Rasprave

4. siječnja 2019. / Publikacije Rasprave

Industrijska politika (2)

Zašto zemlje u razvoju ne sustižu? Je li uzrok ideološki nametnuta prerana deindustrijalizacija?

Čemu, na kraju, svjedočimo u mnogim zemljama u razvoju: sitno i špekulativno poduzetništvo umjesto stabilnih tvorničkih poslova, povećanje neformalnog sektora i zaposlenja u obiteljskim mikro-poduzećima, smanjenje produktivnosti i nedostatak održivog kapaciteta za akumulaciju štednje i investicija te za daljnju specijalizaciju i diverzifikaciju ekonomije. Ekonomski rast je očekivano vođen stranim (volatilnim) kapitalnim tokovima, te cjenovnim mjehurima s jedne i deflacijskim pritiscima s druge strane. U političkom smislu, posljedice mogu biti nesagledive, pogotovo u kontekstu razvoja demokratskih institucija, piše Karlo Vujeva u drugom članku o industrijskoj politici

Karlo Vujeva

22. studenoga 2018. / Rasprave

Istraživanja

Rusija i Kina su u transformaciju socijalizma krenule gotovo istodobno, ali različitim putevima. I rezultati su im vrlo različiti

Rusija je slijedila Washingtonski konsenzus i privatizaciju, Kina je stavila naglasak na konkurentnost. Doktorandica Nora Mustać sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta bavi se razlozima zbog kojih je tranzicija Kini donijela uspjeh a Rusiji neuspjeh

Karlo Vajdić

14. studenoga 2018. / Rasprave

Zašto Hrvatska zaostaje (2)

Vladavina prava nasuprot pravu na vladavinu. Slučaj Hrvatske

Na nedavnom skupu Zašto Hrvatska zaostaje uvodno izlaganje o vladavini prva održao je Žarko Puhovski. U prvom se dijelu raspravlja o pojmu i porijeklu vladavine prava, a u drugom analizira situacija u Hrvatskoj. Uz ostalo, profesor Puhovski ističe da Hrvatska ima dvije važeće verzije ustava. Objavljujemo snimku i tekstualnu osnovu izlaganja

Žarko Puhovski

13. studenoga 2018. / Rasprave

znanost i religija (2)

Coyneova „teorija Boga“ i kad je površna i plitka postaje zamkom za kršćansku teologiju

Razvoj teologije liči na pokušaj vještog uzmicanja teologije pred znanošću. Teologija je u cijeloj priči pasivna, njezine ideje apsolutno ne utječu na znanost, dok je utjecaj u drugome smjeru vidljiv i razoran, piše Željko Porobija u nastavku rasprave o predavanju biologa Jerryja Coynea o znanosti i religiji.

Željko Porobija

8. studenoga 2018. / Rasprave

Rasprave

Josip Tica: Toliko smo loši da zaostajemo čak i u onome u čemu smo najbolji

Na konferenciji o razlozima hrvatskog zaostajanja analizirani su podatci o izvozu usluga i izvozu robe, ulaganju u tehnologiju i nekretnine te o volji za zapošljavanjem

Karlo Vajdić

2. studenoga 2018. / Članci Rasprave

znanost i religija

Hruščovljeva teorija Boga: Jerry Coyne i nepodnošljiva lakoća površnosti

Besmislenost Coyneove strategije najbolje se može vidjeti u tome da je ono što je rekao o religiji kao ljudskoj i institucionalnoj strukturi zapravo primjenjivo i na samu znanost. Zamijenimo li pojam 'religije' na njegovim slajdovima s pojmom 'znanosti', njegova 'socijalna analiza religije' može jednako dobro funkcionirati kao i 'socijalna analiza znanosti', ako se uzmu u obzir sve spoznaje povijesti, filozofije, sociologije i psihologije znanosti u posljednjih stotinu godina. Tijekom predavanja je pokazao i slajd na kojem su rezultati istraživanja da je jedna od prvotnih reakcija praktičnih vjernika na činjenice koje se protive njihovom sustavu vjerovanja poricanje i negiranje. Na ovaj bih se slajd moglo odgovoriti slajdovima s brojnim istraživanjima koja pokazuju da takvo ponašanje nije nepoznato niti samim znanstvenicima ...

Boris Kožnjak

13. listopada 2018. / Rasprave

esej

Ako već živimo u simulaciji, zašto se Musk muči s dugotrajnim pionirskim osvajanjem Marsa? Zašto ne hakira program

Ivana Salečića kao da su iživcirale nove rasprave živimo li u računalnoj simulaciji. Skoro četristo godina nakon Descartesa, tristo godina nakon prosvjetiteljstva, umjesto svijeta posredovanog osjetilima sve češće dobivamo inženjerski odgovor iz šešira poput: "mora da živimo u simulaciji"

Ivan Salečić

22. rujna 2018. / Rasprave

Rasprave

Hrvatska je zarobljena država, ali tko ju je zarobio? Ili je slaba država? Kako je oslabila?

Istraživači temeljnu razliku između Hrvatske te Bugarske i Rumunjske vide u tome što su Rumunjska i Bugarska uspjele pomesti stare strukture, ali nisu dovoljno brzo izgradile neku državu koja bi bila djelotvorna, a Hrvatska je zbog rata i tipa vladavine iz devedesetih postala slaba država

Priredio Karlo Vajdić

19. travnja 2018. / Aktualno Rasprave

Rasprava od 18. travnja

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?

Ideje.hr

20. ožujka 2018. / Rasprave

Reagiranje

Matko Marušić reagira na članak Žarka Puhovskog o raspravi o Istanbulskoj konvenciji

„Bračna vjernost“, kao i „stručak cvijeća“ i „silovanje“ su biološki koncepti teorije evolucije. Na (vrlo) različite načine oni postoje u nebrojenim vrstama i služe samo jednome: životno presudnom osiguranju provedbe spolnoga čina radi reprodukcije

Matko Marušić