Koronavirus se širi socijalnim kontaktom, a najopasniji je za starije. Finska je zemlja rijetke naseljenosti, no sve više ljudi seli u urbane centre. Od 310 lokalnih jedinica, pola ih ima manje od 6000 stanovnika, piše Pekka Kettunen. Drugi veliki izazov je starenje stanovništva
Ono što mene istinski brine jest eventualno pojavljivanje zaraze u staračkom domu u kojemu radim, napisao je filozof Željko Porobija prije nego što je dobio vijest da je u staračkom domu u Würzburgu umrlo devet štićenika a da je virus ustanovljen kod 23 njegovatelja. Porobija objašnjava da i sjajno opremljen bolnički sustav kao što je njemački može pokleknuti nastavi li se virus širiti dosadašnjom dinamikom. Članak završava osvrtom na budućnost filozofije
Radovi o koronavirusima u Hrvatskoj objavljeni su najviše u veterinarskim časopisima. Kad je riječ o epidemijama, često se pisalo o velikim povijesnim slučajevima, kao što je španjolska gripa, i njihovom lokalnom utjecaju. Karlo Vajdić istražio je i profesionalne biografije vodeće stručne trojke u borbi protiv korona virusa u Hrvatskoj
Vrhunac širenja zaraze i broja oboljelih očekuje se u 45 dana, završava Ivo Škorić svoj pregled situacije u SAD. Očekuje se da će se do tada broj zaraženih i umrlih eksponencijalno povećavati, a ekonomiji ići još gore. U ponedjeljak, tijekom nezapamćenog pada vrijednosti burzovnih indeksa, vrijednost dionice Moderne, nakon što je objavila da je počela testirati cjepivo na ljudima porasla je 21.8%
U Tiringiji lijeva je koalicija izgubila vlast, a kad je krajnje desni AfD odustao od svog kandidata i podržao liberala Thomasa Kemmericha, kojega je podupirao i CDU izbio je skandal: prije svega se smatra neprihvatljivim da itko vlada oslanjajući se na AfD, no slučaj neugodno asocira na ulogu Tiringije u izrastanju Hitlerovog pokreta. Već sljedećeg je dana Kemmerich dao ostavku, intervenirala je i kancelarka Angela Merkel, a morala je odstupiti i čelnica CDU-a na saveznoj razini. To međutim ne rješava problem, piše Anđelko Šubić
Parlamentarni izbori u Slovačkoj održat će se 29. veljače. Ishod dobrim dijelom određuje suđenje za ubojstvo istraživačkog novinara Jána Kuciaka i njegove zaručnice Martine Kušnírové u koje su umiješani poslovni partneri vladajuće socijaldemokratske stranke, a što otvara put neonacistima Mariana Kotlebe, samo godinu dana nakon što je za predsjednicu izabrana tolerantna i liberalna Zuzana Čaputova
Ljudi danas žive u boljim uvjetima, postoje antiviralni i drugi lijekovi pomoću kojih možemo sanirati sekundarne komplikacije bolesti. No, brzina kojom se infekcija danas može proširiti svijetom je bez presedana. Također je moguće da virus mutira u puno opasniji oblik. Više nije pitanje hoće li nam se pandemija dogoditi, nego kada, citira Tamara Čačev Dr. Dennisa Carrola, ravnatelja USAID-ove jedinice za „krizna stanja“
Iako možda nije značajno sudjelovala u globalnim emisijama stakleničkih plinova, Hrvatska će bez ulaganja u razvoj na temelju eko-održivosti biti žrtva klimatskih promjena, komentira Mirjana Matešić izjavu Zorana Milanovića da je licemjerno kad zemlje koje su se razvile zagađivanjem od nerazvijenih traže da smanje emisije.
Nema dvojbe da Amerika može ubiti koga god poželi. Ali tim ubilačkim pohodima Amerika ne postiže političke ciljeve, piše Božo Kovačević u članku u kojem ubojstvo iranskog generala Sulejmanija kontekstualizira u trenutačne odnose na Bliskom Istoku te u američku vojnu i međunarodnu politiku nakon Drugog svjetskog rata
Mirjana Matešić izdvaja glavne naglaske iz Europskog zelenog plana objavljenog tek desetak dana nakon što je Europska komisija definitivno formirana. Što se očekuje od industrije, što od država članica i njihovih proračuna, što od obrazovanja i sličnih društvenih segmenata
Kandidati desnice bolje rezultate ostvaruju u onim teritorijalnim jedinicama u kojima je stopa nezaposlenosti viša, u kojima je dohodak manji te u kojima je manje fakultetski obrazovanog stanovništva. Za ljevicu važi obrnuto.
Ovim člankom u znak sjećanja na guvernera Rohatinskog želim potvrditi da jest bio persona non grata, barem nakon mandata, da je bio žrtva teške društvene bolesti kojoj se do posljednjeg daha suprotstavljao, prije svega kao čovjek, emotivac. Kasno je za ispravljanje te nepravde prema njemu, ali nije kasno iz njegova slučaja izvesti pouke, za što je i sam imao malo nade
U četvrtak, 12. prosinca održavaju se parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji čiji će ishod značajno utjecati na zbivanja u cijeloj Europi a vjerojatno i u velikom dijelu svijeta. U ovom prvom članku u povodu tih izbora Jeremy Shearmur objašnjava zbivanja u britanskom društvu koja su dovela do Brexita, pitanja koje će najsnažnije utjecati na ishod izbora
U sistemima koji vjeruju u transformativnu moć obrazovanja odmalena se usvaja 'growth mindset', odnosno optimizam da se inteligencija za života može popraviti, piše Petra Jurlina u svojem osvrtu na PISA test iz estonske perspektive. Nema ga 44 posto hrvatskih i 60 posto ispitanih učenika Kosova i Makedonije
U prošlom je članku Ivo Bićanić objasnio važnost relativnih plaća za nacionalnu ekonomiju i rast. U ovom članku postavlja elemente za razumijevanje stvari u uzavreloj raspravi o odnosu tzv. realnog i javnog sektora, u kojoj se izriče previše pogrešnih tvrdnji. Može li tržište podići efikasnost javnog sektora?
Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?
Razumljivo je da sindikati inzistiraju da su motivi za organiziranje štrajka čisto sindikalni. Na to ih obvezuje zakon. Ali je nevjerojatno da premijer zemlje članice EU smatra da se građani – pa makar organizirani u sindikate - ne bi smjeli baviti politikom i organizirano isticati političke zahtjeve. Ispada da se politikom smiju baviti samo političari i stranke.
Nama su dragocjena ostavština i vrijednosti 1989. Protiv smo kroćenja pravosuđa i medija, i uzurpacije moći nekoliko oligarha. Demokracija je krišom ukradena od nas, izjavio je student teologije Benjamin Roll jedan od organizatora demonstracija. Sofija Kordić piše o tenziji kapitalizma i demokracije, radi li se u Baršunastoj revoluciji o pobjedi komunističkih tehnokrata ili je uspon oligarha i populista napuklina u modelu koji su nakon 1989. preuzele nove demokracije
Na Uni sam rođen, imam čamac s motorom, idem ponekad u ribolov, na fotosafarije, snimam riječne ptice, viline konjice, zalaske sunca i odsjaje na vodi, piše Šolić. Ali, eto nam Schengena
U Zagrebu je 7. i 8. studenoga održana godišnja konferencija Hrvatskog politološkog društva s glavnom temom 1989. tri desetljeća poslije, na kojoj je uvodni govor (keynote) održao redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Dejan Jović. Ideje.hr zahvaljuju profesoru Joviću za mogućnost da objave taj govor