s
f i y S

U fokusu

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj
Nije jednoznačno: Utjecaj subvencija na produktivnost prije i nakon pristupa EU, u recesiji i u razdoblju rasta

13. srpnja 2018. / čita se 5 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Nije jednoznačno: Utjecaj subvencija na produktivnost prije i nakon pristupa EU, u recesiji i u razdoblju rasta

Članak objavljen u časopisu Društvena istraživanja istražuje efekte državne pomoći na produktivnost poduzeća u Sloveniji u petnaestogodišnjem razdoblju, a u istom izdanju časopisa dvojica autora analiziraju tekst kurikularne reforme stavljajući naglasak na problematiku neoliberalizma koji teži redefiniciji pojedinca prema jedinstvenom modelu poduzetnika

U vrijeme socijalizma nisu u Hrvatskoj najbogatiji bili političari! Jesu li danas?

7. srpnja 2018. / čita se 2 minute

Ideje.hr

predavanje filipa novokmeta

U vrijeme socijalizma nisu u Hrvatskoj najbogatiji bili političari! Jesu li danas?

Nejednakost u Hrvatskoj raste već od kraja osamdesetih, ponajprije zbog rasta udjela najviših dohodaka u ukupnim dohocima. Rast nejednakosti, međutim, nije neizbježan (a nije ni povoljan), nego je posljedica izabranih politika (političke ekonomije). Rast nejednakosti izaziva kompenzacijske politike prema najslabije stojećima, što stanjuje srednji sloj i slabi potporu demokratskim vrijednostima

Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

2. srpnja 2018.

Filip Novokmet

Najava predavanja Filipa Novokmeta, 4. srpnja u 16:00

Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

Filip Novokmet je doktorirao 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija. Predavanje o kretanju nejednakosti u Hrvatskoj održat će u srijedu, 4. srpnja u 16:00 u Florijana Andrašeca 18a/1 u Zagrebu

Žene koja je prva izgovorila Halo, halo, ovdje Radio Zagreb, taj se grad odriče sad već treći put

23. lipnja 2018. / čita se 22 minute

Snježana Banović

Nepoželjna Božena Begović

Žene koja je prva izgovorila Halo, halo, ovdje Radio Zagreb, taj se grad odriče sad već treći put

Prijedlog da se neveliki ružičnjak okružen drvećem, s kipom fra Grge Martića u središtu, nazove po  glumici, redateljici, književnici i prvoj spikerici Radio Zagreba Boženi Begović, Zlatko Hasanbegović nazvao je bespredmetnim. Njezinu veličanstvenu biografiju, te kako je prošla u predratnom, ustaškom a zatim i u poratnom Zagrebu, opisuje Snježana Banović, koja je - inače - nakon Begović bila sljedeća, tek druga žena direktorica Drame u povijesti HNK.

Može li se javnim financijama utjecati na razvoj? Kako?

10. lipnja 2018.

Ideje.hr

poziv na raspravu zašto je hrvatska zaostala (2)

Može li se javnim financijama utjecati na razvoj? Kako?

Rasprava o odnosu javnih financija i ekonomskog razvoja održat će se u utorak, 19. lipnja u 15:00 sati u Ulici Florijana Andrašeca 18a/1. Uvodničari su prof. Boris Cota i Milan Deskar – Škrbić. U raspravi sudjeluju: prof. Ljubo Jurčić, dr. sc. Željko Lovrinčević, dr. sc. Damir Novotny, prof. Zdravko Petak, Vilim Ribić, prof. Nenad Zakošek i drugi.

Na svijetu ima posla i za manje efikasne: doktrina komparativne prednosti koju mnogi ne razumiju

10. lipnja 2018. / čita se 2 minute

Zvonimir Šikić

Uz početke globalnog trgovinskog rata

Na svijetu ima posla i za manje efikasne: doktrina komparativne prednosti koju mnogi ne razumiju

Pretpostavimo da su Amerikanci efikasniji od Kineza u proizvodnji i soje i čelika, započinje Zvonimir Šikić objašnjenje doktrine komparativne prednosti, koju - kaže - mnogi ne razumiju, a u povodu Trumpove najave globalnog trgovinskog rata. Ne znači to da je isplativije ako Amerikanci proizvode i jedno i drugo. Naprotiv, kako razlika u efikasnosti nije jednaka ipak je isplativije da Kinezi (Europljani ...) proizvode nešto u čemu su Amerikanci također efikasniji. Što?

