s
f i y S
Finalizacija četverogodišnjeg projekta: Croatian Artists Networks Information System

14. prosinca 2018.

Karlo Vajdić

Projekt Artnet

Finalizacija četverogodišnjeg projekta: Croatian Artists Networks Information System

Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa

Finalizacija četverogodišnjeg projekta: Croatian Artists Networks Information System

Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa

Institut za povijest umjetnosti predstavio je u ponedjeljak u Zagrebu bogatu interaktivnu bazu podataka CAN_IS (Croatian Artists Networks Information System) kao rezultat četverogodišnjeg projekta Artnet. U bazi se nalaze podaci o gotovo 30 tisuća umjetnika, povjesničara umjetnosti, arhitekata i drugih, te informacije o 2,5 tisuće izložbi, stotinjak stručnih časopisa te događaja, približno 280 umjetničkih grupa i o njihovim međusobnim vezama.

Projekt Artnet je počeo prije četiri godine i unutar njega su istraživani modeli organizacije i komunikacije koji proizlaze iz mreža modernih i suvremenih umjetnika. „Ideja projekta je bila da se pokušaju identificirati organizacijski modeli koji se nalaze iza umjetničkih mreža u 20. stoljeću i da se provjeri mogu li se ti modeli opisati na način na koji inače opisujemo istraživačke uzorke koji se onda generalno primjenjuju na određeni fenomen uz koji su vezani“, kazala je voditeljica projekta Ljiljana Kolešnik. Uz nju, na projektu je radilo petnaestak domaćih stručnjaka, većinom iz Instituta za povijest umjetnosti. Istraživačkom timu su pomagali i savjetnici iz Austrije, Danske i Njemačke, a projekt je s pola milijuna kuna financirala Hrvatska zaklada za znanost.

Među ciljevima projekta bili su razvoj alata za digitalno istraživanje i prezentaciju podataka, razvoj metoda poluautomatskog dohvata podataka, vizualizacije mreža i višedimenzionalne prezentacije, kreiranje virtualne platforme za zajedničko istraživanje baza podataka raznih institucija, i razvoj korisničkog sučelja koje olakšava pregled podataka prema interesima pojedinih korisničkih grupa. U realizaciji projekta istraživačima je pomogla tvrtka Novena. U Institutu objašnjavaju da digitalni alati i metode razvijeni i primijenjeni u istraživaju uključuju geo-prostornu analizu i predstavljanje podataka, analizu društvenih mreža, vizualizaciju mreža, VR/AR vizualizaciju podataka, te tematsko modeliranje temeljem jezične obrade i analize tekstualnih korpusa.

Osnovu sistema čini CAN_IS baza podataka, a podacima se pristupa preko analitičkih alata, odn. alata za vizualizaciju mreža. Kolešnik je objasnila da su se podaci koji su unošeni u bazu višestruko provjeravali kako bi se garantirala njihova točnost, no to nije bilo uvijek moguće. Baza bi trebala postati javno dostupna početkom iduće godine i razne kategorije korisnika moći će je koristiti uz registraciju.

Knjige i votka. Tajna ruske duše u knjigama Svetlane Aleksijevič

10. srpnja 2026. / čita se 19 minuta

Književnost

Knjige i votka. Tajna ruske duše u knjigama Svetlane Aleksijevič

Nobelovka Svetlana Aleksijevič godinama trpi prigovor da uvijek piše istu knjigu - da je dovoljno pročitati dva njena naslova pa "znati sve". Ali upravo u toj naizgled monotonoj metodi krije se ono najvrijednije: mukotrpno slaganje glasova malih ljudi uz sliku velike, službene povijesti koju ruska vlast predstavlja sebi i drugima.

Le Pen juriša na Elizejsku palaču. Četvrti put, vjerojatno s elektroničkom narukvicom

10. srpnja 2026. / čita se 8 minuta

Francuska politika

Le Pen juriša na Elizejsku palaču. Četvrti put, vjerojatno s elektroničkom narukvicom

Marine Le Pen je 2004. tvrdila da je Francuzima dosta političara koji pronevjeravaju novac. Danas, osuđena za milijunsku pronevjeru, sprema se po četvrti put kandidirati za predsjednicu — kampanju bi, ako joj žalba ne uspije, mogla voditi s elektroničkom narukvicom na nozi. Podijeljeni centar i fragmentirana ljevica otvaraju joj put do Elizejske palače kakav do sada nije imala, upozorava Jelena Prtorić.

9. srpnja 2026.

Intervju Vjeko Bušić

Država skriva analize otpada koji truje Liku, građani prijete blokadom cesta

Hoće li građani doista morati blokirati autocestu da bi država konačno ispravila svoju grešku? Gospić se suočava s dvostrukom ekološkom prijetnjom.