s
f i y S

U fokusu

Plaće – je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast? Branimir Štrukelj, lider slovenskog i europskog sindikata
Ogroman značaj relativnih plaća za pojedinca, društvo i ekonomiju. Zašto izazivaju javne sukobe?

26. studenoga 2019. / čita se 5 minuta

Ivo Bićanić

Zbivanja i pojmovi

Ogroman značaj relativnih plaća za pojedinca, društvo i ekonomiju. Zašto izazivaju javne sukobe?

Sistem relativnih plaća prevažan je za normalno funkcioniranje gospodarstva. Utječe na rast, iseljavanje, lojalnost, motivaciju. Krivo postavljeni sistem ima ozbiljne posljedice na efikasnost i vodi u lošu ravnotežu u kratkom, srednjem i dugom roku, objašnjava Ivo Bićanić koncepte koji pomažu razumijevanju aktualnih zbivanja. Zašto se plaće u javnom sektoru određuju izvan tržišta, ali s jednim okom okrenutim prema tržištu, a kad izbija sukob?

B. Kovačević usporedio je prosvjed prosvjetara s prevratnim zbivanjima iz 1989.: građanima se još brani da se bave politikom

25. studenoga 2019. / čita se 6 minuta

Božo Kovačević

osvrt

B. Kovačević usporedio je prosvjed prosvjetara s prevratnim zbivanjima iz 1989.: građanima se još brani da se bave politikom

Razumljivo je da sindikati inzistiraju da su motivi za organiziranje štrajka čisto sindikalni. Na to ih obvezuje zakon. Ali je nevjerojatno da premijer zemlje članice EU smatra da se građani – pa makar organizirani u sindikate - ne bi smjeli baviti politikom i organizirano isticati političke zahtjeve. Ispada da se politikom smiju baviti samo političari i stranke.

Na 30. obljetnicu Baršunaste revolucije prosvjed 250.000 Čeha. Protiv čega? Demokracija bez demokrata

12. studenoga 2019. / čita se 9 minuta

Sofija Kordić

30. godina pada berlinskog zida

Na 30. obljetnicu Baršunaste revolucije prosvjed 250.000 Čeha. Protiv čega? Demokracija bez demokrata

Nama su dragocjena ostavština  i vrijednosti 1989. Protiv smo kroćenja pravosuđa i medija, i uzurpacije moći nekoliko oligarha. Demokracija je krišom ukradena od nas, izjavio je student teologije Benjamin Roll  jedan od organizatora demonstracija. Sofija Kordić piše o tenziji kapitalizma i demokracije, radi li se u Baršunastoj revoluciji o pobjedi komunističkih tehnokrata ili je uspon oligarha i populista napuklina u modelu koji su nakon 1989. preuzele nove demokracije

Nije li Kina u pravu kad se pita tko je pobijedio 1989? Ne smijemo odustati od slobode

9. studenoga 2019. / čita se 21 minutu

Dejan Jović

1989. u tridesetogodišnjoj perspektivi

Nije li Kina u pravu kad se pita tko je pobijedio 1989? Ne smijemo odustati od slobode

U Zagrebu je 7. i 8. studenoga održana godišnja konferencija Hrvatskog politološkog društva s glavnom temom 1989. tri desetljeća poslije, na kojoj je uvodni govor (keynote) održao redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Dejan Jović. Ideje.hr zahvaljuju profesoru Joviću za mogućnost da objave taj govor

Pad Berlinskog zida, kraj ili – početak povijesti? Tri krize liberalizma

9. studenoga 2019. / čita se 12 minuta

Karlo Jurak

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Pad Berlinskog zida, kraj ili – početak povijesti? Tri krize liberalizma

Godinu 1989. možemo vidjeti kao djelomično poništenje rezultata Drugog svjetskog rata, piše Karlo Jurak. Strah konzervativaca krio se u pretpostavljenim suicidalnim sklonostima liberalne demokracije – da ona postupno, kroz zakonske prakse, omogućava ulazak u socijalizam. Mnogi zahtjevi iz Manifesta komunističke partije ostvareni su upravo u liberalno-demokratskim porecima poput ukidanja dječjeg rada, centralizacije kreditnog sistema, progresivnih poreza itd.

