Horizonti — Stranica 10 od 49

Kriza plodnosti u modernom društvu. Kako geni utječu na naš reproduktivni potencijal

21. siječnja 2025. / čita se 9 minuta

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Kriza plodnosti u modernom društvu. Kako geni utječu na naš reproduktivni potencijal

Sve manji natalitet u modernim društvima dijelom je rezultat socijalno oblikovanih životnih izbora, no i biološki čimbenici mogu igrati značajnu ulogu, piše Tamara Čačev. Osim genetskih utjecaja na stvaranje i sazrijevanje spolnih stanica ili na formiranje fetusa, na plodnost oba spola mogu utjecati i endokrini disruptori - plastika, pesticidi i kemikalije koji su u značajnoj mjeri prodrli u sve oko nas, pa i nas same.

(Ne)usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s poslovnim ciklusom europodručja. Je li HNB manipulirao rezultatima svojeg istraživanja radi uvođenja eura?

17. siječnja 2025. / čita se 17 minuta

Viktor Viljevac

MAKROEKONOMIJA

(Ne)usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s poslovnim ciklusom europodručja. Je li HNB manipulirao rezultatima svojeg istraživanja radi uvođenja eura?

Hrvatsko se gospodarstvo trenutačno suočava s visokom inflacijom, kojoj nimalo ne pomaže monetarna politika ECB-a, piše Viktor Viljevac. Analize su još 2017. pokazivale upitnu usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s onim u eurozoni, ali je HNB forsirao drukčiji zaključak. Uz pitanje bi li s manje inflacije standard građana i gospodarstvo prolazili bolje ili lošije, ideja aktualne vlade o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda možda je i najbolji odgovor na inflaciju.

Logička korektnost, potpunost i kompaktnost. Gentzenov IF-sustav i Bethova semantička stabla

15. siječnja 2025. / čita se 9 minuta

Zvonimir Šikić

POVIJEST LOGIKE (3)

Logička korektnost, potpunost i kompaktnost. Gentzenov IF-sustav i Bethova semantička stabla

U trećem nastavku serijala o logici, Zvonimir Šikić fokusira se na pojmove logičke korektnosti, potpunosti i kompaktnosti, te predstavlja pravila i definicije za konstrukciju Bethovih semantičkih stabala.

Feminističke vampirice i leteće glave. Čudovišta folklora jugoistočne Azije

7. siječnja 2025. / čita se 25 minuta

Velimir Grgić

AZIJSKA KULTURA

Feminističke vampirice i leteće glave. Čudovišta folklora jugoistočne Azije

Tisućljetni folklor i mitologija širom Azije obiluju ženskim osvetničkim duhovima i monstruoznim ženama, piše Velimir Grgić. Od Indije do Filipina i Japana, azijski folklor nerijetko opisuje žene koje tek nakon smrti (ili čarobne preobrazbe) zadobivaju kontrolu nad svojim tijelom – postajući simbol otpora spram normi i patrijarhalnog društvenog poretka.

27. prosinca 2024. / čita se 16 minuta

Darko Polšek

Kronika

Moraš li trčati da bi ostao na mjestu!? Darko Polšek o prošloj i očekivanjima za sljedeću godinu

Manirom 'nepouzdanog gotičkog kroničara' Darko Polšek u prvom dijelu pregleda 2024. godine bilježi tko nas je sve napustio, obljetnice značajnih događaja i osoba, dobitnike prestižnih nagrada u svijetu i u nas, najznačajnije knjige, tehnološka dostignuća i prirodne katastrofe. Drugi je dio politički i komentatorski. Iako po vlastitim riječima nesklon 'filozofiranju' kroniku završava riječima: Očekuj nevjerojatno!

