s
f i y S

U fokusu

Berlinski zid tri desetljeća poslije. Demokracija nakon 1989.
Uspon neonacista omogućen korupcijom u socijaldemokratskoj stranci. Unatoč gospodarskom rastu i liberalnoj predsjednici.

7. veljače 2020. / čita se 9 minuta

Sofija Kordić

Izbori u Slovačkoj

Uspon neonacista omogućen korupcijom u socijaldemokratskoj stranci. Unatoč gospodarskom rastu i liberalnoj predsjednici.

Parlamentarni izbori u Slovačkoj održat će se 29. veljače. Ishod dobrim dijelom određuje suđenje za ubojstvo istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírové u koje su umiješani poslovni partneri vladajuće socijaldemokratske stranke, a što otvara put neonacistima Mariana Kotlebe, samo godinu dana nakon što je za predsjednicu izabrana tolerantna i liberalna Zuzana Čaputova

Virusi i zaraze. Bitka s vremenom i metama koje se miču i mutiraju. Univerzalno cjepivo?

26. siječnja 2020. / čita se 10 minuta

Tamara Čačev

pandemije

Virusi i zaraze. Bitka s vremenom i metama koje se miču i mutiraju. Univerzalno cjepivo?

Ljudi danas žive u boljim uvjetima, postoje antiviralni i drugi lijekovi pomoću kojih možemo sanirati sekundarne komplikacije bolesti. No, brzina kojom se infekcija danas može proširiti svijetom je bez presedana. Također  je moguće da virus mutira u puno opasniji oblik. Više nije pitanje hoće li nam se pandemija dogoditi, nego kada, citira Tamara Čačev Dr. Dennisa Carrola, ravnatelja USAID-ove jedinice za „krizna stanja“

Milanovićeva izjava o klimatskim promjenama pokazuje da ne razumije. Svijet nakon Davosa

25. siječnja 2020. / čita se 5 minuta

Mirjana Matešić

Održivi razvoj

Milanovićeva izjava o klimatskim promjenama pokazuje da ne razumije. Svijet nakon Davosa

Iako možda nije značajno sudjelovala u globalnim emisijama stakleničkih plinova, Hrvatska će bez ulaganja u razvoj na temelju eko-održivosti biti žrtva klimatskih promjena, komentira Mirjana Matešić izjavu Zorana Milanovića da je licemjerno kad zemlje koje su se razvile zagađivanjem od nerazvijenih traže da smanje emisije.

Ubojstvo Sulejmanija i zajednička vojna vježba Irana, Rusije i Kine. Ima li veze među tim događajima?

6. siječnja 2020. / čita se 12 minuta

Božo Kovačević

rat i mir

Ubojstvo Sulejmanija i zajednička vojna vježba Irana, Rusije i Kine. Ima li veze među tim događajima?

Nema dvojbe da Amerika može ubiti koga god poželi. Ali tim ubilačkim pohodima Amerika ne postiže političke ciljeve, piše Božo Kovačević u članku u kojem ubojstvo iranskog generala Sulejmanija kontekstualizira u trenutačne odnose na Bliskom Istoku te u američku vojnu i međunarodnu politiku nakon Drugog svjetskog rata

Do posljednjeg daha. Uz smrt Željka Rohatinskog (1951 – 2019), guvernera Hrvatske narodne banke u dva mandata

13. prosinca 2019. / čita se 8 minuta

Željko Ivanković

in memoriam

Do posljednjeg daha. Uz smrt Željka Rohatinskog (1951 – 2019), guvernera Hrvatske narodne banke u dva mandata

Ovim člankom u znak sjećanja na guvernera Rohatinskog želim potvrditi da jest bio persona non grata, barem nakon mandata, da je bio žrtva teške društvene bolesti kojoj se do posljednjeg daha suprotstavljao, prije svega kao čovjek, emotivac. Kasno je za ispravljanje te nepravde prema njemu, ali nije kasno iz njegova slučaja izvesti pouke, za što je i sam imao malo nade

Prepoznavanje. O promjenama u britanskom društvu koje su dovele do Brexita.

10. prosinca 2019. / čita se 7 minuta

Jeremy Shearmur

britanski izbori i brexit (1)

Prepoznavanje. O promjenama u britanskom društvu koje su dovele do Brexita.

U četvrtak, 12. prosinca održavaju se parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji čiji će ishod značajno utjecati na zbivanja u cijeloj Europi a vjerojatno i u velikom dijelu svijeta. U ovom prvom članku u povodu tih izbora Jeremy Shearmur objašnjava zbivanja u britanskom društvu koja su dovela do Brexita, pitanja koje će najsnažnije utjecati na ishod izbora

Realni i javni sektor. Tko koga izdržava? Zašto je rast javnog sektora neizbježan

28. studenoga 2019. / čita se 7 minuta

Ivo Bićanić

zbivanja i pojmovi (2)

Realni i javni sektor. Tko koga izdržava? Zašto je rast javnog sektora neizbježan

U prošlom je članku Ivo Bićanić objasnio važnost relativnih plaća za nacionalnu ekonomiju i rast. U ovom članku postavlja elemente za razumijevanje stvari u uzavreloj raspravi o odnosu tzv. realnog i javnog sektora, u kojoj se izriče previše pogrešnih tvrdnji. Može li tržište podići efikasnost javnog sektora?

Ogroman značaj relativnih plaća za pojedinca, društvo i ekonomiju. Zašto izazivaju javne sukobe?

26. studenoga 2019. / čita se 5 minuta

Ivo Bićanić

Zbivanja i pojmovi

Ogroman značaj relativnih plaća za pojedinca, društvo i ekonomiju. Zašto izazivaju javne sukobe?

Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?

B. Kovačević usporedio je prosvjed prosvjetara s prevratnim zbivanjima iz 1989.: građanima se još brani da se bave politikom

25. studenoga 2019. / čita se 6 minuta

Božo Kovačević

osvrt

B. Kovačević usporedio je prosvjed prosvjetara s prevratnim zbivanjima iz 1989.: građanima se još brani da se bave politikom

Razumljivo je da sindikati inzistiraju da su motivi za organiziranje štrajka čisto sindikalni. Na to ih obvezuje zakon. Ali je nevjerojatno da premijer zemlje članice EU smatra da se građani – pa makar organizirani u sindikate - ne bi smjeli baviti politikom i organizirano isticati političke zahtjeve. Ispada da se politikom smiju baviti samo političari i stranke.

Na 30. obljetnicu Baršunaste revolucije prosvjed 250.000 Čeha. Protiv čega? Demokracija bez demokrata

12. studenoga 2019. / čita se 9 minuta

Sofija Kordić

30. godina pada berlinskog zida

Na 30. obljetnicu Baršunaste revolucije prosvjed 250.000 Čeha. Protiv čega? Demokracija bez demokrata

Nama su dragocjena ostavština  i vrijednosti 1989. Protiv smo kroćenja pravosuđa i medija, i uzurpacije moći nekoliko oligarha. Demokracija je krišom ukradena od nas, izjavio je student teologije Benjamin Roll  jedan od organizatora demonstracija. Sofija Kordić piše o tenziji kapitalizma i demokracije, radi li se u Baršunastoj revoluciji o pobjedi komunističkih tehnokrata ili je uspon oligarha i populista napuklina u modelu koji su nakon 1989. preuzele nove demokracije

Nije li Kina u pravu kad se pita tko je pobijedio 1989? Ne smijemo odustati od slobode

9. studenoga 2019. / čita se 21 minutu

Dejan Jović

1989. u tridesetogodišnjoj perspektivi

Nije li Kina u pravu kad se pita tko je pobijedio 1989? Ne smijemo odustati od slobode

U Zagrebu je 7. i 8. studenoga održana godišnja konferencija Hrvatskog politološkog društva s glavnom temom 1989. tri desetljeća poslije, na kojoj je uvodni govor (keynote) održao redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Dejan Jović. Ideje.hr zahvaljuju profesoru Joviću za mogućnost da objave taj govor

Pad Berlinskog zida, kraj ili – početak povijesti? Tri krize liberalizma

9. studenoga 2019. / čita se 12 minuta

Karlo Jurak

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Pad Berlinskog zida, kraj ili – početak povijesti? Tri krize liberalizma

Godinu 1989. možemo vidjeti kao djelomično poništenje rezultata Drugog svjetskog rata, piše Karlo Jurak. Strah konzervativaca krio se u pretpostavljenim suicidalnim sklonostima liberalne demokracije – da ona postupno, kroz zakonske prakse, omogućava ulazak u socijalizam. Mnogi zahtjevi iz Manifesta komunističke partije ostvareni su upravo u liberalno-demokratskim porecima poput ukidanja dječjeg rada, centralizacije kreditnog sistema, progresivnih poreza itd.

Inicijativa Za Zlarin bez plastike odgovorila je na članak Mirjane Matešić

7. studenoga 2019. / čita se 2 minute

Ideje.hr

reagiranje

Inicijativa Za Zlarin bez plastike odgovorila je na članak Mirjane Matešić

Mišljenja smo kako se osvrt na hrvatsku politiku zaštite okoliša treba vršiti na drugačiji način, a ne putem kritike jedne građanske inicijative, koja je nastala iz želje lokalne zajednice za zajedništvom i čistim okolišem i koja se temelji na stotinama sati volonterskog rada

Protestantska etika i duh socijalizma. Fizika i arheologija Zida. Na koga je pao

31. listopada 2019. / čita se 16 minuta

Žarko Puhovski

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Protestantska etika i duh socijalizma. Fizika i arheologija Zida. Na koga je pao

U prvom dijelu članka Žarko Puhovski postavlja pitanje epohalnosti pada Berlinskog zida, navodi neke zanemarene posljedice tog događaja i podsjeća na tendenciju harmonizirajućih interpretacija u različitim ideološkim diskursima. Upozorava na posljedice na Zapadu. U drugom dijelu diskutira pojam "željezna zavjesa", te podsjeća koje su organizacije u Hrvatskoj inicirale promjene potkraj osamdesetih

Zapadni Nijemci Istočnima: Morate biti takvi kakvi vjerujemo da smo mi sami. Superiorni. Preodgoj nazvan “prilagodba”

29. listopada 2019. / čita se 7 minuta

Anđelko Šubić

30 godina pada berlinskog zida

Zapadni Nijemci Istočnima: Morate biti takvi kakvi vjerujemo da smo mi sami. Superiorni. Preodgoj nazvan “prilagodba”

Ujedinjenje Njemačke naravno nije bio čin kolonijalizma. Ali je zanimljiv taj osjećaj nadmoći Zapada. Propašću komunizma se Zapad osjećao toliko snažnim da je vjerovao kako je njegova misija sada oblikovati po svom liku sve ostale - ili barem istočnu Njemačku i istočnu Europu", citira u povodu 30. obljetnice pada Zida Anđelko Šubić povjesničara Kowalzcuka, autora knjige o ujedinjenju Njemačke

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 7
  6. 8
  7. 9
  8. 10
  9. 11
  10. 12
  11. 13
  12. ...
  13. 18