Inicijativa Za Zlarin bez plastike odgovorila je na članak Mirjane Matešić

7. studenoga 2019. / čita se 2 minute

Ideje.hr

reagiranje

Inicijativa Za Zlarin bez plastike odgovorila je na članak Mirjane Matešić

Mišljenja smo kako se osvrt na hrvatsku politiku zaštite okoliša treba vršiti na drugačiji način, a ne putem kritike jedne građanske inicijative, koja je nastala iz želje lokalne zajednice za zajedništvom i čistim okolišem i koja se temelji na stotinama sati volonterskog rada

Protestantska etika i duh socijalizma. Fizika i arheologija Zida. Na koga je pao

31. listopada 2019. / čita se 16 minuta

Žarko Puhovski

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Protestantska etika i duh socijalizma. Fizika i arheologija Zida. Na koga je pao

U prvom dijelu članka Žarko Puhovski postavlja pitanje epohalnosti pada Berlinskog zida, navodi neke zanemarene posljedice tog događaja i podsjeća na tendenciju harmonizirajućih interpretacija u različitim ideološkim diskursima. Upozorava na posljedice na Zapadu. U drugom dijelu diskutira pojam "željezna zavjesa", te podsjeća koje su organizacije u Hrvatskoj inicirale promjene potkraj osamdesetih

Zapadni Nijemci Istočnima: Morate biti takvi kakvi vjerujemo da smo mi sami. Superiorni. Preodgoj nazvan “prilagodba”

29. listopada 2019. / čita se 7 minuta

Anđelko Šubić

30 godina pada berlinskog zida

Zapadni Nijemci Istočnima: Morate biti takvi kakvi vjerujemo da smo mi sami. Superiorni. Preodgoj nazvan “prilagodba”

Ujedinjenje Njemačke naravno nije bio čin kolonijalizma. Ali je zanimljiv taj osjećaj nadmoći Zapada. Propašću komunizma se Zapad osjećao toliko snažnim da je vjerovao kako je njegova misija sada oblikovati po svom liku sve ostale - ili barem istočnu Njemačku i istočnu Europu", citira u povodu 30. obljetnice pada Zida Anđelko Šubić povjesničara Kowalzcuka, autora knjige o ujedinjenju Njemačke

Koji su relevantni podaci o plaćama? Makroekonomski ili podaci koje gledaju oni koji emigriraju? Masa plaća više skriva nego što otkriva

27. listopada 2019. / čita se 13 minuta

Matija Kroflin

plaće u javnim službama

Koji su relevantni podaci o plaćama? Makroekonomski ili podaci koje gledaju oni koji emigriraju? Masa plaća više skriva nego što otkriva

U prvom dijelu novog članka o plaćama Matija Kroflin iznosi podatke važne zaposlenima a koje javnost zanemarje pod utjecajem onih koji se apriori suprotstavljaju rastu plaća u javnim službama. U komentaru objašnjava što sve ulazi u masu plaća na razini opće države, raspravlja (nepostojeći) mandat i (ne)mogućnost sindikata da utječe na ta kretanja, te izbor pred kojim se nalazi Vlada

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

26. listopada 2019. / čita se 4 minute

Andrijana Mušura Gabor

psihologija

Tržište rada i umjetna inteligencija: ljudi bi radije da ih zamijeni robot nego drugi čovjek. A kolegu – drugi čovjek!

Kognitivna inteligencija je daleko precijenjena ljudska osobina, zaključuje Andrijana Mušura Gabor u članku u kojem prikazuje istraživanja o predodžbi umjetne inteligencije na radnom mjestu, koja otkrivaju ponešto i o predodžbi o tome što je čovjek. Kao da je umjetna inteligencija potaknula čovjeka da emocijama prizna drukčiji status od dosadašnjeg

Bićanić o štrajku prosvjetara i plaćama. Ako ne želiš rješenje – pozovi konzultante. Uvrede, diverzije i magle.

25. listopada 2019. / čita se 7 minuta

Ivo Bićanić

Rasprava

Bićanić o štrajku prosvjetara i plaćama. Ako ne želiš rješenje – pozovi konzultante. Uvrede, diverzije i magle.

Uvredljivo je ako Vlada o nama misli da smo prevaranti i nesposobni razumjeti stvari, piše Ivo Bićanić o ideji da se pozovu strani konzultanti radi određivanja koeficijenata plaća, koji su - u skladu s hrvatskim "demokratskim" "standardima" - u diskrecionoj i isključivoj nadležnosti Vlade. Detaljno objašnjava zašto bi konzultanti dobili zadatak koji nije moguće riješiti, napravili power point prezentaciju, digli novce i otišli.

