Na Uni sam rođen, imam čamac s motorom, idem ponekad u ribolov, na fotosafarije, snimam riječne ptice, viline konjice, zalaske sunca i odsjaje na vodi, piše Šolić. Ali, eto nam Schengena
U Zagrebu je 7. i 8. studenoga održana godišnja konferencija Hrvatskog politološkog društva s glavnom temom 1989. tri desetljeća poslije, na kojoj je uvodni govor (keynote) održao redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Dejan Jović. Ideje.hr zahvaljuju profesoru Joviću za mogućnost da objave taj govor
Godinu 1989. možemo vidjeti kao djelomično poništenje rezultata Drugog svjetskog rata, piše Karlo Jurak. Strah konzervativaca krio se u pretpostavljenim suicidalnim sklonostima liberalne demokracije – da ona postupno, kroz zakonske prakse, omogućava ulazak u socijalizam. Mnogi zahtjevi iz Manifesta komunističke partije ostvareni su upravo u liberalno-demokratskim porecima poput ukidanja dječjeg rada, centralizacije kreditnog sistema, progresivnih poreza itd.
Mišljenja smo kako se osvrt na hrvatsku politiku zaštite okoliša treba vršiti na drugačiji način, a ne putem kritike jedne građanske inicijative, koja je nastala iz želje lokalne zajednice za zajedništvom i čistim okolišem i koja se temelji na stotinama sati volonterskog rada
U prvom dijelu članka Žarko Puhovski postavlja pitanje epohalnosti pada Berlinskog zida, navodi neke zanemarene posljedice tog događaja i podsjeća na tendenciju harmonizirajućih interpretacija u različitim ideološkim diskursima. Upozorava na posljedice na Zapadu. U drugom dijelu diskutira pojam "željezna zavjesa", te podsjeća koje su organizacije u Hrvatskoj inicirale promjene potkraj osamdesetih
Ujedinjenje Njemačke naravno nije bio čin kolonijalizma. Ali je zanimljiv taj osjećaj nadmoći Zapada. Propašću komunizma se Zapad osjećao toliko snažnim da je vjerovao kako je njegova misija sada oblikovati po svom liku sve ostale - ili barem istočnu Njemačku i istočnu Europu", citira u povodu 30. obljetnice pada Zida Anđelko Šubić povjesničara Kowalzcuka, autora knjige o ujedinjenju Njemačke
Raspravama o obljetnici pada Berlinskog zida priključuju se i članovi Hrvatskog politološkog društva s gositima, u četvrtak i petak, 7. i 8. studenoga
U prvom dijelu novog članka o plaćama Matija Kroflin iznosi podatke važne zaposlenima a koje javnost zanemarje pod utjecajem onih koji se apriori suprotstavljaju rastu plaća u javnim službama. U komentaru objašnjava što sve ulazi u masu plaća na razini opće države, raspravlja (nepostojeći) mandat i (ne)mogućnost sindikata da utječe na ta kretanja, te izbor pred kojim se nalazi Vlada
Kognitivna inteligencija je daleko precijenjena ljudska osobina, zaključuje Andrijana Mušura Gabor u članku u kojem prikazuje istraživanja o predodžbi umjetne inteligencije na radnom mjestu, koja otkrivaju ponešto i o predodžbi o tome što je čovjek. Kao da je umjetna inteligencija potaknula čovjeka da emocijama prizna drukčiji status od dosadašnjeg
Uvredljivo je ako Vlada o nama misli da smo prevaranti i nesposobni razumjeti stvari, piše Ivo Bićanić o ideji da se pozovu strani konzultanti radi određivanja koeficijenata plaća, koji su - u skladu s hrvatskim "demokratskim" "standardima" - u diskrecionoj i isključivoj nadležnosti Vlade. Detaljno objašnjava zašto bi konzultanti dobili zadatak koji nije moguće riješiti, napravili power point prezentaciju, digli novce i otišli.
U okviru projekta Europskog socijalnog fonda istražen je odnos plaća u privatnom i javnom sektoru ali tako da se izbjegnu iskrivljenja (koja su omogućavala manipulacije). Teo Matković donosi prve rezultate prema kojima prosječne plaće u značajno obrazovanijem javnom sektoru rastu sporije nego u privatnom sektoru i sporije od rasta BDP—a. Zaostajanje je bilo najizraženije u godinama fiskalne konsolidacije, između 2012. i 2014. godine, a posebno su pogođeni obrazovanje i socijalna skrb. Rad u javnom sektoru od okončanja krize sve je manje financijski atraktivan
U Zagrebu je od 26. do 29. rujna u Kinu Studentski centar održan 15. internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa - 25 FPS Festival. Prema uvidu Ljiljane Mikulčić čini se da su se filmovi u programima Konkurencije više oslanjali na naraciju nego na eksperimentiranje
Mislila sam da će odbiti nagradu koju je napadao kao pseudo-kanonizaciju. No čini se da je osjetio veliku zahvalnost i slobodu. Bilo bi lijepo kada bi osjetio i slobodu da prestane braniti ono što se braniti ne može. Pa tako i omogućiti da ga čitam onako kako sam ga čitala tolika desetljeća a onda više nisam
Ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku dodijeljene su znanstvenicima koji se bave kozmologijom, koja sve donedavno nije smatrana pravom znanošću, te onima koji se bave otkrićima drugih svjetova, izvan Sunčeva sustava. Piše Dario Hrupec i sam stručnjak za astronomiju
Ako je rad konkurentan što je nekonkurentno, završio je Josip Tica svoju preliminarnu analizu hrvatske tranzicije u usporedbi s tridesetak drugih zemalja. Hrvatski se izvoz drastično razlikuje od izvoza ostalih zemalja, a također i struktura investicija. Je li to snažniji razlog zaostajanja nego iseljavanje
U četvrtak, 3. listopada 2019. u 14 sati u dvorani 54 na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, u sklopu Brown bag seminara profesor Josip Tica imatće javno izlaganja pod naslovom Agnostički pogled na trideset godina tranzicije. Ovdje donosimo neke slike oko kojih će se orijentirati Ticino izlaganje.
U ponedjeljak, 23. rujna u 12 sati, u prostorijama Sindikata znanosti u Zagrebu, Florijana Andrašeca 18a/I održat će se rasprava o plaćama, u Hrvatskoj i drugim zemljama. Uvodno će sudionicima rasprave i publici svoja iskustva prenijeti vodeći europski i slovenski sindikalni dužnosnik Branimir Štrukelj. U panel raspravi nakon izlaganja sudjelovat će čelnici sindikata srednjih škola te znanosti i visokog obrazovanja Branimir Mihalinec i Igor Radeka, kao i analitičari Željko Lovrinčević i Dragan Bagić
Škakljivo pitanje vratilo se u fokus domaće javnosti nakon što je na Sveučilištu u Zagrebu došlo do snažnog skoka upisne kvote za prvu godinu studija ekonomije i njoj srodnih disciplina za što postoji intenzivna konkurencija domaćih privatnih studija
Gosti iz Finske, Nizozemske, Rusije i Europske komisije raspravljat će o poticajima za otvoreni pristup publikacijama i sustavima detekcije znanstvene nečestitosti
Političke ideje koje se artikuliraju u američkoj predsjedničkoj kampanji značajno utječu na cijeli svijet, ili barem na dio koji nazivamo zapadnim. Ivo Škorić pratio je drugu debatu demokratskih kandidata za suprotstavljanje Trumpu na predstojećim predsjedničkim izborima i izdvojio koji se problemi smatraju najvažnijim i prioritetnim