U fokusu

25. studenoga 2019. / U fokusu

osvrt

B. Kovačević usporedio je prosvjed prosvjetara s prevratnim zbivanjima iz 1989.: građanima se još brani da se bave politikom

Razumljivo je da sindikati inzistiraju da su motivi za organiziranje štrajka čisto sindikalni. Na to ih obvezuje zakon. Ali je nevjerojatno da premijer zemlje članice EU smatra da se građani – pa makar organizirani u sindikate - ne bi smjeli baviti politikom i organizirano isticati političke zahtjeve. Ispada da se politikom smiju baviti samo političari i stranke.

Božo Kovačević

12. studenoga 2019. / U fokusu

30. godina pada berlinskog zida

Na 30. obljetnicu Baršunaste revolucije prosvjed 250.000 Čeha. Protiv čega? Demokracija bez demokrata

Nama su dragocjena ostavština  i vrijednosti 1989. Protiv smo kroćenja pravosuđa i medija, i uzurpacije moći nekoliko oligarha. Demokracija je krišom ukradena od nas, izjavio je student teologije Benjamin Roll  jedan od organizatora demonstracija. Sofija Kordić piše o tenziji kapitalizma i demokracije, radi li se u Baršunastoj revoluciji o pobjedi komunističkih tehnokrata ili je uspon oligarha i populista napuklina u modelu koji su nakon 1989. preuzele nove demokracije

Sofija Kordić

9. studenoga 2019. / U fokusu

fotoreportaža

Schengen na obalama Une. Kako to izgleda Nikoli Šoliću

Na Uni sam rođen, imam čamac s motorom, idem ponekad u ribolov, na fotosafarije, snimam riječne ptice, viline konjice, zalaske sunca i odsjaje na vodi, piše Šolić. Ali, eto nam Schengena

Ideje.hr

9. studenoga 2019. / U fokusu

1989. u tridesetogodišnjoj perspektivi

Nije li Kina u pravu kad se pita tko je pobijedio 1989? Ne smijemo odustati od slobode

U Zagrebu je 7. i 8. studenoga održana godišnja konferencija Hrvatskog politološkog društva s glavnom temom 1989. tri desetljeća poslije, na kojoj je uvodni govor (keynote) održao redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti dr. sc. Dejan Jović. Ideje.hr zahvaljuju profesoru Joviću za mogućnost da objave taj govor

Dejan Jović

9. studenoga 2019. / Perspektive U fokusu

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Pad Berlinskog zida, kraj ili – početak povijesti? Tri krize liberalizma

Godinu 1989. možemo vidjeti kao djelomično poništenje rezultata Drugog svjetskog rata, piše Karlo Jurak. Strah konzervativaca krio se u pretpostavljenim suicidalnim sklonostima liberalne demokracije – da ona postupno, kroz zakonske prakse, omogućava ulazak u socijalizam. Mnogi zahtjevi iz Manifesta komunističke partije ostvareni su upravo u liberalno-demokratskim porecima poput ukidanja dječjeg rada, centralizacije kreditnog sistema, progresivnih poreza itd.

Karlo Jurak

7. studenoga 2019. / U fokusu

reagiranje

Inicijativa Za Zlarin bez plastike odgovorila je na članak Mirjane Matešić

Mišljenja smo kako se osvrt na hrvatsku politiku zaštite okoliša treba vršiti na drugačiji način, a ne putem kritike jedne građanske inicijative, koja je nastala iz želje lokalne zajednice za zajedništvom i čistim okolišem i koja se temelji na stotinama sati volonterskog rada

Ideje.hr

31. listopada 2019. / Perspektive U fokusu

tri desetljeća od pada berlinskog zida

Protestantska etika i duh socijalizma. Fizika i arheologija Zida. Na koga je pao

U prvom dijelu članka Žarko Puhovski postavlja pitanje epohalnosti pada Berlinskog zida, navodi neke zanemarene posljedice tog događaja i podsjeća na tendenciju harmonizirajućih interpretacija u različitim ideološkim diskursima. Upozorava na posljedice na Zapadu. U drugom dijelu diskutira pojam "željezna zavjesa", te podsjeća koje su organizacije u Hrvatskoj inicirale promjene potkraj osamdesetih

Žarko Puhovski

29. listopada 2019. / Perspektive U fokusu

30 godina pada berlinskog zida

Zapadni Nijemci Istočnima: Morate biti takvi kakvi vjerujemo da smo mi sami. Superiorni. Preodgoj nazvan “prilagodba”

Ujedinjenje Njemačke naravno nije bio čin kolonijalizma. Ali je zanimljiv taj osjećaj nadmoći Zapada. Propašću komunizma se Zapad osjećao toliko snažnim da je vjerovao kako je njegova misija sada oblikovati po svom liku sve ostale - ili barem istočnu Njemačku i istočnu Europu", citira u povodu 30. obljetnice pada Zida Anđelko Šubić povjesničara Kowalzcuka, autora knjige o ujedinjenju Njemačke

Anđelko Šubić

27. listopada 2019. / U fokusu

zbivanja, najave

Berlinski zid tri desetljeća poslije. Demokracija nakon 1989.

Raspravama o obljetnici pada Berlinskog zida priključuju se i članovi Hrvatskog politološkog društva s gositima, u četvrtak i petak, 7. i 8. studenoga

Ideje.hr

27. listopada 2019. / U fokusu

plaće u javnim službama

Koji su relevantni podaci o plaćama? Makroekonomski ili podaci koje gledaju oni koji emigriraju? Masa plaća više skriva nego što otkriva

U prvom dijelu novog članka o plaćama Matija Kroflin iznosi podatke važne zaposlenima a koje javnost zanemarje pod utjecajem onih koji se apriori suprotstavljaju rastu plaća u javnim službama. U komentaru objašnjava što sve ulazi u masu plaća na razini opće države, raspravlja (nepostojeći) mandat i (ne)mogućnost sindikata da utječe na ta kretanja, te izbor pred kojim se nalazi Vlada

Matija Kroflin