je kao ministar pokrenuo reformu

Davorko Vidović

12. travnja 2019. / Rasprave

Gojko Bežovan: Teze za raspravu o drugom stupu

Evaluacija procesa privatizacija i učinaka javnog mirovinskog sustava u Hrvatskoj

Javni mirovinski sustavi osiguravaju rizik starosti, smrti hranitelja i invalidnosti, što je sasvim suprotno idejama Svjetske banke o njihovom mogućem doprinosu gospodarskom rastu i smanjenju fiskalne presije

Gojko Bežovan

4. ožujka 2019. / Publikacije Rasprave

Industrijska politika (2)

Zašto zemlje u razvoju ne sustižu? Je li uzrok ideološki nametnuta prerana deindustrijalizacija?

Čemu, na kraju, svjedočimo u mnogim zemljama u razvoju: sitno i špekulativno poduzetništvo umjesto stabilnih tvorničkih poslova, povećanje neformalnog sektora i zaposlenja u obiteljskim mikro-poduzećima, smanjenje produktivnosti i nedostatak održivog kapaciteta za akumulaciju štednje i investicija te za daljnju specijalizaciju i diverzifikaciju ekonomije. Ekonomski rast je očekivano vođen stranim (volatilnim) kapitalnim tokovima, te cjenovnim mjehurima s jedne i deflacijskim pritiscima s druge strane. U političkom smislu, posljedice mogu biti nesagledive, pogotovo u kontekstu razvoja demokratskih institucija, piše Karlo Vujeva u drugom članku o industrijskoj politici

Karlo Vujeva

22. studenoga 2018. / Rasprave

Istraživanja

Rusija i Kina su u transformaciju socijalizma krenule gotovo istodobno, ali različitim putevima. I rezultati su im vrlo različiti

Rusija je slijedila Washingtonski konsenzus i privatizaciju, Kina je stavila naglasak na konkurentnost. Doktorandica Nora Mustać sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta bavi se razlozima zbog kojih je tranzicija Kini donijela uspjeh a Rusiji neuspjeh

Karlo Vajdić

14. studenoga 2018. / Rasprave

Zašto Hrvatska zaostaje (2)

Vladavina prava nasuprot pravu na vladavinu. Slučaj Hrvatske

Na nedavnom skupu Zašto Hrvatska zaostaje uvodno izlaganje o vladavini prva održao je Žarko Puhovski. U prvom se dijelu raspravlja o pojmu i porijeklu vladavine prava, a u drugom analizira situacija u Hrvatskoj. Uz ostalo, profesor Puhovski ističe da Hrvatska ima dvije važeće verzije ustava. Objavljujemo snimku i tekstualnu osnovu izlaganja

Žarko Puhovski

13. studenoga 2018. / Rasprave

znanost i religija (2)

Coyneova „teorija Boga“ i kad je površna i plitka postaje zamkom za kršćansku teologiju

Razvoj teologije liči na pokušaj vještog uzmicanja teologije pred znanošću. Teologija je u cijeloj priči pasivna, njezine ideje apsolutno ne utječu na znanost, dok je utjecaj u drugome smjeru vidljiv i razoran, piše Željko Porobija u nastavku rasprave o predavanju biologa Jerryja Coynea o znanosti i religiji.

Željko Porobija