s
f i y S

U fokusu

Tri šanse koje su iskoristili religijsko-politički pokreti kako bi ostvarili politički utjecaj
Maja Đurinović, autorica plesnog dijela izložbe o šezdesetima: Kako smo izišli iz geta

23. travnja 2018. / čita se 15 minuta

Ljiljana Mikulčić

UZ IZLOŽBU MIT I STVARNOST Šezdesetih U MUZEJU ZA UMJETNOST I OBRT od 26. 04 do 30. 09. 2018.

Maja Đurinović, autorica plesnog dijela izložbe o šezdesetima: Kako smo izišli iz geta

Na izložbi o Šezdesetima, koja se uskoro otvara u Zagrebu, dio je posvećen - plesu, a autorica je plesačica i povjesničarka plesa Maja Đurinović. Ljiljana Mikulčić s njom razgovara ne samo o izložbi i razdoblju koje obuhvaća, nego i o povijesti plesa u Hrvatskoj te o odnosu prema toj umjetnosti

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

19. travnja 2018.

Ideje.hr

Rasprava od 18. travnja

Zašto je pravedna reforma visokog obrazovanja i znanosti nemoguća, zbog kronističkih grupa ili oportunizma znanstvenika?

Na temelju prezentacije istraživanja o znanstvenom sustavu, koje je pošlo od činjenice sve većeg osiromašenja znanosti i znanstvenika, održana je rasprava u kojoj je sa strane Ministarstva znanosti sudjelovao Marko Košiček, a sa strane Sindikata znanosti Petar Pervan koji je u subotu, 21. travnja, izabran za predsjednika. Što je to izvrsnost? Jesu li indikatori zamijenili ciljeve?

Je li Veliki prasak zaista najveće otkriće svih vremena?

11. travnja 2018. / čita se 2 minute

Ideje.hr

Festival znanosti 16.4. – 21.4.2018.

Je li Veliki prasak zaista najveće otkriće svih vremena?

U dvadesetak hrvatskih gradova od 16. travnja do 21. travnja održat će se festival znanosti. U Rijeci će se održati predavanje o katastrofalnom tsunamiju u Jadranu prije 66 milijuna godina, u Zagrebu će se moći koristiti elektronski mikroskop, u Osijeku će biti riječi o Velikom prasku i revolucionarnoj CRISPR-Cas9 metodi, a u Puli o biohakiranju

Nije sve u proračunu: Što govore drugi pokazatelji društvenog razvitka; otkud osjećaj izostanka perspektive?

2. travnja 2018. / čita se 9 minuta

Višeslav Raos

zašto hrvatska zaostaje (2)

Nije sve u proračunu: Što govore drugi pokazatelji društvenog razvitka; otkud osjećaj izostanka perspektive?

Nezavisni sindikat znanosti organizira u utorak u 14:00 prvu stručnu raspravu pod naslovom Zašto Hrvatska zaostaje? U prethodnom, također pripremnom članku za tu diskusiju, Višeslav Raos ispitivao je tezu je li zaostajanje posljedica zanemarivanja demokratskih standarda a u ovom iznosi niz pokazatelja društvenog zaostajanja na koje se inače manje obraća pažnja. Na primjer, Hrvatska odskače po neaktivnosti (a ne samo nezaposlenosti) mladih. Ta vrsta pokazatelja, uz pokazatelje rizika od siromaštva, ulaganja u znanost i sl. ukazuje koliko je neadekvatno Hrvatska odgovorila na krizu. Tri zemlje, Češka, Slovačka i Slovenija, koje su odskakale u demokratskom razvoju, najbolje stoje i prema pokazateljima društvenog razvitka. Hrvatska je u skupini zemalja koje najviše zaostaju, s Bugarskom i Rumunjskom

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

2. travnja 2018.

Ideje.hr

Rasprava: Zašto propadaju reforme znanosti? srijeda 12:00

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

U srijedu, 18. travnja u 12:00 bit će predstavljeno istraživanje prema kojem hrvatski znanstveni sustav ne potiče izvrsnost (75%) već znanstvene mediokritete (72%); podržava klijentizam i ortački akademizam (71%). Slijedi rasprava u kojoj će g. Radovan Fuchs i drugi analizirati zašto propadaju reforme znanosti i visokog obrazovanja

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

29. ožujka 2018.

Ideje.hr

Prekarijat (2)

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta Zagreb, potaknuta Eurostatovim podatcima o udjelu prekarnog rada u Hrvatskoj od 8,4 posto u ukupnoj zaposlenosti, a prema kojima Hrvatska prednjači u EU, dala si je truda i detaljnije analizirala te podatke. U nastavku, kroz slike koje je Tomić izradila, prikazat ćemo neke od nalaza.