Potraga za vanzemaljcima. Biopotpisi i tehnopotpisi. Znanost nasuprot pukih nagađanja

23. prosinca 2024. / čita se 8 minuta

Dario Hrupec

ASTROBIOLOGIJA

Potraga za vanzemaljcima. Biopotpisi i tehnopotpisi. Znanost nasuprot pukih nagađanja

Tekuća istraživanja egzoplaneta i njihovih atmosfera vode nas prema novoj fazi potrage za izvanzemaljskim životom, piše Dario Hrupec. U osvrtu na „Malu knjigu o izvanzemaljcima” Adama Franka, analizira kako su rigorozni znanstveni standardi, biopotpisi i tehnopotpisi zamijenili stare mitove o NLO-ima, približavajući nas mogućim novim spoznajama o našem mjestu u svemiru.

Kad smo preusmjerili želje, nastala je civilizacija. Da bi opstali moramo ih osvijestiti

22. prosinca 2024. / čita se 8 minuta

Zdenko Duka

OSVRTI

Kad smo preusmjerili želje, nastala je civilizacija. Da bi opstali moramo ih osvijestiti

Čovjekova je sreća često posljedica zadovoljenja njegovih želja, ali to isto zadovoljstvo može voditi do novih izvora patnje, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "Filozofija želje" Frédérica Lenoira. Od ranih filozofa do suvremenih neuroznanstvenih teorija, Lenoir istražuje kako naučiti preusmjeravati žeđ za posjedovanjem, pronalazeći ispunjenje u razvoju autentičnih odnosa i poštovanju života.

Trump imenuje najbogatiji kabinet u povijesti i ohrabruje one koji uzimaju pravdu u svoje ruke

20. prosinca 2024. / čita se 16 minuta

Ivo Škorić

SJEDINJENE DRŽAVE

Trump imenuje najbogatiji kabinet u povijesti i ohrabruje one koji uzimaju pravdu u svoje ruke

Trumpova vizija nije posve antiradnička, različita je od neoliberalne tržišne ortodoksije, koje su se obje vodeće političke stranke držale posljednjih pola stoljeća, piše Ivo Škorić pred inauguraciju novog starog američkog predsjednika. No u njoj će neproporcionalno veći dio tereta tranzicije iz demokracije elita u narodnu diktaturu podnijeti slabe manjine, na primjer imigranti i transrodne osobe. Najgore je što je Trumpovo uspješno izigravanje pravne države znatno pridonijelo jačanju nepovjerenja u sustav i osnažilo trend uzimanja pravde u vlastite ruke.

Zbogom društvenim mrežama. Digitalni minimalizam Cala Newporta

17. prosinca 2024. / čita se 8 minuta

Hana Samaržija

OSVRTI

Zbogom društvenim mrežama. Digitalni minimalizam Cala Newporta

Između ekonomije pažnje i algoritama koji se prema korisnicima odnose kao prema proizvodu, potiče se nastanak ovisničkih obrazaca o društvenim mrežama, piše Hana Samaržija u osvrtu na knjigu "Digitalni minimalizam" Cala Newporta. Umjesto nekontroliranog skrolanja, Newport nudi pragmatičan pristup: ograničiti broj informacija i interakcija online kako bismo dosegli kvalitetnije forme života.

Što radikalni desni pokreti pružaju mladima? Promjene koje oblikuju budućnost Europe

13. prosinca 2024. / čita se 6 minuta

Domagoj Juričić

OSVRTI

Što radikalni desni pokreti pružaju mladima? Promjene koje oblikuju budućnost Europe

U knjizi "Living Right" Angieszka Pasieka istražuje što mladi traže i nalaze u krajnje desnim pokretima, piše Domagoj Juričić. Iako zanemaruje utjecaj društvenih mreža, knjiga je ozbiljan poziv na refleksiju o snazi radikalnog nacionalizma među mladima. Ipak, njezinu neutralnost i suzdržanost pri vrednovanju određenih radikalnih ideja čitatelj koji dolazi s moralnim otporom prema desničarskom ekstremizmu može protumačiti kao manjak kritičkog stava i - slabost

Acemoglu i Johnson rade istu grešku kao i Engels i Marx. Industrijska revolucija, plaće i broj stanovnika