Petnaest godina zaostajanja. Plaće visokoobrazovanih u javnom sektoru 20 posto niže nego u privatnom. Konzekvence

18. listopada 2019. / čita se 7 minuta

Teo Matković

analiza

Petnaest godina zaostajanja. Plaće visokoobrazovanih u javnom sektoru 20 posto niže nego u privatnom. Konzekvence

U okviru projekta Europskog socijalnog fonda istražen je odnos plaća u privatnom i javnom sektoru ali tako da se izbjegnu iskrivljenja (koja su omogućavala manipulacije). Teo Matković donosi prve rezultate prema kojima prosječne plaće u značajno obrazovanijem javnom sektoru rastu sporije nego u privatnom sektoru i sporije od rasta BDP—a. Zaostajanje je bilo najizraženije u godinama fiskalne konsolidacije, između 2012. i 2014. godine, a posebno su pogođeni obrazovanje i socijalna skrb. Rad u javnom sektoru od okončanja krize sve je manje financijski atraktivan

Festival eksperimentalnog filma i videa: imitacije imitacija

15. listopada 2019. / čita se 10 minuta

Ljiljana Mikulčić

film

Festival eksperimentalnog filma i videa: imitacije imitacija

U Zagrebu je od 26. do 29. rujna u Kinu Studentski centar održan 15. internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa - 25 FPS Festival. Prema uvidu Ljiljane Mikulčić čini se da su se filmovi u programima Konkurencije više oslanjali na naraciju nego na eksperimentiranje

Crtica Nadežde Čačinović: Može li se izdvojiti “čisti” Handke, neovisan o politici?

14. listopada 2019. / čita se 2 minute

Nadežda Čačinovič

Nobelova nagrada za književnost 2019.

Crtica Nadežde Čačinović: Može li se izdvojiti “čisti” Handke, neovisan o politici?

Mislila sam da će odbiti nagradu koju je napadao kao pseudo-kanonizaciju. No čini se da je osjetio veliku zahvalnost i slobodu. Bilo bi lijepo kada bi osjetio i slobodu da prestane braniti ono što se braniti ne može. Pa tako i omogućiti da ga čitam onako kako sam ga čitala tolika desetljeća a onda više nisam

Od deset najrazvijenijih tranzicijskih zemalja nijedna ne ovisi ni o turizmu ni o prirodi (resursima). Industrija

5. listopada 2019. / čita se 4 minute

Karlo Vajdić

Agnostički pogled na 30 godina tranzicije

Od deset najrazvijenijih tranzicijskih zemalja nijedna ne ovisi ni o turizmu ni o prirodi (resursima). Industrija

Ako je rad konkurentan što je nekonkurentno, završio je Josip Tica svoju preliminarnu analizu hrvatske tranzicije u usporedbi s tridesetak drugih zemalja. Hrvatski se izvoz drastično razlikuje od izvoza ostalih zemalja, a također i struktura investicija. Je li to snažniji razlog zaostajanja nego iseljavanje

Agnostički pogled na trideset godina tranzicije

30. rujna 2019.

Ideje.hr

zbivanja

Agnostički pogled na trideset godina tranzicije

U četvrtak, 3. listopada 2019. u 14 sati u dvorani 54 na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u sklopu Brown bag seminara profesor Josip Tica imatće javno izlaganja pod naslovom Agnostički pogled na trideset godina tranzicije. Ovdje donosimo neke slike oko kojih će se orijentirati Ticino izlaganje.

Plaće – je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast? Branimir Štrukelj, lider slovenskog i europskog sindikata

22. rujna 2019. / čita se 4 minute

Ideje.hr

NAJAVA RASPRAVE

Plaće – je li napokon došlo vrijeme za ozbiljan rast? Branimir Štrukelj, lider slovenskog i europskog sindikata

U ponedjeljak, 23. rujna u 12 sati, u prostorijama Sindikata znanosti u Zagrebu, Florijana Andrašeca 18a/I održat će se rasprava o plaćama, u Hrvatskoj i drugim zemljama. Uvodno će sudionicima rasprave i publici svoja iskustva prenijeti vodeći europski i slovenski sindikalni dužnosnik Branimir Štrukelj. U panel raspravi nakon izlaganja sudjelovat će čelnici sindikata srednjih škola te znanosti i visokog obrazovanja Branimir Mihalinec i Igor Radeka, kao i analitičari Željko Lovrinčević i Dragan Bagić

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 8
  6. 9
  7. 10
  8. 11
  9. 12
  10. 13
  11. 14
  12. ...
  13. 19