Nadežda Čačinovič se priprema za prvenstvo. Skuplja sličice za album Panini. Ali, ima problema

7. lipnja 2018. / čita se 4 minute

Nadežda Čačinovič

uz svjetsko prvenstvo u nogometu

Nadežda Čačinovič se priprema za prvenstvo. Skuplja sličice za album Panini. Ali, ima problema

Dopuštam svakome da to smatra očitim dokazom mentalne regresije. To me ne brine: poteškoća je prije svega u tome što nema normalnog kruga vršnjaka da razmjenjujem sličice pa je stvar nepotrebno skupa, piše prof. Čačinović. No to nije sve - autorica ne uspijeva odoljeti zovu filozofije umjetnosti i pitanja o smislu života

Tko god želi na fakultet, koji god, dobro mu je to omogućiti. U demokratskim zemljama obrazovanje i rast su povezani

6. lipnja 2018. / čita se 8 minuta

Ozana Nadoveza

Tržište rada i obrazovna politika (2)

Tko god želi na fakultet, koji god, dobro mu je to omogućiti. U demokratskim zemljama obrazovanje i rast su povezani

U drugom članku o tržištu rada i obrazovanju Ozana Nadoveza nastavlja s razbijanjem predrasuda, na primjer o tome što sve pripada u STEM, a također ističe da Hrvatska prije svega zaostaje za europskim zemljama u udjelu visokoobrazovanih, a potom i za određenim profilima. Trenutačne potrebe tržišta rada nisu najbolja smjernica za obrazovanje.

Sve ili ništa: Što se mijenja u digitalnom dobu

6. lipnja 2018.

Ideje.hr

Poziv na raspravu o knjizi Besplatno

Sve ili ništa: Što se mijenja u digitalnom dobu

Rasprava će se održati u petak, 8. lipnja u 19:30 u knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, a sudjelovat će Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Nikola Vrdoljak i autor. Raspravu moderira urednik knjige Ognjen Strpić

Nakon ostavke Martine Dalić: Što će biti s nagodbom

14. svibnja 2018. / čita se 5 minuta

Željko Ivanković

Politička ekonomija slučaja Agrokor (10)

Nakon ostavke Martine Dalić: Što će biti s nagodbom

Protivnika nagodbe među vjerovnicima zaista ima, jer njome gube više nego stečajem, s obzirom na to koja sredstva osiguranja imaju za svoja potraživanja. To je njihovo pravo, inače ne bi bila riječ o nagodbi, nego o prisili. To se znalo od samog početka pa je apsurdno optuživati ih da guraju zemlju u kaos dok je posao inače kao odlično obavljen (s “malim sjenama”)

Revolucija se nije dogodila. Permanentna aktualnost mislioca na temelju neuspjeha nosive intencije njegova djela

5. svibnja 2018. / čita se 19 minuta

Žarko Puhovski

Karl Marx, o dvjestogodišnjici rođenja

Revolucija se nije dogodila. Permanentna aktualnost mislioca na temelju neuspjeha nosive intencije njegova djela

Ostavivši politiku i etiku izvan fokusa Marx je olakšao autoritarnim režimima da se na njega pozivaju, piše Žarko Puhovski. Koristio je formulaciju „sila je babica svakoga starog društva koje je trudno s novim“, a da nije smatrao potrebnim nešto reći o tomu kako bi tu silu trebalo kontrolirati. Marx je stoga u osnovi bio politički idiot. Veliki mislilac, a teorijsko-politički idiot

Maja Đurinović, autorica plesnog dijela izložbe o šezdesetima: Kako smo izišli iz geta

23. travnja 2018. / čita se 15 minuta

Ljiljana Mikulčić

UZ IZLOŽBU MIT I STVARNOST Šezdesetih U MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT od 26. 04 do 30. 09. 2018.