13. prosinca 2024. / čita se 14 minuta

Darko Oračić

Osvrti

Acemoglu i Johnson rade istu grešku kao i Engels i Marx. Industrijska revolucija, plaće i broj stanovnika

Današnji kritičari prve faze industrijske revolucije, kao što su nobelovci Acemoglu i Johnson, imaju isti problem koji su imali njezini klasični kritičari poput Engelsa i Marxa – teško uklapaju činjenicu o tadašnjem velikom porastu broja stanovnika u svoje negativno viđenje kapitalizma, piše Darko Oračić. Riječ je o ponavljanju pogrešne kritike. Djelovanje kapitalističke industrijalizacije na položaj radnika bilo je pozitivno, ali je poništeno posljedicama rasta stanovništva.

Han Kang. Pogled na diktaturu i patrijarhat Južne Koreje. Ekonomsko čudo plaćeno krvlju

9. prosinca 2024. / čita se 15 minuta

Jadranka Pintarić

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2024.

Han Kang. Pogled na diktaturu i patrijarhat Južne Koreje. Ekonomsko čudo plaćeno krvlju

Nasilje, rodna nejednakost, cenzura i raspad obiteljskih i društvenih odnosa nisu tek podcrtani povijesnim činjenicama, već i duboko ukorijenjeni u sadašnjost Južne Koreje, piše Jadranka Pintarić. Kroz prizmu književnosti ovogodišnje nobelovke Han Kang, koja suptilno i odlučno progovara o šutnji i nevidljivim žrtvama, otvara se prostor za bolno suočavanje s kolektivnim traumama i promišljanje nužnih promjena.

Problemi riznica DNA podataka. Kineski pristup genomskom suverenitetu

6. prosinca 2024. / čita se 9 minuta

Tamara Čačev

MOLEKULARNA BIOLOGIJA

Problemi riznica DNA podataka. Kineski pristup genomskom suverenitetu

Nadmetanje za genomske baze podataka prelazi granice država i kontinenata, piše Tamara Čačev. Dok se američke tvrtke suočavaju s problemima curenja podataka, kineska tvrtka BGI sustavno prikuplja genome svjetskih građana, dok Kina istovremeno brižno skrbi o vlastitom “genomskom suverenitetu” i postavlja izazove europskim i svjetskim regulatornim okvirima.

Od Titovog generala do prvog prozvanog nacionalista. Čovjek koji je oblikovao moderni Zagreb

28. studenoga 2024. / čita se 26 minuta

Marina Pavković

BIOGRAFIJA VEĆESLAVA HOLJEVCA

Od Titovog generala do prvog prozvanog nacionalista. Čovjek koji je oblikovao moderni Zagreb

Iako je najpoznatiji kao posljeratni gradonačelnik Zagreba, radi se tek o manjem dijelu ispunjenog, ali i tragično kratkog života Većeslava Holjevca. Njegova biografija iz pera Željke Godeč generacijama koje nisu živjele za njegova vremena donosi niz informacija o čovjeku bogatom duhom, inovativnošću, hrabrošću i nepresušnim marom, piše Marina Pavković u svojem osvrtu.

Jesu li rimski brojevi zbilja jednostavniji? Odsustvo povijesnih dokaza

27. studenoga 2024. / čita se 2 minute

Zvonimir Šikić

POVIJEST BROJEVA

Jesu li rimski brojevi zbilja jednostavniji? Odsustvo povijesnih dokaza

U nastavku rasprave o povijesnom prelasku s rimskih na arapske brojeve, Zvonimir Šikić odgovara Aleksandru Hatzivelkosu na tezu da su rimski brojevi bili jednostavniji za korištenje neobrazovanom pučanstvu, ukazujući kako ne postoje dokazi da se metoda množenja "ruskog seljaka" koristila u Srednjem vijeku ili Renesansi.