Hrvatska šampion prekarnog rada; nesigurnog, ponižavajućeg i rada na određeno vrijeme

27. ožujka 2018. / čita se 4 minute

Jelena Ostojić

NE-Zaposlenost

Hrvatska šampion prekarnog rada; nesigurnog, ponižavajućeg i rada na određeno vrijeme

U srijedu 28. ožujka u 16 sati u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu Hrvatsko društvo sociologa organizira javnu raspravu pod naslovom: "Kapital i rad u Hrvatskoj – je li moguć novi 'društveni ugovor'?" Kao prvi predložak za tu diskusiju Ideje.hr objavljuju članak Jelene Ostojić, asistentice sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, u kojem ona zaključuje, na temelju podataka o eksploziji prekarnog rada, da s tvrdnjama o padu nezaposlenosti treba biti oprezan

Internet u Hrvatskoj: stariji zlostavljaju mlađe, dječaci su većinom nasilnici, djevojke su žrtve

2. veljače 2018. / čita se 4 minute

Ideje.hr

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Internet u Hrvatskoj: stariji zlostavljaju mlađe, dječaci su većinom nasilnici, djevojke su žrtve

Gotovo 1200 ispitanika podijeljeni su u četiri skupine: žrtve, nasilnike, oni koji su istovremeno i nasilnici i žrtve, te pojedinci koji nisu uključeni u nasilje. Oni koji su istovremeno i zlostavljači i žrtve osjećaju najteže posljedice, imaju „više razine depresije, anksioznosti i stresa od drugih grupa, kao i nižu razinu samopouzdanja". Predlaže se da nasilnici/žrtve budu uključeni u programe rehabilitacije

Damir Bakić: Sveučilište u Zagrebu treba novog rektora

26. siječnja 2018.

Ideje.hr

Razgovor: Damir Bakić, kandidat za rektora Zagrebačkog sveučilišta

Damir Bakić: Sveučilište u Zagrebu treba novog rektora

U tijeku je izbor rektora Zagrebačkog sveučilišta. Glasnik Nezavisnog sindikata znanosti poslao je po desetak pitanja kandidatima. Ljubaznošću redakcije Glasnika Ideje.hr objavljuju nekoliko odgovora koje je dao kandidat s PMF-a Damir Bakić. Dosadašnji rektor Boras odbio je odgovoriti na pitanja do službene potvrde kandidatura i predstavljanja programa

Tri četvrtine nadzornih odbora praktički bez žena; rodna raznolikost ne utječe na profit

24. siječnja 2018. / čita se 3 minute

Ideje.hr

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Tri četvrtine nadzornih odbora praktički bez žena; rodna raznolikost ne utječe na profit

U časopisu Hrvatskog saveza građevinskih inžinjera objavljena je financijska i socioekonomska analiza projekata gospodarenja otpadom, novi broj povijesnog časopisa zadarskog sveučilišta donosi pregled razvoja prava mora u Sredozemlju, a Ekonomska misao i praksa objavljuje rad kojim se ispituje zastupljenost žena u nadzornim odborima hrvatskih poduzeća i njihov utjecaj na profitabilnost

Nije moguće biti na rang-listama ni biti istraživačko sveučilište ako ne postoji financijska potpora

17. siječnja 2018. / čita se 4 minute

Ideje.hr

Intervju: prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci

Nije moguće biti na rang-listama ni biti istraživačko sveučilište ako ne postoji financijska potpora

U sljedećem broju Glasnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja bit će objavljen opsežan intervju s rektoricom Riječkog sveučiliša profesoricom Snježanom Prijić-Samardžija. Ljubaznošću uredništva Glasnika Ideje.hr objavljuju uvodno odgovore na tri pitanja iz intervjua, o autonomiji sveučilišta, o rangiranju i statusu istraživačkog sveučilišta, o internacionalizaciji i povezivanju sa inozemnim sveučilištima

Hrvatska bez Trumpa: analiza korištenja socijalnih mreža u predsjedničkim izborima

12. siječnja 2018. / čita se 5 minuta

Karlo Vajdić

Iz hrvatskih znanstvenih časopisa

Hrvatska bez Trumpa: analiza korištenja socijalnih mreža u predsjedničkim izborima

Najnoviji broj časopisa Društvena istraživanja donio je - donekle zakašnjelu, ali još informativnu - analizu korištenja Facebooka i Twittera za stvaranje imidža političara u posljednjim predsjedničkim izborima. Ministrica znanosti Blaženka Divjak pozabavila se suradnjom istraživača u području obrazovanja i razvoja karijere za diplomante informatičko-komunikacijskih tehnologija

Tri šanse koje su iskoristili religijsko-politički pokreti kako bi ostvarili politički utjecaj

18. prosinca 2017. / čita se 4 minute

Karlo Vajdić

Što radi hrvatska znanost

Tri šanse koje su iskoristili religijsko-politički pokreti kako bi ostvarili politički utjecaj

Prema studiji objavljenoj u Reviji za socijalnu politiku, visokoobrazovane žene u Hrvatskoj ne smatraju da ih društvo ograničava u karijeri, što je barem djelomično posljedica i socijalističkog nasljeđa, u Političkoj misli objavljen je odgovor na pitanje kako su Željka Markić i njeni sljedbenici uspjeli ostvariti takav utjecaj u društvu, a pet autora sa zagrebačkog Strojarskog fakulteta u Tehničkom se vjesniku bavi planiranjem prostornog smještaja suradničkih robota i njihove primjene u neurokirurgiji