Maja Đurinović, autorica plesnog dijela izložbe o šezdesetima: Kako smo izišli iz geta

Na izložbi o Šezdesetima, koja se uskoro otvara u Zagrebu, dio je posvećen - plesu, a autorica je plesačica i povjesničarka plesa Maja Đurinović. Ljiljana Mikulčić s njom razgovara ne samo o izložbi i razdoblju koje obuhvaća, nego i o povijesti plesa u Hrvatskoj te o odnosu prema toj umjetnosti

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

19. travnja 2018.

Ideje.hr

Rasprava od 18. travnja

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?

Je li Veliki prasak zaista najveće otkriće svih vremena?

11. travnja 2018. / čita se 2 minute

Ideje.hr

Festival znanosti 16.4. – 21.4.2018.

Je li Veliki prasak zaista najveće otkriće svih vremena?

U dvadesetak hrvatskih gradova od 16. travnja do 21. travnja održat će se festival znanosti. U Rijeci će se održati predavanje o katastrofalnom tsunamiju u Jadranu prije 66 milijuna godina, u Zagrebu će se moći koristiti elektronski mikroskop, u Osijeku će biti riječi o Velikom prasku i revolucionarnoj CRISPR-Cas9 metodi, a u Puli o biohakiranju

Nije sve u proračunu: Što govore drugi pokazatelji društvenog razvitka; otkud osjećaj izostanka perspektive?

2. travnja 2018. / čita se 9 minuta

Višeslav Raos

zašto hrvatska zaostaje (2)

Nije sve u proračunu: Što govore drugi pokazatelji društvenog razvitka; otkud osjećaj izostanka perspektive?

Nezavisni sindikat znanosti organizira u utorak u 14:00 prvu stručnu raspravu pod naslovom Zašto Hrvatska zaostaje? U prethodnom, također pripremnom članku za tu diskusiju, Višeslav Raos ispitivao je tezu je li zaostajanje posljedica zanemarivanja demokratskih standarda a u ovom iznosi niz pokazatelja društvenog zaostajanja na koje se inače manje obraća pažnja. Na primjer, Hrvatska odskače po neaktivnosti (a ne samo nezaposlenosti) mladih. Ta vrsta pokazatelja, uz pokazatelje rizika od siromaštva, ulaganja u znanost i sl. ukazuje koliko je neadekvatno Hrvatska odgovorila na krizu. Tri zemlje, Češka, Slovačka i Slovenija, koje su odskakale u demokratskom razvoju, najbolje stoje i prema pokazateljima društvenog razvitka. Hrvatska je u skupini zemalja koje najviše zaostaju, s Bugarskom i Rumunjskom

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

2. travnja 2018.

Ideje.hr

Rasprava: Zašto propadaju reforme znanosti? srijeda 12:00

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

U srijedu, 18. travnja u 12:00 bit će predstavljeno istraživanje prema kojem hrvatski znanstveni sustav ne potiče izvrsnost (75%) već znanstvene mediokritete (72%); podržava klijentizam i ortački akademizam (71%). Slijedi rasprava u kojoj će g. Radovan Fuchs i drugi analizirati zašto propadaju reforme znanosti i visokog obrazovanja

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

29. ožujka 2018.

Ideje.hr

Prekarijat (2)

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta Zagreb, potaknuta Eurostatovim podatcima o udjelu prekarnog rada u Hrvatskoj od 8,4 posto u ukupnoj zaposlenosti, a prema kojima Hrvatska prednjači u EU, dala si je truda i detaljnije analizirala te podatke. U nastavku, kroz slike koje je Tomić izradila, prikazat ćemo neke od nalaza.

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 11
  6. 12
  7. 13
  8. 14
  9. 15
  10. 16
  11. 17
  12. 18