Jednostavnost je prednost rimskih brojeva. Egipatsko množenje i intuitivno zbrajanje

20. studenoga 2024. / čita se 10 minuta

Aleksandar Hatzivelkos

POVIJEST BROJEVA

Jednostavnost je prednost rimskih brojeva. Egipatsko množenje i intuitivno zbrajanje

Rimski brojevi bili su jednostavniji i intuitivniji za opću populaciju, koja je stoljećima bila slabo obrazovana u Europi, piše Aleksandar Hatzivelkos u svojem doprinosu raspravi zašto je tranzicija s rimskih na arapske brojeve trajala gotovo pet stotina godina. Osnovne matematičke operacije s rimskim brojevima - zbrajanje, oduzimanje i množenje - zahtijevale su korištenje znatno manje informacija i znatno nižu razinu apstrakcije od arapskih brojeva.

Zajednička pjesma dviju Koreja. Evolucija ariranga kroz ratove, podjele i umjetničke forme. Svjetski fenomen

13. studenoga 2024. / čita se 16 minuta

Velimir Grgić

GLAZBA

Zajednička pjesma dviju Koreja. Evolucija ariranga kroz ratove, podjele i umjetničke forme. Svjetski fenomen

Korejska tradicionalna pjesma arirang je na prijelazu iz 19. u 20 stoljeće služila kao inspiracija radnicima u Seulu, no preobrazila se u himnu boraca protiv japanske okupacije, iako su je sve vrijeme slušali i okupatori, piše Velimir Grgić. Glazba i stihovi u brojnim su verzijama prolazili preobražaje koji su reflektirali patnju i nade Koreanaca, upijali trendove suvremene glazbe, širili se svijetom i izronili kao rijetko zajedničko kulturno obilježje obiju Koreja.

Bitka kod Manzikerta. Početak sunovrata imperija koji tada nitko nije prepoznao

9. studenoga 2024. / čita se 18 minuta

Oleg Maštruko

EPIZODE IZ POVIJESTI RATOVANJA

Bitka kod Manzikerta. Početak sunovrata imperija koji tada nitko nije prepoznao

Povijesno najznačajniji sukob Seldžuka i Bizanta bila je taktički jednostavna, gotovo banalna bitka, piše Oleg Maštruko. Tadašnji kroničari posvetili su joj samo par usputnih opaski, i tek je s odmakom stoljeća povjesničarima postalo jasnije kako se radilo o prekretnici, katastrofi koja je pogurnula Istočno rimsko carstvo na put nezaustavljivog propadanja, iako je poživjelo još četiri stoljeća.

Prva godina vlasti ‘argentinskog Trumpa’: Živjela sloboda, dovraga! Mjere i otpor.

8. studenoga 2024. / čita se 17 minuta

Nikolina Židek

MEĐUNARODNA POLITIKA

Prva godina vlasti ‘argentinskog Trumpa’: Živjela sloboda, dovraga! Mjere i otpor.

U prvih godinu dana na vlasti Javier Milei nije oporavio argentinsko gospodarstvo, no uveo je brutalne rezove u javne službe, zdravstvo, znanost i kulturu, piše Nikolina Židek. Zvijezda je međunarodne desnice, družio se s Muskom i Trumpom, te je donio zakon kojim olakšava stranim tvrtkama iskorištavanje argentinskih prirodnih resursa. Za to vrijeme, 53% stanovništva živi u siromaštvu, a milijun djece svake večeri ide spavati gladno. Prirodno, jača i otpor Mileijevim potezima

Razum i osjećaji. Jesu li fanatici izrazito emotivne ili krajnje usredotočene osobe?

3. studenoga 2024. / čita se 13 minuta

Martino Rossi Monti

RASPRAVE

Razum i osjećaji. Jesu li fanatici izrazito emotivne ili krajnje usredotočene osobe?

Ambivalencija između fanatizma kao pada u regresivno stanje, s jedne strane, i kao uzdizanja u višu ili božansku dimenziju, s druge nalazi se već u Antici i kasnije ponavlja, piše Martino Rossi Monti u članku koji je pripremio na temelju uvodnog izlaganja na predstavljanju zbornika Fanaticism koji je uredio. Snimka cijelog predstavljanja u organizaciji Ideja.hr na kraju je ovog članka.